Clean beauty, odnosno "čista ljepota" - ako ćemo biti doslovni - pojam je o kojem se naveliko govori, na to nas se potiče, a kozmetičke kuće rado tu sintagmu dodaju svojem imenu kako bi nas dodatno zaintrigirale. No univerzalna definicija "čiste ljepote" nije određena, pa se i značenje te sintagme oblikuje ovisno o željama i potrebama industrije. U njezinim rukama željnima zarade clean beauty lako gubi svoj originalni smisao i poprima onaj suprotni. Što, dakle, znači "clean beauty"?
Pojam "čista ljepota" označava filozofiju koja zagovara oslobađanje od suvišnih i štetnih sastojaka, to je kozmetika proizvedena prema veganskim formulama, od prirodnih sastojaka koji nisu testirani na životinjama, odnosno - zauzima se za etičnost pri proizvodnji. U biti, formulacije proizvoda se svode na ono osnovno, sigurne sastojke dobivene iz prirode. S popularizacijom tog trenda i naše se tržište počelo puniti novim clean kozmetičkim brendovima. Posljednji od njih pokrenula je prošle godine Zagrepčanka Nika Bašić Bunić. Basic Botanikals koristi sirovine dobivene iz etičkog uzgoja, a proizvodi ne sadržavaju GMO sastojke, parabene, umjetna bojila i mirise, ni sintetičke kemijske spojeve. Nika je u taj posao ušla zbog vlastite potrebe jer na tržištu nije mogla naći preparate koji nisu zasićeni štetnim sastojcima. Počela ih je zato "kuhati" sama, a zatim je pokrenula i svoju marku, čiju filozofiju svakodnevno živi.
"Sanjamo o životu u čistom, netoksičnom okružju te želimo majci prirodi, kao i našem tijelu, odati počast koristeći upravo snagu i ljekovitost prirode", smatra Nika. S istim ciljem su kozmetičke brendove clean estetike pokrenule žene koje ljepotu i zdravlje održavaju sastojcima iz prirode. Australska manekenka Miranda Kerr je 2009. osnovala tvrtku KORA Organics, koja njezi kože pristupa holistički. Ono čime tretiramo kožu, u nju se upija, stoga želimo koristiti organske sastojke, objašnjava Miranda, pa u njezinim proizvodima vrbina kora služi za eksfolijaciju, a bijelo grožđe sa Sicilije djeluje kao antioksidans bogat AHA kiselinama.
Među pionirkama clean beauty pokreta je američka glumica Jessica Alba, čija je marka Honest Beauty usmjerena na iskren, transparentan i čisti pristup njezi, a osim uobičajenih linija za tijelo i kosu, Alba je pokrenula i dječju kolekciju.
"Smatram da prirodni sastojci mogu biti puno učinkovitiji od sintetičkih jer su komplementarni s našom kožom. To su zapravo najsnažnije aktivne tvari na svijetu i koriste se u svim granama, od medicine do ljepote", riječi su Tate Harper, američke poduzetnice kolumbijskog podrijetla koja je svoju luksuznu clean marku utemeljila prije deset godina i s razlogom ponijela titulu "zelene kraljice". Ideja o clean brendu se rodila dok je za oca oboljelog od karcinoma tražila kozmetičke preparate koji neće biti štetni, no svi su u sastavu imali barem nekoliko toksičnih sastojaka. Oni sintetički dobiveni za nju su najveći problem.
Posljedice uporabe toksičnih sastojaka ne vide se odmah, tako da korištenje dezodoransa neće biti pogubno za život, no dugoročno ostavlja posljedice u organizmu. Od zubne paste, dnevne kreme, gela za tuširanje pa do pudera, žena prosječnih higijenskih navika svakog dana u organizam preko kože unese petstotinjak različitih molekula, što znači da se tijekom života nagomila 500 kilograma raznovrsnih sastojaka - pokazuje istraživanje francuske kozmetičke kompanije NovExpert. Ovakvih podataka svjesna je nova generacija kupaca i konzumenata kozmetike, koja itekako pazi što unosi i nanosi na sebe.
Generacija Z, koja obuhvaća rođene nakon 1995., osviještena je i educirana te se ne ustručava više novca uložiti u beauty proizvode, pod uvjetom da su organski i prirodni. Naravno, clean podrazumijeva i brigu o prirodi, što se odnosi na ambalažu proizvoda - staklo, koje je puno prihvatljivije od plastike. Mnoge marke sada koriste staklene posude i nude opcije ponovnog punjenja: primjerice, Leonor Greyl svoje bočice, kao i kartonske kutijice, radi od reciklirane ambalaže, a 2015. je prestala proizvoditi plastične vrećice i zamijenila ih papirnatima. Mahnita proizvodnja i potrošnja s ciljem zarade ostavile su na planetu neizbrisive tragove, a svijet zasitile toksičnim načinima funkcioniranja. Dodatno smo promišljali o tome nakon što nas je zadesila pandemija koronavirusa i presložila nam prioritete.
Logičan je stoga povratak minimalizmu, što nove generacije njeguju i zagovaraju, kao i edukaciju - važan segment "čiste ljepote", ali i općenito kozmetičke higijene. Naime, ako na nekom preparatu piše da je "organski" ili "bez parabena i sulfata", ne znači nužno da on djeluje prema clean principima; problem je još uvijek nedovoljno regulirana industrija. Svakome od nas nudi se mogućnost izbora, kao i edukacije o proizvodu i brendu pa prije nego što sljedeći put nanesete omiljeni losion, zapitajte se čime to zaista njegujete kožu?