Posao se ne gradi samo u uredu i analiziranjem brojki. Svatko s iskustvom reći će vam da je upoznavanje, širenje mreže poznanika i neobavezni razgovor s najrazličitijim skupinama ljudi u neformalnim prilikama jedan od sigurnih načina za unaprjeđenje vašeg posla. Službeno, taj se proces naziva networking. Pojednostavljeno, to je stvaranje mreže poznanika koji vam mogu postati suradnici, mentori, klijenti, partneri – ili vas mogu dovesti do njih. Iako se radi o uglavnom neformalnim situacijama i poznanstvima, nemojte ih podcjenjivati jer zaista mogu imati velik utjecaj na vaše poslovanje i karijeru.
“Šest stupnjeva odvojenosti navodno je sve što stoji između vas i bilo koga na planeti. Networking je izuzetno važan jer se odnosi ne samo na razmjenu informacija, već služi i kao put za stvaranje dugoročnih odnosa. Dok sam bio student, jedan od mentora mi je rekao da se koncentriram na upoznavanje što više ljudi i da stvorim krug sposobnih saveznika jer ‘čovjek može biti tek toliko uspješan koliko ima prijatelja i poznanstva”, rekao nam je Marko Nožica, poduzetnik i glavni tajnik Hrvatskog društva lobista.
Nožica je odrastao u Kaliforniji, gdje je iz prve ruke gledao tehnološku revoluciju u Silicijskoj dolini, a zatim se odlučio vratiti svojim korijenima. U Zagrebu je tako završio MBA na ZŠEM-u, a tijekom studija osnovao tvrtku Aretis za strateško komuniciranje. S obzirom na to da su neki bolji u networkingu od drugih – nekima je upoznavanje ljudi i tzv. minglanje potpuno prirodno, dok su drugi možda više introvertirani i to im ne ide tako lako – pitali smo Nožicu može li se ova vještina naučiti, odnosno kako možemo postati bolji u networkingu.
“Networking je proces upoznavanja novih ljudi i stvaranja odnosa povjerenja (engl. rapport) i iako ne dolazi svima prirodno, postalo je gotovo nužno ako želite uspjeti u poslovnom svijetu. Svaka vještina, pa tako i sposobnost za networking, može se naučiti i razviti ako imate temeljni potencijal za to te želju i volju za daljnji razvoj. No, ohrabrujuće je znati da što više radite na networkingu, to će vam biti lakše i na kraju će vam postati potpuno prirodno. Bitno je vježbati socijalne interakcije i pokazati autentičan interes u ono što vam sugovornik govori. Također, moj savjet je da puno čitate te da širite horizonte vaših kompetencija i znanje izvan okvira vaše profesije. Najbolji networking se događa kada se priča o temama koje nemaju veze s poslom. Postanite netko s kime biste se vi htjeli družiti jer ono što zračite to ćete i privući”, savjetuje. Najbolji trenutak za početak networkinga, odnosno za širenje mreže poznanika je onaj kad ih najmanje trebate. Dakle, krenite što prije, čak i ako mislite da vam trenutno nitko novi ne treba u vašoj socijalnoj mreži. Tako će proces ići prirodnije, a u trenutku kad vam netko bude trebao, vrlo vjerojatno će već biti u vašoj blizini.
Naravno, pandemija koronavirusa itekako je utjecala na cijeli proces. “Pandemija je privremeno otežala proces jer je ograničila određene aktivnosti koje su tradicionalno služile za networking. Iako postoje socijalne mreže koje nastoje omogućiti virtualni networking, nište ne može nadomjestiti interakciju uživo”, priznaje Nožica. Iako se čini nemoguće, postoje načini na koje možete doći do ljudi koji vas zanimaju i u pandemiji – iako se sada sve polako otvara. Online prisutnost je važna, posebno na društvenim mrežama koje su važne vašoj profesiji. Možda se radi o Facebooku, Instagramu ili LinkedInu; obratite pažnju na to kako te mreže koriste vrhunski stručnjaci u profesiji koja vas zanima. Budite tamo, istražujte, postavljajte pitanja i, prije svega, uvijek budite autentični te se potrudite da donosite određenu vrijednost za stol.
A kakve veze s time ima lobiranje? Pojednostavljeno, networking je vještina kojom unapređujete svoju karijeru ili pomažete nekom drugom individualcu da ostvari određene ciljeve, i to neslužbenim preporukama. Lobiranje se odnosi na aktivno utjecanje na tijela ili individualce na pozicijama moći koji donose odluke. Ono je također bazirano na „preporukama”, ali mogli bismo reći da se radi o višoj razini poslovnog utjecaja. Kao tajnik Hrvatskog društva lobista, Marko Nožica objasnio nam je kako se mijenjalo područje lobiranja u posljednjih nekoliko godina.
“U kontekstu 21. stoljeća, pojavom društvenih mreža, lobiranje je postalo složenije nego ikad prije. Stvoreno je izazovno okruženje gdje su javni službenici i tvrtke suočeni s pojačanom razinom nadzora, izlažući svoju reputaciju riziku od pogrešnih percepcija. Zapravo, unatoč postojanju propisa o lobiranju i naporima za samoregulaciju iz privatnog sektora, raširena je percepcija da tvrtke koje favoriziraju poslovne interese nad javnim interesom imaju previše utjecaja na oblikovanje javnih politika”, kaže Nožica.
U svemu tome, možemo li razgovarati o svojevrsnoj održivosti lobiranja? Preciznije, gdje je u svemu tome društvena odgovornost te kako je postići? “Tvrtkama i organizacijama u interesu je educirati javnost i zakonodavca te zaštititi svoje zakonodavne i regulatorne interese, kao i tražiti pogodnosti i prednosti od zakonodavca. A zakonodavcu je također u interesu raditi u korist svih stakeholdera. Iako je lobiranje legitimna i legalna profesija koja transparentno promiče i zagovara interes prema donositeljima javnih politika, ona u Hrvatskoj za sada nije u potpunosti uređena. Održivost, u tom pogledu, podrazumijeva donošenja zakonskog okvira koji će postaviti jasna pravila lobiranja, smanjiti mogućnost korupcije, uspostaviti javni registar lobista i interesnih skupina koji žele utjecati na odluke vlasti te osigurati transparentnost pri svakoj interakciji lobista s donositeljima javnih politika”, objašnjava Nožica, dodajući da, iako su tehnologija i strogi propisi imali veliki utjecaj na lobističku profesiju, ona je danas relevantnija nego ikada. “Za lobiranje svakako vrijedi ona izreka: ‘Ako niste za stolom, onda ste na jelovniku’, zaključuje.
