Neki podaci psiholoških istraživanja navode kako se iz godine u godinu smanjuje ljudska mogućnost koncentracije i održavanja pažnje. Shodno tome, ali i brojnim promjenama kroz koje prolazimo kao društvo, novi načini učenja stalno se razvijaju, a sve kako bismo bili učinkovitiji i bolji u skupljanju znanja. I ne samo to; nije više dovoljno samo nešto znati, danas morate imati vještine da biste svoje znanje primijenili te ga tako unovčili. Obrazovanje je sve važnije na tržištu rada, ali ne bilo kakvo. Sam papir neće biti dovoljan ako želite nešto više. Za tu razinu, morate se stalno nastavljati obrazovati, tražiti nova znanja i nove načine akumuliranja i primjenjivanja tog znanja. Jedna od najpopularnijih metoda učenja za budućnost je micro learning, odnosno mikro učenje. Radi se o holističkom pristupu učenju koje se temelji na stvaranju vještina, a pri čemu se koriste malene jedinice gradiva koje su izrazito fokusirane na određeni pojam ili predmet. Preciznije, to je metoda uz pomoću koje u vrlo kratkom vremenu saznate ograničenu količinu informacija koje će vam dugoročno puno značiti u razvijanju određene vještine. Mikro učenje posebno je postalo popularno u posljednjih nekoliko godina jer je izrazito pogodno za online obrazovanje, ali i u područjima koja zahtijevaju relativno usko znanje iz nekoliko različitih sfera. Posebno su tu važne vodeće pozicije, koje zahtijevaju visok stupanj brojnih vještina i znanja te poduzetništvo, za koje je potrebno kombinirati razne vještine kako biste uspjeli.
Studija objavljena u Journal of Applied Psychology govori o tome da je mikro učenje 17 posto učinkovitije od klasičnog prijenosa znanja. Naime, znanje koje se prenosi u malenim, “zbijenim” porcijama informacija lakše se usvaja i pamti. Oni koji se odluče na ovu metodu uče češće, što dovodi do boljeg dugoročnog usvajanja znanja. Ono što također karakterizira ovu metodu je visoka motivacija te činjenica da je mikro učenje uvijek dostupno, odnosno - na raspolaganju vam je kad ga trebate, što rezultira boljom ravnotežom svakodnevnih aktivnosti i učenja te povećava produktivnost. Tehnike mikro učenja uključuju prezentacije, kratke online lekcije, video lekcije i audio podcaste, igre, kvizove, scenarije, zadatke... Iako biste mogli pomisliti da postoji određeni vremenski rok u kojem se ova metoda treba primjenjivati kako bi se mogla nazivati mikro učenjem, to nije tako. Lekcija može trajati jednu minutu, 5, 10 ili 15 minuta. “Ne postoji čarobni broj minuta niti ikakav vremenski okvir za mikro učenje. Stvar je u kontekstu. Pravilo kojeg se treba držati je: ‘Lekcija traje koliko god je potrebno, i što kraće moguće’”, savjetuje Shannon Tipton, poduzetnica koja izrađuje strategije učenja u konzultantskoj tvrtki Learning Rebels. Dakle, mikro učenje ne znači samo da traje vremenski kratko, nego se odnosi i na malene porcije informacija koje učimo „u komadu”, kao i na metode kojim se informacije predstavljaju. Svaki segment mikro učenja ipak se razlikuje od tradicionalnog prijenosa i usvajanja znanja i ide u korak s promjenama u društvu te na tržištu rada.
Na konceptu mikro učenja temelji se i novi program Zagrebačke škole ekonomije i managementa, a u sklopu Erasmusa te u suradnji s olimpijskim odborima Hrvatske, Slovenije, Srbije te Bosne i Hercegovine, Europskim institutom za sport u Sloveniji te dva elitna sveučilišta - Stockholm School of Economics iz Švedske, čiji profesori sudjeluju u odabiru dobitnika Nobelove nagrade te njemački WHU - Otto Beisheim School of Management & Euromasters, čiji je magistarski program za menadžment ugledni časopis Financial Times uvrstio među tri najbolja u svijetu. Program MLEA - Micro Learning Entrepreneurship for Athletes - namijenjen je sadašnjim i bivšim sportašima u cijeloj regiji koji će im pomoći da iz sportske prijeđu u poduzetničku i poslovnu karijeru. Na temelju bogatog iskustva partnera, švedske Stockholm School of Economics i njemačke Otto Beisheim School of Management & Euromasters, ZŠEM će raditi na tome da postane važan interdisciplinarni istraživački centar za sport i menadžment za jugoistočnu Europu, baš kao što su uspjele i ove dvije prestižne institucije. U cijeli projekt uključena je i Kolinda Grabar-Kitarović, inače ZŠEM-ova posebna savjetnica za međunarodna pitanja, a od prošle godine i članica Međunarodnog olimpijskog odbora. Naglasak u MLEA programu je, dakle, na razvijanju poslovnih i poduzetničkih vještina, a sve kroz metode mikro učenja i gamifikacije, odnosno učenja kroz igre, koje je također jedno od inovativnih i vrlo produktivnih načina usvajanja znanja te svakako primjenjivo današnjem tržištu rada, koje zahtijeva sve više znanja i vještina.
Više o važnosti stalnog usavršavanja, budućnosti obrazovanja, trendovima, ali i uspješnim pričama zanimljivih individualaca čitajte u drugom broju GG POP UP PAPERA koji je u prodaji - za 10 kuna.
