Svakome tko je bio u sjevernim europskim državama poznata je sklonost njihovih stanovnika redu, skladu i disciplini. Ta se harmonija ogleda u svakom detalju i svakoj stvari na koju padne pogled. Od izgleda zgrada i cesta do uređenja interijera i načina odijevanja, u dizajnu nema nijednog suvišnog elementa, ništa što bi služilo isključivo kao ukras ili kao tek puka estetska doskočica - tamo je sve podređeno funkciji umjesto larpurlartizmu. Takve su ‘postavke‘ vidljive i u načinu dizajniranja nizozemskih dizajnera Viktora Horstinga i Rolfa Snoerena, vlasnika modne kuće Viktor & Rolf. Premda geografski ne pripadaju skandinavskom krugu, njihove kreacije koje predstavljaju u sklopu pariškog Tjedna mode odlikuje ista pročišćenost duha i tijela, no sa zamjetnom dozom avangarde, provokacije i ironije s kojima već 31 godinu propitkuju zadane forme, ali i postavke modne industrije koju oni nazivaju ‘sistemom‘. Stoga su ta dvojica kreatora, međusobno sličnih kao jaje jajetu premda nisu u rodu, više maksimalisti nego minimalisti. ‘Konceptualni glamur, provokativni dizajn i neočekivana elegancija‘, piše na zaglavlju internetske stranice modne kuće Viktor & Rolf čiji logo ima oblik pečata od voska s inicijalima V&A. To je vrlo točan opis onoga što rade, jer je njihov pristup luksuzu vrlo komercijalan, što su pokazali već prvom zajedničkom kolekcijom 1993., napravljenom od ostataka tkanina proizvedenih za kuće Balenciaga i Saint Laurent, nagrađenoj na međunarodnoj umjetničkoj manifestaciji Hyeres Festival.
A ako se moda smatra načinom svakodnevnog odijevanja, Viktor i Rolf su više umjetnici nego dizajneri: njihove kreacije nisu nosive u ‘običnim‘ situacijama, a nekiput uopće nisu nosive - primjerice haljina koja se nosi naopačke (točnije, naglavačke) iz lanjske kolekcije linije visoke mode koju kreiraju od 1998. No, oni sami ne vole takvu podjelu.
- Uvijek nas pitaju jesmo li dizajneri ili umjetnici, a ja im odgovaram ‘a zašto ne bismo istodobno bili i jedno i drugo‘ - rekao je Rolf u jednom intervjuu za časopis Vogue. Pitanja su izazvana činjenicom da su njihove kreacije u više navrata bile predstavljene na izložbama u svjetskim muzejima; posljednja, Viktor & Rolf - Fashion Statements, zatvorena prošlog listopada, održana je u izložbenom prostoru Kunsthalle München. Dizajneri kažu da su im izložbe čak draže od revija jer omogućuju pristup širokoj publici, dok se revije organiziraju za ekskluzivnu grupu ljudi, novinara, urednika i poznatih osoba.
Preklapanje mode i umjetnosti ogleda se u svakoj kolekciji. Primjerice, kolekcija visoke mode za proljeće i ljeto 2015. naziva ‘Van Goghove djevojke‘ bila je nadahnuta djelima slavnog nizozemskog slikara Vincenta van Gogha pa se sastojala od ekstravagantnih haljina cvjetnih motiva i slamnatih šešira. U kolekciji visoke mode za tu jesen i zimu, ‘Nosiva umjetnost‘, predstavili su pak haljine nalik na slikarska platna s okvirima od kojih su neke, baš kao da je riječ o umjetničkim djelima, bile obješene na zidove pariškog umjetničkog centra Palais de Tokyo u kojem se revija održavala.
Kolekcija visoke mode za aktualnu sezonu nadahnuta je kubizmom: riječ je o kreacijama ‘razlomljenima‘ na geometrijska tijela, s krojnim dijelovima oblikovanim u piramide, kocke, kugle i pravokutnike s pomoću kojih dizajneri propitkuju odnos tijela i odjeće, odnosno prostora između njih. Slično istraživanje međuprostora između kože i tkanine bilo je i u kolekciji za proljeće i ljeto 2010., s rupičastim krinolinama od tila, kao i u kolekciji za proljeće i ljeto 2024. s haljinama od gusto nabranog crnog tila kombiniranog s tilom boje kože, zbog čega su haljine izgledale kao rašivene. No, nadahnuće pronalaze i u popularnoj kulturi, primjerice raveu, koja je bila tema njihove kolekcije za proljeće i ljeto 2021., ili pak u prevladavajućem društvenom ozračju. Primjerice, njihova debitantska kolekcija visoke mode za jesen i zimu 98./99., kojom su htjeli navijestiti novi milenij, bila je u znaku atomske bombe s voluminoznim kreacijama u obliku ‘gljive‘, koje su izgledale kao da će implodirati.
Umjetnički su osmišljene i njihove revije, dramaturški oblikovane poput kazališnih predstava. Revija za kolekciju proljeće i ljeto 2001. uprizorena je kao kabaretni show; na reviji za jesen i zimu 2007./2008. manekenke su hodale sa stalcima koji su držali haljinu i mini reflektorima koji su ju obasjavali; na reviji za proljeće i ljeto 1999. sami su dizajneri odijevali manekenku Maggie Rizer u slojeve tkanine evocirajući matrjošku, tradicionalnu rusku igračku. I tako bi se dalo nabrajati unedogled, jer je svaka revija priča za sebe.
A ravnoteža između praktičnog i umjetničkog nije jedina dvojba ili, bolje rečeno, jedini dualitet koji karakterizira kreativni rad Viktora i Rolfa. Dvojica dizajnera koji su, kako sami kažu, u kreativnom braku od završetka studija na ArtEZ Institutu Akademije za umjetnost i dizajn u nizozemskom gradu Arnhemu, nastoje također istodobno biti konceptualni i komercijalni.
- Nikad nismo na te stvari gledali kao crne ili bijele. Želimo imati i prodajne i promišljene kreacije, za nas jedno ne isključuje drugo - rekao je Viktor u istom intervjuu. Tako razmišljaju i njihove klijentice u koje se ubrajaju pop dive Madonna i Lady Gaga, holivudske zvijezde Cate Blanchett i Tilda Swinton te sve druge koje drugačije promišljaju o odijevanju.
Lani je modna kuća koju su osnovali 1993. u Parizu, a 2008. dokapitalizirala talijanska holding kompanija luksuzne robe OTB koja ima 70 posto dionica, zaradila nešto više od 26 milijuna eura. Jedan dio zarade dolazi od prodaje njihove couture kolekcije, drugi od ready-to-wear kolekcija odjeće, potom imaju i liniju vjenčanica, sunčanih naočala, obuće, modnih dodataka te ženskih i muških parfema. Premda je ponuda opširna, kreativni dvojac je uključen u svaki segment rada.
‘Nas dvojica kontroliramo sve‘, u svakom intervjuu ističu dizajneri otkrivajući kako je njihov poslovni plan od početaka bio ustrajati u onome što rade i ne prihvaćati poslovne izazove na koje ne mogu kvalitetno odgovoriti.
U njihovom ateljeu u Amsterdamu smještenom u gradskoj palači s početka 17. stoljeća koja je bila dom ondašnjem gradonačelniku te okruženom vrtom s malim ribnjakom, radi petnaest suradnika. Dizajneri priznaju da ih je bilo vrlo teško pronaći, ne samo zbog potrebnih znanja i vještina već i zbog ljubavi prema poslu: neke kreacije, naime, zahtijevaju i do tristo sati ručnog rada. Toliko im je trebalo za izradu vjenčanice za nizozemsku princezu Mabel od Orange-Nassau, šogoricu nizozemskog kralja Willema-Alexandera, koja je bila ukrašena s 264 mašne.
No, taj tempo je katkad naporan i njima samima, razapetima između svog posla koji je vrlo ekspresivan jer uključuje kontakt s puno ljudi i njihove introvertne prirode.
- Fascinirani smo ‘hypeom‘ oko mode, no istovremeno ga ne razumijemo. Ne idemo na partije i nekako izbjegavamo cijeli taj socijalni aspekt - rekao je Viktor za arapsko izdanje Voguea, otkrivajući treći element svoje kreativne dualnosti. Kažu da su najkreativniji u izolaciji pa su se zbog toga odselili iz Pariza koji im je postao, kako su rekli, ‘suviše kaotičan grad s vrlo malo pravog glamura‘. Obojica su strastveni ljubitelji književnosti, pa gotovo sve slobodno vrijeme provode uronjeni u najnovija djela pisane riječi. Viktor, koji je rođen u Geldorpu, obožava daleka putovanja i meditaciju pa je čak postao učitelj joge, dok je Rolf, rođen u obližnjem Dongenu, više posvećen kulturi tijela pa svakodnevno ‘hodočasti‘ u teretanu, a od putovanja mu je draže ostati kod kuće.
Priznaju da su sve tjeskobniji što su stariji te da s 55 godina, koliko obojica imaju, ne žele suviše razmišljati o tome što im donosi sutrašnjica.
- Ne želimo misliti o budućnosti, to nas čini nesretnima. Želimo uživati ovdje i sada te biti zahvalni za ono što imamo - zaključuju oni, a obožavateljima njihova dizajna preostaje se samo nadati da će to ‘sada‘ potrajati što je moguće duže.