Izvršna direktorica i osnivačica Kjaer Globala, futuristica Anne Lise Kjaer, koristi svoje dizajnersko obrazovanje da predvidi i pojednostavi složene trendove budućnosti, poslovanja i inovacija. Uvrštena je u top 7 futurista, članica je IPE savjetodavnog odbora singapurske URA-e (Uprava za obnovu urbanih područja) i nosi počasnu titulu veleposlanice dobre volje u Kopenhagenu.
--> Osvojite ulaznice za Future Tense konferenciju
Što mislite o pojmovima "novo razmišljanje", "učenje u brzom ciklusu" i "agilnost"?
- Ti su pojmovi vrlo važni u kontekstu vodstva i razmišljanja o budućnosti i ključnim vještinama za snalaženje među složenim promjenama. Kad sam se počela baviti futurologijom, raznolikost i pusta brojnost trendova, kao i prezasićenost informacijama i bavljenje spoznajama koje su bile oprečne, često su mi bili izazov. Budući da sam se prethodno bavila dizajnom, shvatila sam da mi je potreban sustav za integraciju spoznaja iz "lijeve strane mozga" (opipljivijih i racionalnijih podataka) i trendova iz "desne strane mozga" (blažih i manje opipljivih pokretača u društvu). Primjena dizajnerskog načina razmišljanja pokazala mi se zgodnom kako bih na smislen način povezala konce i razumjela događaje, ljudsko ponašanje, kulturu i svijet oko sebe. Ono što nazivam razmišljanjem cijelim mozgom počelo je rano na mom putu bavljenja futurologijom, a danas sam posvećena cjeloživotnom učenju jer se svijet trendova nikad ne prestaje razvijati.
Kako, kao medijska komentatorica, vidite kulturu lažnih vijesti, posebno kad je riječ o informacijama o pandemiji?
- Lažne vijesti nisu novost. Neistinite priče ili anegdote postojale su kroz cijelu povijest. Prosvjetiteljski mislioci vjerovali su da mogu stvoriti bolji svijet ako unaprijede ljude i društvo. To je zapravo slično današnjim raspravama o budućnosti. Ono što je relativno novo jest brendiranje lažnih vijesti i način na koji utjecajne osobe (influenceri) upotrebljavaju društvene mreže kako bi sve što im se ne sviđa proglasili lažnim vijestima. Kako sve više ulazimo u informacijsko doba, vjerujem da ljudi postaju svjesniji tog problema. Ne vjerujemo vijestima, a svakako ne propagandi političara. Nove paradigme u komunikaciji mijenjaju naš odnos prema jeziku i stavljaju na kušnju povjerenje koje imamo jedni prema drugima.
Kakva je to antropocentrična perspektiva poslovanja koju često spominjete?
- Biti antropocentričan znači imati sposobnost razumijevanja ljudi u smislu njihovih istinskih želja i potreba umjesto primjenjivanja skupa vanjskih kriterija i nastojanja da se ljudi uklope među pravila s kojima ne nalaze poveznice. To podrazumijeva razumijevanje ljudi unutar i izvan organizacije bez obzira na vrstu poslovanja ili djelatnosti. Biti antropocentričan znači imati sveobuhvatan i empatičan način razmišljanja. Sposobnost slušanja i prakticiranja onoga što nazivam razmišljanjem cijelim mozgom dobar je početak. Riječ je o upotrebi iste količine racionalnosti i mekih vještina kao što su empatija i kreativnost.
Što za vas znači pojam "uspješna budućnost", tj. kako ona zapravo izgleda?
- Očito je da "uspješna budućnost" za različite ljude znači različite stvari: postoji politički, gospodarski i kulturni kontekst, demografija i razne druge okolnosti kao što su klima i dobrobit. Iz tog je razloga preispitivanje obrazovanja uz istodobno njegovanje raznolikosti i uključenosti (globalni ciljevi UN-a) ključno za svaku smislenu kartu budućnosti. Ulaganje u čovječanstvo ključno je za "uspješnu budućnost", a obuhvaćat će cjeloživotno učenje, otpornost, dobrobit 4.0 i digitalnu (d)emokraciju.
Kako razmišljati o budućnosti nakon ovog neizvjesnog razdoblja pandemije?
- Dugoročni utjecaj trenutačne krize teško je predvidjeti, ali ona bi vrlo vjerojatno mogla ubrzati radikalne promjene u našim sklonostima i ponašanju. Nekoliko se trendova ubrzalo, a drugi su u zastoju. Ono što je sigurno jest da kulturne sile i tektonske promjene u tehnologiji, vrijednostima i uvjerenjima zahtijevaju potpuno novu viziju poslovnog i društvenog angažmana.
