Jurica Sabol

Kako izgleda vođenje jednog od najposjećenijih muzeja u ovom dijelu Europe

06. studeni 2020.
Muzej krapinskih neandertalaca.
Fotografija: Goran Mehkek/CROPIX
Srđan Sandić
Srđan Sandić

Muzej krapinskih neandertalaca je od otvorenja prije deset godina do danas obišlo gotovo milijun posjetitelja.

Jurica Sabol je geolog, kustos i voditelj Muzeja krapinskih neandertalaca i nalazišta Hušnjakovo u Krapini. Prije četiri godine dodijeljena mu je Oznaka europske baštine kao lokalitetu od iznimne važnosti za povijest čovječanstva Europe. Prošli je mjesec bio kreativni ambasador u sklopu projekta Desk Kreativne Europe kroz koji je i Hrvatska započela svoju promo kampanju pod nazivom "Kreativni ambasadori". Svaki mjesec predstavlja se novi ambasador ili ambasadorica Deska koji poznaje program Kreativna Europa i prednosti koje on donosi. S obzirom na to da naš sugovornik ima zaista impresivnu karijeru, ovaj je razgovor posvećen upravo njoj.

Kako počinje, a kako završava vaš radni dan?

- Dan započinjem već u pola šest sati ujutro prvom kavom i planiranjem dnevnih aktivnosti te pripremama za posao i šetnjom psa. Živim u Varaždinu te svakog radnog dana vozim do Muzeja u Krapini. Muzejski posao je vrlo lijep i dinamičan, svaki dan su izazovi drugačiji. Muzej krapinskih neandertalaca je jedan od najsuvremenijih europskih muzeja, s brojnim multimedijskim instalacijama koje zahtijevaju stalni nadzor i servis, a s druge strane, tu je i Nalazište Hušnjakovo o kojem također treba brinuti. Prostori za administrativno poslovanje nalaze se u nekadašnjoj staroj Kneippovoj zgradi koja je također dotrajala te se priprema dokumentacija za sanaciju. Posla uvijek ima, a prioritet su nam brojni posjetitelji kojima je Krapina jedna od omiljenih destinacija. Jedan smo od najposjećenijih Muzeja u ovom dijelu Europe te uskoro očekujemo milijuntog posjetitelja, imamo mnogobrojne edukativne  radionice, izložbe, organiziramo različite promocije, predstave, predavanja, koncerte, a izuzetno smo aktivni i na međunarodnom polju. Dakle, u Muzeju je sve samo ne dosadno, izazova ne nedostaje, a kada posao završi još uvijek pronađem malo vremena za trening ili šetnju u prirodi te druženje s prijateljima. Pored svega, trudim se pronaći i vrijeme za poslijediplomski studij geologije na PMF-u u Zagrebu.

Što vam je osobito inspirativno u vašem pozivu?

- Veliko mi je zadovoljstvo raditi kao kustos geolog na najbogatijem nalazištu neandertalskog čovjeka na svijetu, na jednom od najvažnijih prapovijesnih lokaliteta. Izazov je to promovirati, raditi različite programe na tu prapovijesnu, a ljudima uvijek zanimljivu temu. Volim surađivati s drugim institucijama jer smatram da itekako imamo što pokazati i čime se ponositi. Trenutačno se bavim istraživanjima mikrofosila Hrvatskog zagorja u sklopu mog doktorskog rada. To je područje prirodoslovlja koje je jako slabo istraživano te smatram da ću postići dobre rezultate u tome i da će na kraju sve rezultirati i muzejskom izložbom. Kao voditelju Muzeja krapinskih neandertalaca najveći mi je izazov raditi s ljudima, kako s posjetiteljima tako i s kolegama s kojima svakodnevno surađujem, razvijamo nove ideje i programe te se kao vođa malog tima trudim da uvijek vlada pozitivna radna atmosfera u kojoj svatko ima priliku dati od sebe ono najbolje.

Krapinski lokalitet je zapravo fenomen u paleoantropologiji, iako nam do danas nije točno poznato zašto je pronađeno toliko mnogo fosilnih kostiju

Kako je biti kreativni ambasador Deska?

- Velika čast mi je biti kreativni ambasador, pogotovo u ovom neobičnom vremenu korona krize kada smo se svi morali privikavati na neke druge uvjete rada i funkcioniranja. Drago mi je da se proteklih nekoliko godina moga truda i zalaganja prepoznalo i da su sve odrađene aktivnosti koje sam zamislio i realizirao prepoznate kao uspješne. Kada su me kontaktirali iz Ministarstva kulture i medija, naravno da sam to imenovanje prihvatio. Moram istaknuti da smo kroz cijeli listopad promovirali Desk kreativne Europe, gostovali u različitim medijima kako bismo što više širu javnost upoznali s programom i prednostima koje on i potprogram Kultura donosi. Organizirali smo tako u listopadu i Dane europske baštine, otvorili dvije izložbe i organizirali različite radionice tako da smatram da smo u Muzeju dobro iskoristili tu priliku.

image
Jurica Sabol
Fotografija: Denis Voska

Muzej krapinskih neandertalaca i Nalazište Hušnjakovo važan je lokalitet za povijest čovječanstva Europe. Ipak, uvijek iznova valja podsjećati na važnost ovog mjesta. Koji su izazovi u ovom vremenu?

- Tako je, Nalazište Hušnjakovo, kao što sam ranije spomenuo, spada među najznačajnije prapovijesne lokalitete na svijetu. Tu je sakupljena najbrojnija zbirka neandertalskog čovjeka koja danas broji 900 komada ljudskih fosilnih kostiju. Krapinski pračovjek je živio na našem području prije 125.000 godina te je iza sebe ostavio mnogo vrijednih dokaza o materijalnoj kulturi, načinu života i običajima koji su vladali u tadašnjim pleistocenskim zajednicama. Zahvaljujući upravo nalazima iz Krapine i njihovoj osteološkoj analizi i interpretaciji, danas znamo kako je pračovjek izgledao, kako se oblačio, čime se hranio ili od kojih je bolesti bolovao te kako je liječio ozljede i sanirao rane. Također, kao dobar primjer mogu istaknuti jedno od najnovijih istraživanja, a riječ je o najstarijem nakitu na svijetu, koji potječe upravo iz Krapine, a riječ je o ogrlici koja je napravljena od kandži orla štekavca. Naš muzej i posao kojim se bavim, također je zadesila kriza uzrokovana pandemijom Covid 19, tako da smo brojne redovne programske djelatnosti morali otkazati kao i kompletnu međunarodnu kulturnu suradnju. S obzirom na to da u Muzej inače godišnje dođe oko 50.000 djece, ove godine nismo imali ni jednu školsku grupu i to nam je zaista teško palo. Ipak, Muzej normalno funkcionira, otvoreni smo i posjećuju nas individualni posjetitelji te smatram da smo i u ovim izazovnim vremenima postigli zavidne rezultate.

Ono što je možda najvažnije jest to da su neandertalci obitavali na našem području puno prije nego anatomski moderni ljudi

Ujedno, muzej je jedini hrvatski nositelj Oznake europske baštine. Što to točno znači? Zašto je jedini?

- Muzeju krapinskih neandertalaca i Nalazištu Hušnjakovo je u Bruxellesu 2016. dodijeljena Oznaka europske baštine kao lokalitetu od iznimne važnosti za povijest čovječanstva Europe. Oznaka je jedna mlada inicijativa Europske komisije koja svake dvije godine državama članicama Europske unije dodjeli to prestižno priznanje. Sam predloženi lokalitet ili institucija moraju imati snažno izraženu europsku dimenziju, važnu ulogu u formiranju Europske unije ili izražene zajedničke europske vrijednosti. Mnogi danas to uspoređuju s UNESCO-vom listom, ali za područje Europe. Za sada smo jedini jer prijave drugih ustanova i lokaliteta iz Hrvatske nisu vjerojatno zadovoljile sve kriterije Europske komisije prilikom evaluacije. Nadam se da će se nama uskoro pridružiti još netko iz Hrvatske te da će biti prilike za zajedničke suradnje.

image
Muzej krapinskih neandertalaca.
Fotografija: Goran Mehkek/CROPIX

Interpretacija nalaza iz Krapine utjecala je na različite znanstvene teorije o razvoju čovjeka, opstanku naše civilizacije i o tome kako su ljudske zajednice u Europi živjele u pleistocenu. Koje teorije smatrate najzanimljivijima?

- Interpretacija i analiza neandertalskih ostataka iz Krapine prije svega je, u doba otkrića (1899. god.), potvrdila postojanje fosilnog čovjeka. Krapinski lokalitet je zapravo fenomen u paleoantropologiji, iako nam do danas nije točno poznato zašto je pronađeno toliko mnogo fosilnih kostiju. Ono što je možda najvažnije jest to da su neandertalci obitavali na našem području puno prije nego anatomski moderni ljudi, da su prije više od 125.000 godina palili vatru, izrađivali instrumente i nakit, ukapali mrtve, izrađivali kamene alatke, oruđe i oružje. Iako oni nisu naši direktni preci, znanstvenici su ipak dokazali da je došlo do miješanja neandertalaca i modernog čovjeka, a tome je uveliko pridonijelo istraživanje fosilnih ostataka s drugog hrvatskog lokaliteta- špilje Vindije.

Zbog iznimno uspješnih rezultata međunarodnih kulturnih suradnji Muzej krapinskih neandertalaca je prošle godine na EHL konferenciji u Bruxellesu istaknut kao primjer dobre prakse na području Europske unije. Kakav je osjećaj, i je li pretenciozno pitati – kakvi su planovi?

- Upravo tako, prošle godine u Bruxellesu je Muzej istaknut kao primjer dobre prakse jer smo bili prva institucija na području EU koja je pokrenula međunarodnu kulturnu suradnju između dva nositelja Oznake europske baštine. U slovenskom mjestu Cerkno predstavili smo se gostujućom izložbom našega muzeja, a tim povodom je organiziran susret predstavnika EHL-a iz Slovenije, Hrvatske, Mađarske, Italije i Češke pa je cjelokupno gostovanje poprimilo izrazitu europsku dimenziju. Planovi za narednu godinu su da gostujemo na Vučedolu u Muzeju vučedolske kulture, a nakon toga smo u Slavonskom Brodu. U rujnu 2021. obilježit ćemo 50 godina muzejske djelatnosti na Hušnjakovom, posebnim programom, a započinje i novi zanimljivi pedagoški projekt. U planu imamo revitalizaciju Nalazišta i okolnog područja, a naša prijava je prihvaćena za nagradu Europa Nostra (kulturni Oskar) pa držimo palčeve da će nešto od toga biti.

image
Jurica Sabol
Fotografija: Denis Voska

Kroz različite muzejske programe, ostvareno je nekoliko vrlo zapaženih međunarodnih kulturnih suradnji – koje biste istaknuli, uz – jasno – svoju gostujuću izložbu "Neandertalci iz Krapine"?

- Da, sve je krenulo zapravo spomenutom izložbom u Cerknu (Slovenija), nakon čega smo bili u Dubrovniku. To je zaista bila izvrsna promocija Muzeju i Krapini jer je izložbu razgledalo čak 22.000 ljudi, a gostovali smo i u Aquatici - slatkovodnom akvariju u Karlovcu, vrlo atraktivnom prostoru u kojemu je otvorenje bilo povodom Noći muzeja. Od međunarodnih aktivnosti valja svakako istaknuti izložbe u Beogradu i Monte Carlu, a u planu i pregovorima su suradnje s muzejima iz Češke i Italije.