Pad Victoria‘s Secreta

Anđeli i demoni: mračne tajne nekad najuspješnijeg modnog brenda na svijetu

16. srpanj 2022.

Fotografije: Profimedia

Dokuserija u tri nastavka zagrebala je nešto dublje ispod površine kako bi se otkrile tajne nekada najpopularnijeg modnog brenda na svijetu.

Činilo se kao da se o slučaju Victoria‘s Secreta ispričalo sve što se može ispričati, barem kad se govorilo o problematici prikaza ženskog tijela, diskriminaciji i seksizmu koji je dolazio iz vrha ove firme. Nova dokumentarna serija koju možete pratiti na platformi Hulu ipak okreće priču u smjeru osnivača Victoria‘s Secreta, multimilijardera Lexa Wexnera o kojem javnost zna malo ili ništa, kao i o njegovoj povezanosti sa seksualnim predatorom Jeffreyjem Epsteinom (koji je bio povezan s gotovo svim najutjecajnijim i bogatijim figurama SAD-a). Wexner se, jasno, branio da nije znao ništa o strašnim prijestupima Epsteina, iako je još 1997. godine financijer radio kao scout za nove modele Victoria‘s Secreta, odnosno mlade djevojke koje bi nerijetko završile kao njegove žrtve. 

Dokumentarni serijal pokušat će razotkriti mračne tajne koje su se odvijale iza ružičastog zida brenda koji je gotovo dva desetljeća bio najpoželjniji brend donjeg rublja na svijetu.

Pritom, riječ je o brendu koji nema veze s industrijom odjeće, već prodaje donje rublje - onaj manje glamurozan, opskuran dio mode za koji se industrija ne želi vezati. Revije novih linija donjeg rublja koje su nosile najpoznatije manekenke svijeta svake se godine iščekivao s jednakim uzbuđenjem kao i američki Super Bowl, a ispred televizijskih ekrana nalazili su se milijuni ljudi - muškarci koji su pratili savršeno isklesana tijela i žene koje su isti taj nedostižni standard ljepote željele imati. Victoria‘s Secret je bio nedosanjani san koji se barem prividno imao kupovanjem grudnjaka s push-upom.

Vlasnici brenda znali su da, osim samog donjeg rublja, korisnicima trebaju prodati priču - poput one brenda Abercrombie & Fitch, o kojem smo sredinom godine također vidjeli dokumentarac koji otkriva drugu stranu medalje - isključivost u poslovanju, rasizam, elitizam. Točnije, potvrdili su onu - sex sells. Sve se svodilo na konzumerističke porive i izmanipulirane kupce koji su kupovali komade koji im zapravo ne trebaju. Svi su željeli izgledati poput anđelica, s takvom slikom o ženskom tijelu smo odrasli, a sve pod narativom oslobađanja ženske seksualnosti koja je korištena u potpuno drugačije svrhe, zarade milijardera koji su u sjeni sjedili na vrhu brenda. 

Dok je Abercrombie puno brže doživio slom, slikom o anđelicama bili smo puno duže zaslijepljeni, a standardi koje je brend zagovarao dodatno su bili učvršćeni vrijednostima koji su uvučene u svaku poru društva. Tek oko 2018. godine i s pojavom #MeToo pokreta Victoria‘s Secret se spominje u negativnom kontekstu, kao brend koji ne ide u korak s promjenama niti potrebama i željama svojih kupaca. U korist im nisu išle niti seksističke i homofobne izjave marketinškog direktora Eda Razeka koje su imidž brenda (prekasno?) sravnale sa zemljom. 

O seksualnim napadima, maltretiranju zaposlenika i manekenki i toksičnom okruženju iza blještavila showa u dokumentarcu su govorili neki od bivših zaposlenika, manekenke i novinari koji su pratili uspon i pad brenda. Ključne figure poput čelnika ili nekih od najpoznatijih manekenki nisu stale pred kameru. 

Victoria‘s Secret je krajem prošle godine objavio kako se kreće u sasvim drugom smjeru - pozdravljaju se s krilima, a u kampanjama se pojavljuju žene i ikone koje teže pozitivnim promjenama i koje će aktivno sudjelovati u stvaranju sadržaja i proizvoda. Victoria‘s Secret Angels postaje VS Collective (nogometna zvijezda Megan Rapinoe, transrodna manekenka i glumica Valentina Sampaio, skijašica Eileen Gu i glumica Priyanka Chopra Jonas, manekenka Bella Hadid dio su kolektiva).

image

Nova kampanja iz 2021.

Na čelu tvrtke sada se nalazi Martin Waters koji je kazao da je brend, dok se svijet mijenjao, reagirao presporo i kako se više neće temeljiti na onome što žele muškarci, već onome što je potrebno svakoj ženi. Pitanje koje se ponavlja je može li se brend ikada riješiti svog imidža i statusa  koji je uvelike utjecao na kulturu posljednjih dvadeset godina i treba li se uopće ponovno upuštati u prodavanje "priče"?