Spremni? Vježbanje!

Kako početi, u čemu najčešće griješimo i što je važno ako želimo smršavjeti

19. rujan 2020.
Fotografije: Privatan album 

Spremni ste za promjene? Razmišljate kako se pokrenuti? Ne znate koji tip aktivnosti odabrati? Donosimo odgovore fitness instruktorice Erike Kraljević.

Dolaskom jeseni i povratkom u rutinu, često počinjemo razmišljati i o promjenama u našoj svakodnevici, od kojih je najčešće to vježbanje. Znate da biste se bolje osjećali, niste zadovoljni sa svojim izgledom, ali i dalje se ne možete natjerati i uvrstiti tjelovježbu u svoj dan? Razgovarali smo s fitness trenericom Erikom Kraljević koja nam je dala savjete kako stvoriti naviku, koliko često bismo morali vježbati i nešto. 

"Rujan uvijek donosi i pojačanu motivaciju za vježbanje. Godišnji odmori su gotovi, hladniji dani dolaze, pa mnogi odlučuju poraditi na zdravim navikama i početi s vježbanjem. Pronaći motivaciju zna biti jako teško, baš kao i stvoriti naviku koju do sada nismo imali. Ipak, svatko tko se odluči na vježbanje najvjerojatnije nije zadovoljan time kako se osjeća i kako izgleda pa ako to možemo promijeniti, zašto ne? Naviku vježbanja najlakše je stvoriti i održati tako da se svaki put prisjetite zašto to radite i što ćete sve pozitivno dobiti iz toga te da gledate na vježbanje kao dio svog dana i aktivnost koju ne možete izbjeći", savjetuje nam fitness trenerica i dodaje kako se mora samo desiti "klik" u mozgu da shvatimo da je vježbanje aktivnost koja našem tijelu treba. Njoj se klijentice najčešće javljaju jer žele izgubiti masno tkivo i oblikovati tijelo, a za rezultate im treba u prosjeku oko 6 tjedana. 

Erika smatra da nije nimalo teško uklopiti vježbanje u svoj dnevni ritam jer je za dobre rezultate dovoljno da vježbate po sat vremena tri puta tjedno. Ipak, najvažnije je naći aktivnost i vrstu treninga koja nama osobno odgovara, u kojoj uživamo i vježbati u doba dana koje sami odredimo. 

"Lakše je odraditi trening ujutro jer tada imamo najviše energije i možemo odraditi puno više, ali nema pravila i svatko treba vježbati u doba dana kada mu najviše odgovara". 

Erika ipak upozorava da ne smijemo pretjerivati, osobito ako tek počinjemo s vježbanjem. 

"Većinom kada ljudi počinju s treninzima, smatraju da moraju vježbati što više i što duže, a to naravno dovodi do ekstremno jakih upala mišića, tijelo se ne oporavlja kako treba pa je sve jako naporno za pojedinca zbog čega često dolazi do odustajanja. Važno je kvalitetno odmoriti, raditi vježbe pravilno te imati program treninga koji će nam olakšati da ne gubimo vrijeme i da trening bude što efikasniji." 

Ako, pak, počinjete s vježbanjem kako biste smršavjeli, Erika preporučuje vježbe s opterećenjem koje uključuju cijelo tijelo te osnovne vježbe poput čučnjeva, iskoraka, potiska, sklekova, veslanja... Ipak, trenerica ističe kako je kod mršavljenja jako važna i prehrana, odnosno treba pripaziti na unos hrane te pojačati potrošnju kroz razne aktivnosti i treninge. 

"Kod mršavljenja je prvenstveno bitna prehrana i kalorijski deficit, odnosno da unosimo manje nego što trošimo.Trčanje je jako dobra aktivnost za poboljšanje kardiovaskularne izdržljivosti, međutim što se mršavljenja tiče najbolja je kombinacija treninga s opterećenjem (tako razvijamo mišićnu masu) uz neku cardio aktivnost (time ćemo povećati svoju potrošnju kalorija). Uz sve navedeno regulirati prehranu prema svojim ciljevima i nema pogreške", objašnjava Erika i dodaje da, ako vježbamo kod kuće sami, moramo paziti na pravilnu izvedbu vježbi, te trening složiti prema ciljevima te obavezno uključiti osnovne vježbe.  

Kada je njezina prehrana u pitanju, Erika priznaje da se ona vodi načelom ravnoteže u svemu, pa tako i kada je hrana u pitanju. 

"Protivnik sam bilo kakvih dijeta i uskraćivanja određenih namirnica (osim kada se radi o bolesnicima s određenim zdravstvenim tegobama). Jako je bitno imati dobar omjer svih makronutrijenata u prehrani, jesti raznovrsno, te u obroku kombinirati dobre izvore bjelančevina (meso, jaja, svježi sir,  grahorice..), izvore ugljikohidrata (žitarice, krumpir, voće..) i dobre masnoće (maslinovo ulje, orašasti plodovi...)".