Borba s nepravilnostima i aknama na licu dugotrajan je proces i u suštini uvijek je prisutan osobito ako se ne tretira na pravi način, a ne zaboravimo i na utjecaj koji može imati na samopouzdanje. Akne se i dalje vežu i spominju u kontekstu problematike tinejdžerskih godina, no često se javljaju u odrasloj dobi i to najčešće kod žena. 12 do 15 posto žena u dobi nakon 25 godina, te oko 5 posto žena nakon 45 godine javljaju se akne najčešće na koži donjeg dijela lica, na bradi i duž donje čeljusti, u takozvanoj U-zoni lica, kako nam je objasnila spec. dermatovenerologinja, dr.sc. Lena Kotrulja
Oni problematičnog lica na dodatne upale spremaju se s dolaskom ljetnih mjeseci. Kombinacija pudera za prikrivanje akni i ožiljaka s pojačanom izloženoišću UV zrakama te visoke temperature nisu dobar recept za upalne procese na licu pa se tako vrtimo u krug. U prilog upalama na licu ne idu niti opširne beauty rutine i sastojci koji iritiraju lice, pa se preporučuje izbaciti sve proizvode iz rutine, dok neki, neki pak smatraju da će u njihovom suzbijanju pomoći izlaganje suncu. Kako bismo bili sigurni kako postupiti, savjete za tretiranje i nošenje s aknama osobito za vrijeme ljeta potražili smo kod stručnjaka - dermatovenerologinje Željane Bolanča i dermatovenerologinje Lene Kotrulja.
Uzrok problema
Glavni preduvjet za razvoj akni je genetska predispozicija, ali i način života, prehrane i hormonalni utjecaj. Uz policistične jajnike najčešće dolaze akne, također ih potiče pojačani stres, uzimanje određenih lijekova, primjena neadekvatnih pripravaka za njegu, pušenja, štetnih tvari iz zraka, složile su se stručnjakinje, a a dr.sc. Kotrulja nadodaje kako je riječ o kompleksnoj kroničnoj upalnoj bolest i kože koja zahtjeva dobar plan u pristupu i liječenju, zbog čega je neophodno što ranije se javiti dermatologu radi procjene potrebne terapije.
U kontekstu akni često se govori i o prehrani i njenom utjecaju na stanje kože. Čokolada ili mliječni proizvodi najčešće se spominju kao namirinice koje treba izbjegavati, no dermatovenerologinje kažu kako i dalje ne postoji dovoljno znanstvenih dokaza koji govore o negativnom utjecaju određene prehrane na pojavu akni.
"Zadnja ispitivanja ukazuju da su aknama češće sklone osobe koje konzumiraju manje voća, povrća i ribe, a prekomjerno konzumiraju mlijeko i hranu visokog glikemijskog indeksa", kaže dr.sc. Bolanča, što potvrđuje da mliječne proizvode i slatkiše ipak treba izbjegavati.
Ljeto, znojenje i masna koža...
U kombinaciji s pojačanim znojenjem, lice je pogodna površina za umnožavanje bakterija koje dovode do začepljenja, a zatim i pojave akni. Dr.sc Željana Bolanča savjetuje kako ih je neophodno liječiti kroz cijelu godinu, a ljeti prilagoditi uvjetima. I dalje su prisutni mitovi, poput onog da će sunce povoljno djelovati na akne.
"Stvarnost je ipak suprotna. Naime, pojačanim izlaganjem suncu dolazi do zadebljanja gornjeg sloja kože ili keratinizacije i time ne dolazi do prirodnog odljeva loja iz sebacealnih žlijezda što dovodi do stvaranje komedona, a kasnije i upalnih akni. Prilikom prekomjernog izlaganja suncu dolazi i do pretjeranog isušivanja kože, a time i posljedičnog pojačanog rada lojnih žlijezda i sekrecije sebuma što također pogoršava akne", ističe dr.sc. Bolanča.
"Tijekom ljetnih vrućina potrebno je zaštititi kožu kremama s fotozaštitom SPF 50+. Potrebno je izbjegavati kreme komedogenog djelovanja kao što su kreme masnije teksture, prioritet se daje nemasnim formulacijama kao što su fluidi ili gelovi lagane i brzoupijajuće teksture”, zaključila je.
"Prekomjerna izloženost UV zrakama bez adekvatne zaštite može potaknuti jače upalne promjene i nastanak pigmentacije na koži kojima su osobito sklone osobe s ožiljcima od akni. S druge strane, izlaganje UV zrakama u ranim prijepodnevnim i kasnim poslijepodnevnim satima ima blagotvorni učinak na kožu uz smanjenje upalnog procesa i smanjenje kolonizacije bakterija na koži koje potiču upalne procese", govori Lena Kotrulja i također naglašava važnost nanošenja SPF zaštite.
Sastojci na koje treba obratiti pažnju
- Retinodi (Vitamin A)
- Kiseline: lipofilne koje prodiru u folikule kao što su azelaična i salicilna kiselina
- Pripravci s aktivnim tvarima poput benzoil peroksida, azelaične kiseline, voćne AHA kiseline
"Glavni sastojci kod liječenja akne su retinodi ili različite kiseline, a kratkotrajno se mogu kombinirati i lokalni antibiotici. Primjena lokalnih antibiotika dulje od 3 mjeseca nije preporučljiva radi razvijanja rezistencije na antibiotike te ih je dugotrajno bolje zamijeniti s antisepticima (benzoil peroksid)", savjetuje dr.sc. Bolanča.
"Lokalni pripravci za liječenje najčešće sadrže aktivne tvari poput benzoil peroksida, azelaičnu kiselinu, retinoide - analoge vitamina A, voćne kiseline i antibiotike. Kod težih oblika upalnih akne liječenje se provodi dodatnom primjenom antibiotika u tabletama. U najtežim slučajevima cističnih akni pogotovo sa sklonošću zaostajanja ožiljaka, jedina uspješna terapija je primjena lijeka isotretinoina", kaže dr.sc. Kotrulja.
Rutina
"Ujutro i navečer je potrebno ukloniti nečistoće i višak sebuma. Ujutro, nakon čišćenja lica potrebno je staviti kremu za kožu sklonu aknama i SPF 30+ za kožu sklonu aknama, a navečer je potrebno staviti ili lokalni retinoid ili kombinaciju lokalnih retinoida i antiseptika. Prilikom korištenja navedene terapije definitivno dolazi do isušivanja i ljuštenja kože, ponekad i do crvenila i zatezanja kože što ponekad dovodi do odustajanja od terapije. Ako je kože jako suha, navečer, nakon lokalnog retinoida mogu se koristiti hidratantne kreme za problematičnu kožu koje ne dovode do stvaranja komedona ili pogoršanja akne.
Od ostale terapije mogu se jednom do dva puta tjedno koristiti maske na bazi gline. Što se tiče estetskih zahvata mogu se kombinirati kemijski pilinzi, mehaničko čišćenje lica, te dodatno i tretmani mikroiglicama, fotodinamska terapija i drugo.
Imajte na umu da je preporuka svake terapije individualizirana i prilagođava se stanju i težini upale, pa prije nego što se odlučite tretirati akne, potražite savjet stručnjaka dermatologa.
