Kroz četiri godine mog profesionalnog života u modnoj industriji, danas mogu reći da sam osobno upoznala sve dizajnere čije kolekcije čine ponudu Garderoba Concept Storea. Svaki/svaka od njih poseban, potpuno svoj i autentičan, što je vidljivo i u velikoj raznolikosti skandinavskog modnog dizajna danas. Sve su to umjetnici s visokim formalnim obrazovanjem i nevjerojatnom talentom, koji su svoj brend stvorili nakon više godina rada s velikim modnim imenima. Naravno, u tom skupu prekrasnih, inspirativnih ljudi i raznih estetika, svatko ima svog “miljenika”, a za mene je jedan od njih upravo Mark Kenly Domino Tan.
Pročišćene linije, besprijekorni kroj i izrada, sklad nekoliko nijansi bijele, bež, plave, smeđe i sive, nevjerojatan izbor materijala koji su posebni ne samo izgledom, načinom kojim se kreću i obavijaju oko tijela i kako ih doživljavamo osjetilom dodira, već se doživljavaju i zvukom koji iza sebe ostavljaju - tako mogu u najkraćim crtama opisati svoj doživljaj kolekcija Marka Kenlyja Domino Tana.
Markove kolekcije u Garderobi ne pripadaju onima u kojima će gotovo sigurno svatko moći za sebe nešto naći. To su kolekcije koje prepoznaju žene koje imaju oko za krojeve i nevjerojatne materijale, jer Mark Kenly Domino Tan predstavlja čisti luksuz i kvalitetu visoke mode koji je prilagođen budžetu poslovne žene koja u svakom trenutku mora izgledati dobro, suvremeno i bezvremenski.
Mark Tana sam upoznala prije dvije godine za vrijeme zimskog Tjedna mode u Kopenhagenu. Osvojio me svojom dječačkom jednostavnošću i toplim osmjehom lišenim bilo kakve pompoznosti. Mark ostavlja dojam nekoga tko u potpunosti živi svoj poziv i vjeruje u njega, te je odavno shvatio da su dizajn i stvaranje jedino čime se u životu želi baviti.
Mark kreira i stvara odjeću od najranijeg djetinjstva. Prvo su to bile stvari za lutke koje je izrađivao na staroj šivaćoj mašini svoje majke, da bi ubrzo od roditelja, koji su od početka blagonaklono gledali na ovaj njegov vrlo izraženi interes i talent, dobio svoju prvu "pravu" šivaću mašinu.
Tako je bilo i s prostorom u kojem je stvarao svoje kreacije: započeo je kao dječak u praonici obiteljske kuće, da bi već s 12 godina s ocem uredio svoju krojačku radionicu s profesionalnom krojačkom opremom.
Mark Tan je rođen i odrastao u Danskoj u mjestu Ry, u kući uz benzinsku crpku koju su njegovi roditelji, otac Kinez i majka Dankinja, kupili početkom 90-ih i uz nju otvorili radionicu i salon automobila. Danas su Markovi korijeni vidljivi u kombinaciji skandinavske i orijentalne estetike kojom odišu sve njegove kolekcije.
Roditelji su oduvijek poticali Marka i njegovog starijeg brata u njihovim aktivnostima. Kod brata su to bili svi mogući sportovi, dok je Mark odlazio na radionicu crtanja i slikanja u dječju umjetničku školu, pohađao školu baleta te s 10 godina odlazio u večernju školu kod stare krojačice Inger s još nekolicinom starijih gospođa.
Odrastao je uz roditelje koji su oboje u sebi imali razvijen poduzetnički duh. Otac, mehaničar, svojim je rukama izradio sav namještaj u njihovoj obiteljskoj kući, tako da je za Marka bilo potpuno normalno da sam izradi kuhinje u dva stana u kojima je živio. Majka je radila u trgovini namještajem, tako da je od malena bio okružen vrhunskim dizajnom poput Swan i Egg stolica Arne Jacobsen. Kao urođeni perfekcionist, oduvijek je morao završiti što god bi započeo i to sve prema vrlo visokim standardima koje je pred sebe postavljao.
Svoju prvu narudžbu za izradu haljine dobio je s 14 godina, a najpoznatija priča o njegovim počecima je ona o haljini za Princezu Alexandru (danas grofica) koja je od Marka kupila haljinu na jednoj izložbi kad je imao tek 12 godina.
Rano je naučio da prvo treba savladati vještinu krojenja, a tek se onda posvetiti samom dizajnu. Danas je vidljivo da ga upravo ta vještina krojenja i konstrukcije posebno ističe od ostalih danskih dizajnera i modnih brendova. On u potpunosti razumije obrise tijela, ponašanje materijala u pokretu, kompleksnost boja i njihov spektar, dok u kvaliteti i bezvremenosti modela nikada ne radi kompromise. Sve je to rezultat godina i godina upijanja znanja brojnih krojača od najranije mladosti, uz neosporni talent i ljubav koju gaji prema svom pozivu.
Nakon što je izučio krojački zanat u Odense u Danskoj, sa 17 godina dobiva posao u pariškom studiju visoke mode Christiana Diora u to vrijeme pod kreativnim vodstvom Johna Galliana, istovremeno radeći i krojeve za Balenciagu.
Po povratku u Kopenhagen radi na dizajnu kostima u Betty Nansen Theater, završava Design School na Sveučilištu Kolding za vrijeme kojeg dobiva prve nagrade za svoj rad u Skandinaviji, a potom i u Europi. Izobrazbu nastavlja na Royal College of Art u Londonu, istovremeno radeći u studiju Alexandra McQueena.
Markov brand nastaje 2014. godine, kada je po prvi puta pozvan da održi reviju na Tjednu mode u Kopenhagenu. Tada prikazuje svoju prvu haute couture kolekciju haljina koja će ubrzo oko sebe stvoriti krug danskih poklonica, a ubrzo se njegovi modeli počinju pojavljivati i na crvenim tepisima izvan Danske.
Međutim, Markova je želja bila svoje kolekcije pozicionirati cjenovno drugačije, istovremeno bez pristajanja na kompromise u smislu kvalitete i estetike koja obilježava njegov rad. Tako je zadržao neke elemente haute couture, i uklopio ih u svoje ready-to-wear kolekcije u kojima danas uživamo.
Njegove su revije koje održava na Tjednima mode u Kopenhagenu uvijek pomno osmišljene, od samih mjesta koja odabire, glazbe, stylinga modela. Prva i druga njegova revija na tjednima mode 2019. godine, bile su održane u Thordvaldsen Museumu, prekrasnoj građevini iz prve polovice 19. stoljeća u kojoj su izložena djela danskog kipara Bertela Thorvaldsena iz vremena neoklasicizma. Zgrada Muzeja je inspirirana arhitekturom antičke Grčke i smještena na prekrasnom trgu zajedno s Palačom Christiansborg, današnjim sjedištem Danskog Parlamenta, a Markova zimska i ljetna kolekcija savršeno su se uklapale u enterijer u kojem dominiraju mramorne i gipsane Thordvaldsnove skulpture. Posebno je impresivna bila revija zimske kolekcije u siječnju ove godine, u staroj univerzitetskoj biblioteci, u pozadini koje su reviju pratili prekrasni glasovi dječačkog zbora.
Mark uvijek ističe da nije fasciniran odjećom per se, nego dizajnom i to u svim njegovim oblicima. Za razliku od mnogih, on niti ne pokušava odgovoriti na pitanje: "Što je to dobar dizajn?" Po njemu je to opasno područje, jer je dobar dizajn subjektivna kategorija. Markovo shvaćanje dobrog dizajna je u potpunosti u skladu s 10 principa koje je postavio glasoviti njemački industrijski dizajner 20. stoljeća Dieter Rams, prema kojima dizajn prvenstveno proizvod treba činiti korisnim, mora biti promišljen do zadnjeg detalja, dugotrajan i iznad svega iskren. Dizajn nije isključivo izgled nekog predmeta, već naš osobni odnos koji imamo prema predmetima koji nas okružuju i koji stvaraju okvir u kojem živimo.
Već smo nebrojeno puta mogli pročitati, vidjeti i zaključiti do koje mjere se modna industrija počela mijenjati i kako nove generacije sve odlučnije streme prema modnoj održivosti. Ono što je isto tako danas jasno, održivost ima više aspekata i nikako je ne možemo podvesti pod jednostavno i doslovno recikliranje. Ona proizlazi, osim iz posebno proizvedenih održivih materijala, i iz naše emocionalne povezanosti s nekim odjevnim predmetom za kojim posežemo iz godine u godinu i prilagođavamo ga novim kombinacijama i prigodama. To se postiže upravo kroz vrhunsku kvalitetu i dizajn lišen kratkotrajnih trendova, čime odjeća traje i predstavlja dugoročnu vrijednost za onoga tko ju je kupio.
To je ono što sve više žena svih dobi pronalaze u kolekcijama Marka Kenlyja Domino Tana, a ja ga upravo zato volim.
