Zapravo nije, a tu poruku jasno prenose brendovi koji unose promjenu u industriju svojim nebinarnim mirisima. Radi se o parfemima koji "ne poznaju spol ni rod". Onima koji se fokusiraju na priču, koncept, na buđenje uspomena... Godinama smo se u parfumerijama strogo držali odjela kojem "pripadamo" jer su nas uvjerili da postoje ženstvene i muževne note i da su nam one suprotne zabranjene. Činjenica je da je rod bio čvrsta, iako zastarjela, osnova u oglašavanju – i to sve do nedavno. Teško da niste primijetili kako je u tipičnoj reklami za parfem zvijezda žena u večernjoj haljini, okićena dijamantima, a da je glavni lik u reklami za kolonjsku vodu muškarac bez košulje kako bi se pokazala njegova krupna, muževna mišićna građa ili pak "zakopčan do grla" u odijelu. Parfumer Ben Kigler smatra kako se korijen takvog marketinga skriva u 40-ima prošlog stoljeća kada su brendovi počeli surađivati s filmskim studijima, a "alfa mužjaci" poput Humphreyja Bogarta i Clarka Gabela postali zaštitna lica proizvoda za muškarce.
"Želimo se odmaknuti od zamarajućih poruka u kategoriji mirisa posljednjih 70 godina, koje su u potpunosti definirane spolom, objektivizacijom obaju rodaova i mizoginijom", jasno se suprotstavio binarnoj priči Eric Korman, osnivač brenda Phlur, jednog od onih koji su tržištu ponudili nebinarne parfeme. Samim pionirom u tom polju – barem u mainstreamu i na području oglašavanja – smatra se CK One, parfem brenda Calvin Klein, prvi uniseks miris ponuđen široj publici 1994. godine. Nebinarnosti su iznimno skloni brendovi niche parfema, koji su u posljednjih nekoliko godina doživjeli veliki uzlet, ali i neki novi parfumeri koji žele promijeniti cijelu filozofiju koja stoji iza parfemske industrije. Oni ne žele predstavljati neki rodni ideal za koji nas uvjeravaju da ga želimo postići – savršenu ženu ili pak muževnog frajera – već pričaju priču kojom klijente uvjeravaju da miris trebaju birati na temelju svojih preferencija, a ne pripisanih rodnih kategorija.
Rodna binarnost nudila je mali okvir komfora za sve koji ne vole eksperimentirati s mirisima: ako se držite zadatosti – odnosno parfema koji su namijenjeni određenom rodu – nema rizika da ćete odabrati preženstveni ili premuževni parfem. Ipak, važno je osvijestiti da mirisni profili nisu intrinzično muževni ili ženstveni, već su ih brendovi pomoću marketinga profilirali kao jedne ili druge. Mi pokušavamo interpretirati sve te mirise kroz različite asocijacije, uključujući i one koje su nam nametnute oglašavanjem. Kada pomirišemo parfem, naša očekivanja o tome za koga je on dizajniran definirana su ne samo načinom na koji je reklamiran već i njegovim pakiranjem – koje često na sebi nosi oznaku "za žene" ili "za muškarce" – koje igra moćnu ulogu u tome hoćemo li parfem interpretirati kao muški ili ženski. Takvo razmišljanje ne zahvaća samo parfeme već i sastojke kao takve.
Zbog desetljeća ekstremno rodnog oglašavanja puderaste, cvjetne mirise doživljavamo ženstvenima, sa sitnim varijacijama ovisno o tome što je u trendu. S druge strane, mirisi za muškarce izbjegavaju one "ženske", dakle puderaste i cvjetne note, te uključuju mošusne, senzualne. Često su gornje note biljne, a sveopćim dojmom dominiraju borovina i drvenaste note. Pa gdje bi onda na tom spektru bili nebinarni mirisi? Oni su negdje između ekstrema na koje su nas navikli – ne previše kao kultni Chanel No. 5 i ne previše kao losion nakon brijanja.
Upravo se tim načelom vodio brend Phlur pri osmišljavanju nebinarnog parfema Hanami. On sadrži bijelo cvijeće, smokvu, lješnjak i sandalovinu. Primjerice, bijelo cvijeće daje parfemima ravnotežu, ali ne dominira njima, dok je sandalovina pomalo drvenasta, ali ne pripada toj kategoriji nota i istovremeno unosi delikatnost u miris.
Parfem Gorse brenda Laboratory Perfumes također se nalazi negdje na sredini spektra s notama citrusa, kardamoma i kokosa. Linija Henry Rose inspirirana je "mirisnim uspomenama" osnivačice Michelle Pfeiffer te uključuje note vetivera, vanilije i pačulija. Ipak, u potrazi za nebinarnim parfemima ne morate se okrenuti indie brendovima – jedno je od danas najpopularnijih parfemskih imena Byredo, čiji je osnivač Ben Gorham u startu odlučio unijeti promjenu u marketinšku tradiciju industrije.
"Ne moraju biti binarni da bi pripadali", izjavio je Gorham govoreći o parfemima, a istomišljenike će sigurno pronaći u mladim generacijama kojima je mogućnost da se izraze upravo pomnim biranjem parfema važnija od etikete koja definira rod kojem je namijenjen. Dapače, nebinarni parfemi najčešće imaju vrlo minimalistički, čisti brending, kao da time daju prostora klijentu da sam odredi jesu li te note za njega ili ne.
U prilog nebinarnim parfemima idu i istraživanja koja pokazuju da većina kupaca bira mirise na sredini "rodnog spektra", što je zapravo dobar temelj za rast tog tržišta. S time se slažu i stručnjaci koji smatraju da bi oslobađanjem parfema od binarnih narativa ljudi više eksperimentirali i prepustili se da ih "vodi nos" – da biraju mirise koji ih ispunjavaju energijom, u kojima zaista uživaju.
