Nakon što praznu bočicu šampona bacite u smeće, pomislite li gdje će ona točno završiti? Najvjerojatnije na obali ili u morskim dubinama, u kojima će, kako istraživanja govore, do 2050. godine biti više plastike nego riba. Poražavajući podaci razlog su za brigu pa se u novom desetljeću i beauty industrija priključuje valu ekoloških promjena.
Kozmetička industrija prolazi kroz vlastiti make-over pa će desetljeće u koje smo zakoračili biti obilježeno novim trendovima i pokretima koji u prvi plan stavljaju okoliš i etičnost, pri čemu se poboljšava i kvaliteta preparata. Vjerojatno ste čuli za clean i green beauty, kozmetiku koja eliminira štetne sastojke iz proizvoda (silikone, kemikalije, sintetičke proizvode), a sada nam stižu novi pokreti kao što su blue i slow beauty.
Blue beauty
U fokusu blue beauty kozmetike su očuvanje oceana i zaliha vode te se navodi kao "sljedeća generacija" kozmetike. Blue je zapravo dio green beauty filozofije, koja se zalaže za transparentnost po pitanju sastojaka i njihovog podrijetla, kao i načina na koji su obrađeni te kako su pakirani i u kakvoj ambalaži lansirani na tržište. Ipak, ono po čemu se razlikuju je primaran cilj, što je u slučaju blue beauty očuvanje izvora vode, mora i oceana.
Osnivačica platforme Beauty Heroes i jedna od začetnica ovog pojma, Jeannie Jarnot, naglašava da nije riječ o trendu već o pokretu. Tone i tone plastike završavaju u oceanima i krajnje je vrijeme da se tome stane na kraj. Nepotrebna ambalaža, u prvom redu plastika najviše šteti oceanima i ekosustavu, no problem stvaraju i određeni sastojci koji trajno štete okolišu.
Sastojci koje treba izbjegavati:
Parabeni, sulfati, formaldehid, umjetna bojila, parfemi, silikoni, mineralna ulja, ftalati, mikroplastika
Spojevi sastojaka poput oksibenzona i oktinoksata štetni su za koraljne grebene, a dio su gotovo svake kreme za sunčanje. To ne znači da se moramo odreći zaštite od sunca već bismo trebali obraćati pažnju na proizvode koje biramo. S druge strane, kozmetičke kuće trebale bi se fokusirati na korištenje prirodnih sastojaka te ambalažu učiniti biorazgradivom. Brojni brendovi već su krenuli s praktičnim i 'zelenim' linijama golih proizvoda, poput indie brenda Lush koji je u potpunosti odbacio pakiranje proizvoda.
Slow beauty
Ruku pod ruku s blue beautyjem ide i slow beauty koji se tumači kao holistički pristup ljepoti. Brza moda, kozmetika koja jamči promjene preko noći, stresni životni stil i ubrzani tempo utječu na našu kožu i kosu. Slow beauty zato poručuje – usporite, za svoje dobro i dobro planeta. Tu se ne radi samo o njezi lica, već je fokus na dobrobiti cijelog tijela i ljepoti koja dolazi iznutra i izvana. Dakle, ono ne utječe samo na našu jutarnju i večernju rutinu, već i na životne navike, u što ulazi balansirana prehrana, dovoljno sna i fizička aktivnost.
Novi beauty pokreti tjeraju nas da razmislimo što koristimo za njegu tijela i educiramo se o novitetima. Slow beauty nas navodi da promišljamo što nam je zaista potrebno, no ukazuje i da ljepota dolazi iznutra. Quick-fix preparati nisu dugotrajno i korisno rješenje, a svakodnevna beauty rutina trebala bi postati minimalistička. Tome možemo pridružiti sve popularniju njega lica inspiriranu ritualima s Dalekog istoka. Besprijekorna lica Azijatkinja daju nam do znanja zašto je ovaj trend sve popularniji i na zapadu. Japanke su primjerice posvećene prevenciji, a ne prikrivanju problema te ne broje korake svoje rutine, već je svode na ono nužno.
Važno je njegu skrojiti prema potrebama kože i pružiti joj samo ono najpotrebnije, a pritom treba imati na umu da se clean, blue i green filozofije ne odnose na prolazne trendove koje ćemo možda isprobati pa ih odbaciti. Riječ je o pokretu i načinu života kojim, u "suradnji" s kozmetičkom industrijom, radimo bolje za sebe i očuvanje okoliša već kroz osvještenije biranje novih preparata.