Influenceri na Instagramu više neće smjeti koristiti beauty filtere na reklamama za beauty proizvode, barem u Ujedinjenom Kraljevstvu. Tako glasi nova regulacija oglašavanja na društvenim mrežama koja je obavezna u UK. Sve je krenulo s kampanjom #FilterDrop vizažistice i plus size modela Sashe Louise Pallari, koja je prije osam mjeseci počela tražiti influencere da prestanu koristiti beauty filtere koji mijenjaju njihov izgled te uspostavljaju nerealne standarde ljepote, posebno među mlađom publikom.
"Ovo je tek početak. Započela sam ovu kampanju prije osam mjeseci i u tom smo vremenu jako puno postigli. U budućnosti, ovo znači da ćemo na postovima koji su plaćeni sve češće viđati pravu kožu, pravu teksturu, prave oblike noseva, različite veličine usana i pravu boju proizvoda", rekla je Pallari. Dodaje i kako joj je jasno da se stvari neće promijeniti preko noći.
"Ljudi žele vidjeti nešto što je normalno, ali jasno mi je da postoji puno ljudi koji nisu spremni na to ili ne vide problem u korištenju filtera. Strastveno vjerujem da takvi filteri snažno utječu na mentalno zdravlje djevojčica i djevojaka, odnosno svih koji koriste kozmetiku i šminku. Gledaju u to lice na ekranu i uspoređuju s onime što vide u ogledalu. Pitaju se zašto taj proizvod ne djeluje na njih na isti način i zašto ne izgledaju poput ljudi na ekranu", kaže Pallari. Brojni su influenceri i slavni podržali kampanju #FilterDrop koja je sad dobila i legitimitet.
I dok beauty filteri na osobnim fotografijama nisu problematični, oni na plaćenim postovima itekako jesu jer bi se moglo reći kako navode na pogrešan zaključak i tako na neki način varaju potencijalne kupce, odnosno navode ih na zaključak kako je neki proizvod bolji nego što zaista jest. Instagram filteri često se lako mogu primijetiti - nećete pretpostaviti da netko zaista ima šljokice po licu ili toliko predimenzionirane oči na običnom selfieju, no nisu svi filteri karikirani. Neke je teže primijetiti i suptilniji su, no kad dođe do sadržaja koji je zapravo reklama, radi se o nepoštenoj poslovnoj praksi.
Pallari također ističe kako je "u redu ako se netko ne osjeća ugodno prikazati svoju stvarnu kožu u reklamama za beauty proizvode, ali bi onda trebali prodavati bicikle".
"Filtrirani sadržaj ne bi se trebao koristiti za profit", rekla je.
Prema nekim podacima, influencersko tržište prošle je godine procijenjeno na 6,5 milijardi dolara, a 20 posto brendova koriste takvu vrstu reklamiranja, no čini se da mlađe generacije korisnika ne vjeruju toliko influencerima. Samo 6 posto mladih iz generacije Z spremno je kupiti nešto što su vidjeli na profilu influencera, kažu podaci Dazed magazina od prošle godine.
"Nitko, a pogotovo generacija Z, ne vole da im se laže. Influencerska kultura čini se površnom i besmislenom, pogotovo usred pandemije. Kupovanje stvari danas više nije važno. Sve se vrti oko ljudi koji se za nešto zauzimaju, a ne onih koji samo pokušavaju promovirati i 'gurati' neki proizvod", rekao je Izzy Farmiloe, strateška direktorica Dazed Medije.
I brendovi se okreću takvim influencerima, koji imaju neki stav i nešto za reći, a ne samo reklamirati odjeću i šminku.
I dok u SAD-u i Ujedinjeno Kraljevstvu već postoje brojne regulacije influencerskog marketinga, u Hrvatskoj i regiji stanje je još na počecima i postoji puno "rupa". Uglavnom se primjenjuje Zakon o medijima, u kojem je definirana stavka "plaćenog sadržaja", sami influenceri ne spominju se izričito nigdje, a što se tiče regulacija kao što je ova posljednja o filterima na plaćenim postovima, od toga smo miljama daleko.
