Jedna od čestih pogrešaka u anti-age njezi je fokus samo na jednu komponentu, primjerice isključivo na njegu kože lica. Starenje je prirodan proces koji ne možemo zaustaviti, no uz brojne prilagodbe načina života možemo ublažiti i dulje uživati u zdravlju svog organizma, a time i u mladolikom izgledu. Ključan dio anti-age njege je i naša prehrana, koju često zanemarujemo, o njoj pretjerano ne razmišljamo, osobito u 30-ima, a čak i kasnije. Ako nemamo problema s tim dijelom života, u smislu negativnog utjecaja pojedinih namirnica na naše zdravlje ili pretjerane težine, ne obraćamo pažnju na nju. No, ona je iznimno važna u anti-age njezi i postupni prelazak na zdravu, uravnoteženu prehranu može imati velikog utjecaja na naš izgled te na zdravlje naše kože.
Problem je i česte pogrešne percepcije zdrave prehrane jer krivo pretpostavljamo da će nam se jelovnik sastojati većinom od salate – ali to nije istina. Za savjete smo se obratili m.sc. Ivi Tokić, nutricionistkinji iz savjetovališta Nutrivat. Iva se obrazovala na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu i Oxfordu te nam otkriva koje su najčešće pogreške koje radimo kad se odlučimo fokusirati na zdravu i uravnoteženu prehranu.
“Zdrava i uravnotežena prehrana je ona u kojoj ničega nema previše, ničega premalo i psihički je ugodna. Jedna od najčešćih grešaka je mijenjanje životnih navika preko noći jer to nije dugoročno održivo. Prehranu je potrebno prilagoditi svojim trenutnim navikama, svom životnom stilu, obvezama i željama - dakle ona je uvijek individualna. Druga greška koju bih istaknula je pretjerana konzumacija hrane koju smatramo ‘zdravom’, pa se tako dogodi da postignemo energetski suvišak koji je preduvjet za dobivanje na tjelesnoj težini”, rekla nam je.
Zanimalo nas je na koji točno način naša prehrana može utjecati na naš izgled – ne u smislu kilograma, nego u smislu mladolikog izgleda kože. Vjerojatno ste već čuli kako treba paziti na dovoljan unos vode, a postoji raširena teorija o nužnosti dvije litre dnevno. Je li to mit ili istina te kakve su još veze između izgleda i prehrane? Evo i znanstvenog objašnjenja.
“Nutrijenti koje svakodnevno unosimo imaju značajan utjecaj na izgled naše kože. Samim starenjem, gubi se količina kolagena u koži. Kolagen možemo nadoknaditi dovoljnim unosom proteina, koji su prisutni u mesu, ribi, jajima, mahunarkama, a vitamin C iz voća i povrća će potaknuti njegovu dodatnu sintezu. Vitamin E iz maslinovog ulja, sjemenki i orašida zadržava vodu u koži, pa je čini punijom i mladolikijom. Vitamin A, odnosno beta karoten iz zelenog lisnatog povrća i mrkve smanjuje utjecaj UV zraka na nastanak bora, pa je povećan unos namirnica bogatih vitaminom A povezan sa sporijim stvaranjem bora. Ne smijemo zanemariti ni dovoljan unos vode jer je dehidrirana koža sklonija borama. Preporučljivo je unositi otprilike 35 ml vode po kilogramu tjelesne težine”, objašnjava m.sc. Iva Tokić.
U skladu s time, vjerojatno postoje i neke namirnice ili grupe namirnica koje bismo trebali izbjegavati. Kad krenemo prema zdravom režimu prehrane, često se koristimo određenim restrikcijama pa si, npr. zabranimo sve slatkiše, kruh i slično. No, nikakve restrikcije ne mogu funkcionirati jer – sjetimo se početka teksta – ničega ne trebamo imati previše ni premalo, a moramo biti i psihički zadovoljni. Ako si zabranimo da ikad više pojedemo fast food ili čokoladu, to sigurno neće dobro utjecati na nas. Ali, svakako neke namirnice treba držati pod kontrolom.
“Pretjeran unos određenih nutrijenata može potaknuti upalna stanja u organizmu, pa samim time i ubrzati proces starenja. Tako, primjerice, pretjeran unos zasićenih masnoća iz crvenog mesa ili trans masti iz duboko pržene i prerađene hrane mogu potaknuti upalna stanja. Isto se odnosi i na pretjeran unos jednostavnih šećera. Alkohol, primjerice, može dehidrirati organizam pa povećan unos može utjecati na brže stvaranje bora. Ne možemo reći da određena namirnica može potaknuti ove procese, ali pretjeran unos nekih namirnica svakako može imati svoj utjecaj”, kaže Iva.
Ako želite napraviti promjenu, zapamtite i da drastično uvođenje bilo kakvih prehrambenih režima nikad nije korisno, ali uz malo truda svakog dana i profesionalne savjete, vaša prehrana konačno može raditi u vašu korist. Iva Tokić savjetuje i kako da polako krenemo prema zdravom – ili zdravijem režimu prehrane.
“Trebali bismo jesti dovoljno voća i povrća (minimalno dvije vrste voća i 3 vrste povrća u danu), ribu i morske plodove, orašide i sjemenke, trebali bismo unositi dovoljno vode, proteina i cjelovitih žitarica. Naša prehrana bi trebala biti umjerena, raznovrsna i izbalansirana”, zaključuje.
