The Weeknd će objaviti pjesmu u tom obliku, Emily Ratajkowski prodaje sliku sebe, Snoop Dogg snimio je singl i dodao videe, Tony Hawk također ima video, umjetnik Damien Hirst stvorio je NFT za svako od svojih 10.000 ulja na papiru, a Grimes je zaradila šest milijuna dolara samo na nezamjenjivim tokenima. Sigurno ste vidjeli neke od ovih ili drugih vijesti o NFT-evima, a vrlo je moguće da ste ostali pomalo zbunjeni. Što su uopće Non fungible tokens, čemu služe, kako zaraditi na njima i zašto nisu dobri za planet?
Što su NFTs?
Non fungible tokens ili nezamjenjivi tokeni. Radi se o kriptovrijednosti, a "nezamjenjivi" znači da se radi o ekskluzivnim komadima koda koje možete kupiti kriptovalutom te je svaki unikatan. Primjerice, ako modni dizajner napravi haute couture haljinu - samo jednu, ne u više primjeraka - i vi je kupite - vi ste jedini vlasnik. Čak i ako netko napravi vrlo uvjerljivu kopiju te haljine, vi ste svejedno jedini vlasnik originala.
Prevedeno u svijet NFT-a, to bi zvučalo ovako. Modni dizajner nacrta haute couture haljinu i stavi je na prodaju. Da je stavi u JPEG obliku, svatko bi je mogao downloadati i kopirati. No, ako je stavi na prodaju u NFT obliku, samo jedna osoba može je kupiti kriptovalutom i biti vlasnik te haljine. Kad kupujete NFT, vi niste kupili dokument sam po sebi, nego kupujete digitalni certifikat autentičnosti koji nosi vrijednost. Pojednostavljeno, radi se o prodaji ekskluziviteta u digitalnom kodu. Sigurno ste čuli da je moguće kupiti zvijezdu na nebu. Prilikom tog procesa, dobijete certifikat da je određena zvijezda vaša. No, nije zapravo vaša. Nitko ne može biti vlasnik zvijezde. Samo ste vlasnik certifikata koji kaže da jeste. Jednako je i s NFT-evima.
Što mogu biti NFTs i koja im je svrha?
Mogu biti fotografije, GIF, Tweet, video ili audio dokument, slika... Praktički bilo što. Kultni Nyan Cat GIF prodan je kao umjetnina u NFT obliku za 580.000 dolara, prvi Tweet ikad prodao je osnivač te društvene mreže Jack Dorsey za 2,9 milijuna dolara, a NFT kolumne u New York Timesu dosegnuo je cijenu od pola milijuna dolara te je sav prihod otišao u humanitarne svrhe.
Ipak, najviše interesa izazvali su u svijetu umjetnosti. Potvrda originalnosti jedna je od najvažnijih stvari na tržištu umjetnina, a donedavno nije postojao način da se to učini za digitalnu umjetnost. Umjetnici su brzo shvatili mogućnosti koje im NFT-evi pružaju, a i tržište se brzo naviknulo. Početkom ožujka, dotad gotovo nepoznati umjetnik Beeple, pravog imena Mike Winkelmann, prodao je svoj NFT rad za nevjerojatnih 69,3 milijuna dolara na aukciji u Christie'su. To je treća najviša cijena koju je ikad postigla umjetnina. Na prvom mjestu je djelo Davida Hockeneya, zatim Jeffa Koonsa pa Beepleov kolaž "Everydays - The First 5000 Days".
NFT-evi nude i dodatne mogućnosti za umjetnike. Često se dogodi da mladi umjetnici prodaju svoja djela za jako malene cifre, a kad se proslave, ta ista djela se preprodaju po nevjerojatnim cijenama. Umjetnici od tih preprodaja nemaju ništa. Beeple je zato u kod svog NFT-a uključio klauzulu da zaradi 10 posto od svake iduće preprodaje, čime si je osigurao zaradu na temelju autorskih prava.
Profitirati bi mogli i glazbenici, koji tako mogu prodavati svoju glazbu za više novca nego što zarade od streaming platformi. Također, mogu postići veće cijene za neke rijetke snimke, verzije pjesama ili albuma te čak i prodavati ulaznice za koncerte kao NFT-eve kako bi izbjegli preprodaju na crnom tržištu.
Zašto su kontroverzni?
Austrijski arhitekt Chris Precht, poznat po svojim ekološkim zgradama, bio je uzbuđen zbog raznih mogućnosti koje nude NFT-evi i planirao je prodati 300 vlastitih umjetničkih djela na taj način. No, odustao je kad je saznao za štetan ekološki utjecaj NFT-a. Kako to digitalna, kripto umjetnička djela štete okolišu?
Prigovori ekologa već su neko vrijeme prisutni kad se govori o najpoznatijoj kriptovaluti na svijetu, Bitcoinu. Naime, sve se kriptovalute oslanjaju na peer-to-peer blockchain tehnologiju, odnosno na tzv. blokove podataka koji se spajaju u lanac. Praktički rečeno, to osigurava decentralizaciju kriptovaluta kojima ne upravlja jedno kontrolno tijelo - poput banke u tradicionalnom monetarnom sustavu - nego se lanac korisnika međusobno kontrolira. Preciznije, kontroliraju ih tzv. rudari, koji obavljaju komplicirane matematičke radnje kako bi se transakcije unutar lanca potvrdile. Da bi pronašli rješenja tih matematičkih procesa, oni moraju "rudariti", što zahtijeva veliku potrošnju računalne procesorske snage - a to znači i mnogo električne energije. Diljem svijeta postoje goleme farme Bitcoina koje troše nevjerojatne količine električne energije.
A za kupnju NFT-a treba vam kriptovaluta Ethereum.
"Prema podacima istraživanja neovisnih izvora, stvaranje samo jednog NFT-a prosječne vrijednosti, ima nevjerojatan utjecaj na okoliš ekvivalentan vožnji više od 800 kilometara u tipičnom američkom automobilu na benzin. To stvara otisak od 200 kilograma ugljika koji zagrijava planet", rekao je Precht.
Navodno jedna transakcija NFT-a koristi energije koliko u jednom danu potroše dva američka kućanstva.
Bitcoin ima golem utjecaj na okoliš. Kineski istraživači ove su godine procijenili kako će vrhunac štetnog utjecaja Bitcoina dosegnuti 2024. godine, kad će potrošnja energije za rudarenje ovom kriptovalutom, iznositi 297 teravat sati i generirati emisiju od 130 milijuna tona ugljika. Toliko stakleničkih plinova godišnje proizvedu zemlje poput Češke i Italije.
Osim ekologije, dizajneri se žale kako još nismo vidjeli nikakav dobar, inovativni dizajn u obliku NFT-a. Štoviše, ono što smo mogli vidjeti prilično je loše - a postoji toliko mogućnosti. Neke od najvažnijih prodaja u svijetu dizajna i arhitekture bile su "Kuća Mars" umjetnice Kriste Kim koja je prodana za 512.000 dolara i radi se o prvoj NFT kući, zatim 10 komada namještaja Andrésa Reisingera koji su postigli cijenu od 450.000 dolara te renderi arhitekta Alexisa Christodouloua koji su se prodali za 340.000 dolara.
Koja je budućnost?
S obzirom na to da je tržište u prvih četiri mjeseca ove godine eksplodiralo, očekuje se da će slijediti drastičan pad. No, to ne mora biti baš tako. Optimisti smatraju kako će se nakon početnog pada tržište vratiti i stabilizirati, stvarajući polako temelje za buduću kriptoekonomiju. Također, iako je zabilježen lagani pad, prerano je govoriti o tome kako će se tržište razvijati. Svakako, svijet NFT-a nudi brojne mogućnosti koje bi mogle promijeniti svijet umjetnosti zauvijek - ako ne unište planet prije.
