Odraz nas samih

Kako odnosi koje imamo s drugima zapravo najviše govore - o nama

08. srpanj 2022.

Fotografja: Profimedia 

Jesu li naša unutarnja stanja i odnos sa samim sobom izravno vezani za tip odnosa koji imamo? Psihologinja Eva Feldman, koju možete pratiti na Instagram profilu @toomucheva, kaže da JESU i da je ključno da trebamo preuzeti odgovornost za svoje osjećaje i život, ma koliko to teško bilo.

Koliko ste često čuli prijateljice kako govore da su svi muškarci koje upoznaju emocionalno nedostupni ili kako ne znaju izraziti svoje osjećaje? Sigurna sam da znate one kojima su uvijek drugi krivi za probleme koje imaju u prijateljskim, obiteljskim ili romantičnim odnosima. Jeste li i vi jedna od onih koji u drugima propuštaju vidjeti sebe? Jedna od onih koji svu kontrolu nad svojim osjećajima i svojim odnosima prepuštaju drugima? Koliko god nekima zvučala očito, izjava da su odnosi koje imamo odraz nas samih mnogima može promijeniti perspektivu.

Promijenila je i meni, a ta promjena pokrenula je lavinu zahvalnosti jer sam uzela život u svoje ruke. Jednom kad sam otkrila da su moje unutarnje stanje i razina do koje sama sebe poznajem izravno vezani uz tip odnosa koje imam, bio to odnos u kojem je veliki fokus na to kako sve izgleda na van, ili odnos u kojem se čini kao da mi druga osoba čita misli i pruža točno ono što želim, kao da sam dobila ključ kuće svojih snova: kuće u kojoj sam sama svoja gospodarica, u kojoj nema granice u tome što zaslužujem, u kojoj vladaju mir i sigurnost.

I ako zamislimo svoj emocionalni život kao svoju kuću i ljude s kojima se povezujemo i dijelimo sebe kao stanare naše kuće, onda će nas to podsjetiti da mi toj kući gradimo temelje.

Zamislite odnos u kojem partner ignorira vaše potrebe, ne odgovara na vaše poruke na vrijeme i u velikoj mjeri živi svoj život neovisno o vama. Vi se u tom odnosu osjećate loše, nesigurno i puno vremena provodite razbijajući glavu oko toga zašto se tako ponaša i smišljate načine na koje biste ga mogli navesti da se prema vama odnosi s poštovanjem. A što ako poanta nije u toj osobi niti u tome što vi morate učiniti da bi se ona promijenila? Što ako na taj odnos i na tu osobu počnete gledati kao zrcalo sebe same? Što ako ste vi sami na neki način privukli taj odnos u svoj život?

Ako ste ikad bili u odnosu poput gore navedenog, možda je dobro zapitati se “Koji dio mene misli da zaslužuje ovakav tretman?” U kojim trenucima vi sami ignorirate svoje potrebe? U kojim situacijama se vi sami ne javljate na poziv koji dolazi iznutra? Kad ne mislimo da je u redu imati potrebe i kad svoje potrebe umanjujemo ili ih ne izražavamo, veća je vjerojatnost da ćemo se povezati s nekim tko se ponaša u skladu s tim našim uvjerenjem. Ono što nas drži u tom odnosu je duboko ukorijenjena misao: da je nemoguće dobiti ono što nam treba, da je besmisleno tražiti puno upravo zbog toga jer to nećemo dobiti, da su naše potrebe prevelike, sramotne ili glupe.

 

 

Recimo da ste u odnosu s muškarcem koji vas voli najviše na svijetu, ali nekad i previše. Nekiput vam se čini da vas ne pušta na miru, ne daje vam pet minuta vremena za sebe, svaki slobodni trenutak provodi s vama, i očekuje to zauzvrat. A vi? Ne želite se žaliti jer znate koliko bi drugi dali za nekog poput njega. Ubrzo mu počinjete zamjerati, vidite koliko ne zna biti sam i koliko je ovisan o vama.

Ako zrcalo okrenemo prema vama, što bi ono pokazalo? Možda se borite s izražavanjem vlastitih granica. Možda biste i rekli svojem partneru da želite vrijeme za sebe, da vam treba prostora i slobode, ali se bojite da biste ga time povrijedili i odbili. Možda duboko u sebi vjerujete da je u odnosu rizik zauzeti se za sebe jer ste naučili žrtvovati svoje želje za mir i ljubav. Lakše vam je preživjeti činjenicu da gubite svoju individualnost i svoj osobni prostor, nego mogućnost da izgubite odnos i podršku koju iz tog odnosa dobivate, pa dopuštate drugima da ulijeću u vaš život kada i na koji način žele, dok god vam pružaju toplinu.

Možda vjerujete da je rizik zauzeti se za sebe jer ste naučili žrtvovati svoje želje za mir i ljubav

I koliko god ovakve konstatacije mogu zvučati grubo ili, u najmanju ruku, prouzročiti nelagodne osjećaje pa čak i nijekanje tih dijelova sebe, kao što sam spomenula na početku, one nam također pružaju priliku da svoj život i svoje odnose izmijenimo. Jednom kad osvijestimo da smo mi taj čarobni sastojak u svim svojim odnosima, možemo preuzeti kontrolu nad svojim uvjerenjima i promijeniti dinamiku koju održavamo u odnosima s ljudima oko sebe.

Ako želimo odnos u kojem je fokus na autentičnosti, iskrenosti i odanosti, moramo se zapitati u kojim trenucima smo mi, ili nismo, autentične, iskrene i odane. Želite li privući osobe kojima nije bitno što drugi ljudi govore ili kako ih vide, kojima nije bitna Instagram estetika niti #couplegoals, već stvarna povezanost između vas dvoje, najprije i sami vježbajte što znači biti svoja, za sebe i iskrena u svojim namjerama. Za autentičnost potrebna je ranjivost, tako da je prvi zadatak dopustiti si potpuno ogoljenje – pred samom sobom.

Preuzeti odgovornost za svoje osjećaje, svoje odnose i svoj život je jednostavno, ali nije lako

Ako želimo odnos u kojem se naše potrebe i želje poštuju i ispunjavaju, prvo pitanje je na koji način mi sami ispunjavamo svoje potrebe, koliko su nama samima bitne naše želje, i jesmo li voljne čvrsto stati iza svega što nam treba i jasno i glasno to zatražiti. Kada poštujete svoju potrebu za bliskošću i povezanošću, neće vam biti teško niti zastrašujuće tražiti od partnera da kao par provodite više vremena bez ekrana. Kada prihvatite i obgrlite svoju potrebu za istraživanjem i avanturom, neće vam biti teško reći partneru da biste radije išli na solo putovanje umjesto zajedničko. Kada ste sami sebi drage i slatke i prihvatljive i kad imate potrebe – tada vas ničije odbijanje neće uvjeriti da te potrebe nisu dovoljno bitne da se za njih izborite.

Preuzeti odgovornost za svoje osjećaje, svoje odnose i svoj život je jednostavno, ali nije lako. Potrebno je biti radikalno iskren sam sa sobom i dopustiti si stvarno osjetiti sve što se odvija unutar vas. Čuti svaku kritiku koju sami sebi uputite, svaki podsmijeh prema osjećajima potrebitosti i ranjivosti, uvidjeti svaki pokušaj obrane od boli i odbijanja – kako biste ih neutralizirali empatijom, razumijevanjem i prihvaćanjem. A kad izvježbate empatiju prema sebi, kad počnete prihvaćati svoje potrebe i o njima razgovarati, postavljat ćete granice bez osjećaja krivnje i izražavat ćete svoje želje bez straha da će vas drugi odbiti. Samim time, razvijat ćete točno onakve odnose kakve želite i koji su u skladu s vašim vrijednostima. Točno onakve odnose kakve znate da zaslužujete i onakve odnose kojima je mjesto u vašoj kući, u doslovnom i prije spomenutom, prenesenom smislu.

Evu Feldman možete pratiti na Instagram profilu @toomucheva