Moram priznati da me pomalo iznenadila vijest objavljena u stranim medijima. Velika Britanija najavila je zabranu lip filera i korištenja preventivnih tretmana botoksom u kozmetičke svrhe za one mlađe od 18 godina. Iznenađujuća je činjenica da mladi zaista odlaze na tretmane pomlađivanja. Možda naivno, a možda je opsjednutost izgledom i odgađanje starenja zaista otišlo predaleko. Uz digitalne alate koji iskrivljuju percepciju normalnog izgleda, ali i zvijezde čija je savršena lica nemoguće izbjeći, opsjednutost izgledom nije neobična reakcija. Nadodajmo svemu tome pandemiju koja je naglasila promatranje vlastitog odraza na ekranima i dolazimo do problema. Odluka o zabrani stupila je na snagu s početkom listopada ove godine i to jer se na tisuću tinejdžera (oko 40 tisuća) protekle godine u Velikoj Britaniji podvrgnulo botoksu i povećanju usnica, a okidač je upravo utjecaj koji dolazi od reality showova poput "Love Islanda". Da se razumijemo, protiv tretmana pomlađivanja i estetskih korekcija nemam ništa protiv, ipak, u tinejdžerskim godinama ne mogu pronaći razlog zbog kojeg bi botoks bio dobra ideja – kada govorimo o kozmetičkim razlozima. Stručno mišljenje potražila sam kod Nikole Milojevića i Mladena Dudukovića, stručnjaka za estetsku kirurgiju i kozmetiku.
"Kao i kod nas, i u Engleskoj postoji puno ilegalnih salona pa u tom smislu podržavam zabranu koja će zaštititi maloljetnike. Osobno nikad nisam dao botoks nekom mlađem od 18 godina, ali koristi se u pedijatriji, za djecu s distrofijama, spazmima u mišićima... Koristi se i za liječenje migrena koje mogu imati i maloljetni. Dakle, za zabranu sam kako bi ih se zaštitilo od 'kauboja' na tržištu, s druge strane dopustio bih korištenje uz pristanak roditelja i uz ispravan medicinski razlog.", govori dr. Milojević, a slično mišljenje dijeli Mladen Duduković koji nadodaje kako botoks za redukciju bora sigurno nije potreban prije kasnih dvadesetih godina. Tada je, ističu, dobro vrijeme za prevenciju.
S malim dozama botoksa i filera neki žele i mogu poboljšati izgled - dokazano je da starenje kreće od 24 godine i što ranije krenemo u prevenciju to ćemo bolje izgledati kasnije, pa se samim tim smanjuje potreba za intervencijom objašnjava Nikola Milojević.
Za razliku od SAD-a i Velike Britanije, u njihovim ordinacijama mlađi od 18 ne dolaze na dozu botoksa, ali oni između 16 i 20 godina dolaze na tretmane dermalnim filerima – za uklanjanje upalih podočnjaka s kojima se mnogi rode i žele ih ukloniti iz estetskih razloga. Često se uklanja grbica na nosu, što se tradicionalno operiralo već sa 16 godina. Popularno je i povećanje usnica - Milojević ističe ova tri zahvata kao najtraženija.
"Postoje upiti za minimalno invazivnim tretmanima kod osoba koje nisu punoljetne, a upiti su najčešće vezani za korekcije nosa ili popravak profila (projiciranje brade). Takav upit smatram više medicinskim nego estetskim i mislim da se uz pristanak roditelja i detaljno konzultiranje može obaviti. No, preko 95 posto pacijenata i upita koje primam dolazi od starijih od 18.", govori Duduković.
U svemu tome, važno je razlikovati pomlađivanje i poljepšavanje.
"S tretmanima pomlađivanja može se krenuti kada se uoče prvi znakovi starenja, dok koža gubi na tonusu i elastičnosti, tako se očituje i promjena u obrisima lica koje nakon 35 godine počinje padati. S tretmanima uljepšavanja može se krenuti već u punoljetnosti i tada to ne nazivamo pomlađivanjem, već uljepšavanjem ili bjutifikacijom - manje atraktivne i povoljne obrisa lica naglašavamo i tako ih činimo atraktivnijima, od brade ili kuta donje čeljusti, do manjih popravaka nosa", objašnjava doktor estetske medicine Mladen Duduković.
Ta želja za bjutifikacijom naglašena je unatrag deset godina, a krivca nalazimo u društvenim mrežama koje su u velikoj mjeri doprinijele popularizaciji filera, a u inozemstvu i korištenja botoksa. Od savršenih i/ili fotošopiranih fotografija pa do filtera koji iskrivljuju sliku prirodnog izgleda i daju mačkaste i bademaste oči, naglašavaju jagodice, pružaju zaglađeni izgled lica – s virtualnim filterima savršeno je moguće, no osobama u formativnoj dobi iskrivljena slika izaziva nesigurnosti i želju za ispravljanjem izgleda. Društvene mreže, spomenute reality emisije, kod kojih ne možemo ne spomenuti serijal "Keeping up with the Kardashians" kao jedan od začetnika Instagram looka i fox-eye izgleda, a koje u kombinaciji s pandemijom čine koktel koji je doveo do booma na estetskoj sceni.
"Upravo su društvene mreže u velikoj mjeri djelovale na popularizaciju estetske medicine, pogotovo kod mlađih osoba. Imam jako puno upita od 16-godišnjaka pa i mlađih koji žive u svijetu Photoshopa, filtera i selfija. Ta mlađa populacija koja dolazi se ne sjeća estetske kirurgije, ali znaju da postoje iglice, fileri, laseri…I to je za njih jedan Photoshop uživo. Pozitivno je što se educiraju i traže mišljenje kod stručne osobe. Educiram ih i usmjeravam kada i kako koristiti pomoć estetske medicine. Loša strana je sama potreba za korekcijom već u tim godinama", priča dr. Milojević.
"Što se pandemije tiče, povoljno je utjecala na estetsko tržište jer se povećao broj sati koje smo proveli na internetu, u promatranju svog odraza. Češći su zato i upiti za popravcima nesavršenosti koje smo sada uočili", nadodaje Duduković razloge zbog kojih smo željni estetskih tretmana.
A opasnosti? Stručnjaci ističu da ih, ako idete kod licenciranog doktora koji je iskusan i educiran te koji koristi prave materijale, nema. Nažalost, taj posao danas često obavljaju nestručne osobe pa postoje opasnosti od alergijskih reakcija, infekcija, ubrizgavanja filera u arterije i slično.
Botoks je lijek, a fileri su medicinski proizvodi koji pripadaju u skupinu najbolje ispitanih i najsigurnijih preparata u medicini uopće, upravo jer se koriste samo za estetske svrhe - naglašava Mladen Duduković i nadodaje da šteta dolazi samo od nestručnosti.
Iako kod nas potražnja za botoksom još uvijek nije prisutna kod tinejdžera, sama činjenica da razmišljaju o korištenju filera i tretmanima uljepšavanja zabrinjavajuća je. Kako u većini stvari za razvijenijim zemljama kaskamo nekoliko godina, pa ne bi iznenadila povećana potražnja za botoksom i većim korekcijama kod mladih kroz nekoliko godina. Regulacija je zato poželjna, a kako ističu sugovornici, potrebna je edukacija i savjet stručnjaka. Prije svega, potrebna nam je povezanost s realnošću, a manja opterećenost virtualnim filterima i alatima koji nas čine savršenima. No to je još uvijek nešto čime smo, unatoč svim pokretima beauty positivityja, zagađeni svakodnevno.
