Održivost upravljanja na daljinu
- Globalizacija je u velikoj mjeri dala svoj doprinos da se korporacijama upravlja na daljinu, a pandemija koronavirusa svemu je dala novu akceleraciju te kroz svojevrsni krizni situacijski menadžment postavila digitalno (tehnološko) komuniciranje, upravljanje i rad na daljinu (odnosno, od kuće) kao mandatorni i jedini oblik u vrijeme krize. Još je rano donositi zaključke je li to (bilo) uspješno, učinkovito, realno i zdravo za sve sudionike. Sigurno je da će dio poslova i funkcija trajno postati opcionalni, odnosno moći će se obavljati na daljinu, a korporacije će morati odrediti o kojim se poslovima i funkcijama radi te, što je još važnije, odabrati zaposlenike koji su prema osobinama ličnosti, vještinama i mogućnostima pogodni za takav oblik rada te one koji to sami žele. Ipak, mislim da upravljanje kompanijama na daljinu na svim razinama nije realno rješenje.
Prednosti i nedostaci ovakvog koncepta
- Prednost možemo definirati kao "dostupnost" koja zahtijeva samo određene tehnološke inovativne platforme za obavljanje poslovnih aktivnosti iz bilo koje okoline. Ponekad su te aktivnosti brže i učinkovitije jer se brzo i direktno komunicira. Nedostaci ovog koncepta su prvenstveno sociološki i društveni: izostanak timskog rada, interpersonalne komunikacije, problem upravljanja vremenom koje ovisi o pojedincu i njegovim sposobnostima samoorganizacije.
Menadžer kao digitalni nomad
- U određenim tehnološkim i znanstvenim korporacijama ovaj pojam nije nepoznat, već je u praksi duže vrijeme. On je novost u realnom sektoru u kojem će vjerojatno na pojedinim razinama biti korišten zbog veće dostupnosti i brzine komuniciranja.
Vaš koncept upravljanja na daljinu
- Naša kompanija je vrlo brzo prihvatila momentum u kojem smo se našli i to ponajviše jer postoji plan za održivost poslovanja u specifičnim uvjetima. Aktivirali smo tehnološke platforme za komunikaciju, vrlo brzo izgradili sustav i postavili pravila korištenja, a kako je tehnološka oprema i priprema na visokoj razini, uz male intervencije, vrlo brzo je sve postalo "novo normalno".
Vještine dobrog menadžera
- Menadžer bi trebao biti kompletna osoba s visokim stupnjem znanja o upravljanju, s razvijenim vještinama suradnje, prilagodbe i donošenja odluka u svim pa i najzahtjevnijim okolnostima. Menadžer/leader se gradi kroz stalno unapređenje svojih znanja putem specijalističkih seminara, radionica, poslovnih škola, ali i kroz vlastitu poslovnu praksu. Jedan od najvažnijih čimbenika novog doba upravo je fleksibilnost.
Budućnost upravljanja
- Predviđanja su uvijek nezahvalna, osobito kada se radi o novitetima u praksi, koja su još pritom potaknuta kriznom situacijom. Pojedine industrije će zadržati nove korporativne kulture upravljanja na daljinu i organizacijske strukture kompanija bi mogle biti po tom principu organizirane do određene razine. Svakako će biti promjena u tom smjeru. Ipak, ne smije se zaboraviti zadovoljstvo i motivacija zaposlenika, ali i menadžera. Ljudi vole dolaziti na posao, biti dio korporacije, susresti kolegice i kolege na poslu, raditi u timovima... Isto tako motivacija je ključni čimbenik za izvrsnost i menadžeri svojim djelovanjem i interakcijom trebaju kreirati pozitivno okruženje u kojem se izvršavaju poslovni procesi, prenose viziju, potiču kreativnost, a time usavršavaju sebe i unapređuju kompaniju. Dakle, budućnost je negdje između, u vrlo dobro procijenjenom balansu između rada na daljinu i rada u kompaniji.
Razgovore o budućnosti upravljanja, ali i važnosti znanja i obrazovanja potražite u novom broju GG POP UP PAPERA!
