Pop kultura

Kako je Stojedinica utjecala na naše živote i vrijednosti

03. lipanj 2021.
Fotografija: Darko Tomaš/CROPIX

Voljeli je ili ne, slušali je prije 30 ili prije tri godine - što god mislili o Radiju 101, kultna je postaja utjecala na naše živote, vrijednosti i glazbeni ukus i uvijek će biti simbol otpora.

Zadnjeg dana svibnja ove godine prestao je s emitiranjem Radio 101. Slušati ih se može na streamu, a hoće li u nekom trenutku tišinu ponovno zamijeniti glazba i Informativa jednog od najpoznatijih medija u Hrvatskoj ostaje nam vidjeti. 

Mnogi komentirali kako nije nikakvo čudo što danas nitko ne prosvjeduje zbog gašenja Stojedinice - kao 1996. godine - nego eventualno tuguju u privatnosti, neki čak i likuju ili im je laknulo. Nije to ono što je bilo, kažu i imaju pravo, ali - ništa nije, pa tako ni društvo u kojem živimo, stanje medija, kulture, tržišta, nas, našeg ukusa... Sve je drugačije, pa kako bi Stojedinica ostala ista? U svakom slučaju, u te se dubioze nećemo uvlačiti nego ćemo se prisjetiti nekih trenutaka i ljudi te djela koja su nastala zahvaljujući ovom kultnom radiju, posvećena njemu ili pod njegovim utjecajem. 

Krenimo od posljednjeg slučaja - u četvrtoj sezoni serije "Crno-bijeli svijet" prikazani su počeci Omladinskog radija koji će kasnije postati 101, točnije predstavljena je priča Tonija Maroševića, prvog deklariranog homoseksualca u Hrvatskoj. U seriji je predstavljen kao urednik i voditelj kultne emisije "Frigidna utičnica" koja je imala kratki vijek - emitirala se tek četiri puta kad je ugašena jer je izazvala kontroverze. Ipak, priča nije povijesno točna jer je autor, urednik i voditelj bio Sead Alić, dok je Marošević bio jedan od gostiju. Alić je reagirao, a scenarist Igor Mirković sve objasnio "umjetničkom slobodom" jer serija nikad nije bila dokumentaristička. 

Toni Marošević spominje se i u nedavno postavljenoj predstavi "Usmeni spomenik" Anice Tomić i Jelene Kovačić. Radi se o umjetničkoj reakciji na knjigu "Usmena povijest homoseksualnosti u Hrvatskoj", točnije o umjetničkoj šetnji kroz koju se, između ostalog, upoznajemo sa životima pripadnika LGBTQ zajednice u Zagrebu kroz povijest. Toni Marošević, kao prvi deklarirani gay muškarac u Hrvatskoj spominje se u kontekstu rada na Stojedinici.

O velikom zagrebačkom prosvjedu za Radio 101 21. studenog 1996. dokumentarni film snimio je Vinko Brešan. "Dan nezavisnosti Radija 101" snimljen je deset godina poslije, a u njemu sudjeluju brojni akteri dramatičnih događaja, od tadašnjih zaposlenika radija pa do političara. Za sve koji nisu bili sudionici ovih povijesnih događaja ili jesu pa se možda samo žele podsjetiti, preporučujemo ovaj dokumentarac.  

O svojim godinama na Stojedinici, kao i aktualnim društvenim i političkim događanjima pisale su novinarke i književnice Ana i Silvija Šesto ("Zagrebalica") te Silvija Šeparović ("Hrvatska – Njenih prvih 20-ak").  

Kazališna skupina Montažstroj u suradnji sa Stojedinicom napravila je predstavu "Rap Opera 101",  pa je tako dodala i njihovu "brojku" u sam naziv, a podržavali su ih i u trenutku kad je radio bio u stečaju, često se poistovjećujući s njihovom sudbinom. Primjerice, 2012. organizirali su izvedbu performansa "Uzorak" za slušatelje Radija 101, prilikom čega su istaknuli: "Slušatelji su mogli osvojiti ulaznicu za performans dijeljenjem svojih sjećanja na MONTAЖ$TROJ u eteru Radija 101 ili na stranici projekta Izvorno hrvatsko. Na taj su se način povezala dva hrvatska kulturna brenda – Radio 101 suočen sa stečajem i ugroženim opstankom, te MONTAЖ$TROJ obilježen s 23 godine ignoriranja njegove važnosti na kulturnoj sceni od strane nadležnih institucija."

Sasvim prirodno, Radio 101 imao je velik utjecaj na glazbu i glazbenu kulturu. Otpočetka je osmišljen kao postaja za mlade, uz istraživanje novih glazbenih svjetova, žanrova, izvođača koji se dotad u Zagrebu nisu mogli čuti nigdje. 

Jedna od najznačajnijih emisija svakako je Blackout pod autorskom palicom DJ-eva Phat Phillieja (Filip Ivelja) i Frxa (Kristijan Frković). Ne zato što su prvi puštali hip hop (bio je to Slavin Balen s "Rap Attackom"), nego zato što je Blackout postao pravi pokret pod čijim je nazivnikom nastala domaća hip hop scena.

Uostalom, kultna je pjesma "One-O-One", upravo o Stojedinici, koju su snimili General Woo, Shot, Baby Dooks, Bizzo i Frx, a u kojoj gorljivo brane radio uz kojeg su odrastali.

Osim što su počeli puštati domaće i regionalne repere, pokrenuli su hip hop partyje, objavljivali kompilacije i dovodili strane izvođače u Hrvatsku. Primjerice, na kompilaciji "Blackout Project: Project Impossible" prvi put su predstavljeni Bolesna braća, Koolade, Shot, Remi, El Bahattee, kao i danas kultna pjesma "Hrvatski velikani" Tram 11. Blackout je, jednostavno rečeno, postao glas generacije te pojam koji se i danas veže uz hip hop u Hrvatskoj. Na Radiju 101 ukinuli su je 2011., a zatim se prebacila na Radio Student. 

Jedan od najvećih, ako ne i najveći hit grupe Psihomodo Pop je "Frida", neizostavna na svakom tulumu svih generacija. Manje je poznato da je pjesma zapravo napisana za potrebe emisije "Blentoni", odnosno serijala o najglupljem svemirskom heroju Milanu Blentonu. Frida je bila jedan od likova u serijalu kojeg je osmislio Goran Pirš, a songove je pisao Davor Slamnig. Glas je bio Davor Gobac, koji je i snimio Fridu za album "Milan Blenton". 

Stojedinicu u svojoj pjesmi spominje Edo Maajka u svom hitu "On je mlađi" s albuma "No Sikiriki" iz 2004.:

"Oni vole samo Dinamo i Eddyja i Dusa, pacifisti bojkotiraju sve što je Made in USA / Oni su metropola, Aquarius, oni su Radio 101, da ih pitaš 'ko je predsjednik oni će ti reći ne znam."

Ljubavna pjesma tragičnog kraja o ljubavi Hrvata i Srpkinje kojima nije važno tko je kakve nacionalnosti jer su "mlađi", jer su neopterećeni grijesima i frustracijama svojih roditelja, urbani klinci koji se vole, prkose sistemu i identificiraju se s jednom radio postajom koja je postala simbolom otpora. Upravo to je simbol Stojedinice koji ćemo uvijek pamtiti i baš su to vrijednosti koje su oni koji su je nekada zvali svojom ponijeli sa sobom.