Koliko ste puta na društvenim mrežama vidjeli savjete o prehrani i odlučili ih slijediti? Recimo, influencer koji ima savršeno isklesano tijelo koji tvrdi da je to sve rezultat korištenja ili izbacivanja jedne namirnice iz prehrane. Možda ste isprobali i neke programe prehrane, odnosno dijete jer ih primjenjuju svi vaši omiljeni influenceri. Ipak, koliko im možete vjerovati? Da, izgledaju odlično, možemo pretpostaviti da su zdravi, kažu da su informacije provjerene... No, zvuči li vam to sve malo prelagano i predobro da bi bilo istinito?
Za savjet smo ipak odlučili pitati nekoga stručnoga - magistra nutricionizma Luku Bashotu, iz Savjetovališta za prehranu nutricionizam.hr.
"Svatko ima mišljenje o prehrani. I dobro ga je imati. Dok god isto ne ugrožava vlastito ili tuđe zdravlje. Društvene mreže su svakim danom sve zasićenije osobama koje bez ikakve stručne podloge nude savjete i prodaju proizvode na području wellnessa i zdravlja. Kada je riječ o prehrani, savjeti su velikom većinom očajne kvalitete i stvaraju više štete nego koristi. Zabranjena hrana, nepotrebne restrikcije, nerealna obećanja kao i nerealni standardi po pitanju izgleda, savršena su podloga za razvoj poremećaja hranjenja. Pritom ne mislim samo na anoreksiju i bulimiju kao najteže oblike koji mogu završiti i smrtnim ishodima, već i razne subkliničke poremećaje koji značajno umanjuju kvalitetu života.
Svi jedemo svakodnevno. Nekoliko puta na dan. Mnogi se smatraju kompetentnim pričati o prehrani, treningu i zdravlju samo zato što jedu ili treniraju. No jedenje, kao niti osobni rezultati, ne čine osobu kvalificiranom savjetovati o prehrani ili treningu.
Jedem, dakle nutricionist sam? Treniram, dakle trener sam? Iskustvo ne čini stručnjaka.
Iskustvo bez snažne i provjerene teorijske podloge, kao i potrebnog interdisciplinarnog konteksta, nije i ne smije biti razlog da nekoga smatramo stručnjakom. I ja znam promijeniti žarulju, no to me ne čini električarom", rekao nam je Luka Bashota. Kao stručnjak, itekako je svjestan protoka krivih i/ili lažnih informacija o prehrani.
"Stereotipa je zbilja mnogo, a najčešće se temelje na sljedećim postavkama: 'Pojedina namirnica ili pojedini spoj u hrani je kriv za cijelu paletu zdravstvenih problema i/ili je krivac za povećanu tjelesnu masu.' No definitivno najbizarnije od svega što sam ikada pročitao su 'sleeping beauty' dijeta, te dijeta trakavicama.
Jedna se temelji na uzimanju tableta za spavanje kako biste smanjili period dana u kojem ćete jesti, a druga se temelji uzimanju jajašaca trakavice, nakon čega dolazi do naglog gubitka kilograma. Nakon što osoba dođe do željene kilaže, krene s uzimanjem antiparazitnih lijekova kako bi je se riješila. Trebam li napomenuti da ne isprobavate to kod kuće?", kaže Bashota.
Jedna od karakteristika takvih savjeta je uvjeravanje da ćete u rekordnom roku postići sve svoje rezultate, bio to gubitak velikog broja kilograma ili isklesano tijelo. Obećavaju se vidljivi rezultati u rokovima od, primjerice, mjesec ili dva. S obzirom na to da svi koji su ikad pokušali skinuti određeni broj kilograma znaju da to obično traje puno duže, lako je povjerovati u ovako nešto. Naravno da svi želimo sve i to odmah - to je u ljudskoj prirodi. I obilato se koristi u industriji wellnessa i na društvenim mrežama. Nutricionist upozorava na opasnosti tog pristupa.
"Prehrambena instant rješenja često rezultiraju prehrambenim instant problemima. Brza rješenja rijetko su održiva i dovode do povratka na stare navike. Onda na scenu stupa svima poznati yo-yo efekt.
Zbog takvih 'rješenja', stječe se dojam kako je gubitak kilograma lak i bezbolan proces. Da je tako, ne bi trećina svjetske populacije imalo prekomjernu tjelesnu masu.
Praćenjem 'instant' savjeta, osoba će očekivati lagan proces pa nakon prve prepreke i manjeg neuspjeha, odustati od cijelog procesa. Nerijetko svaljuju krivicu na sebe, iako je pri praćenju takvih instant rješenja rijetko problem u osobi koja ga provodi, već u lošem savjetu i nerealno postavljenim očekivanjima.
Problem viška kilograma nije nastao preko noći, već je posljedica dugogodišnjih navika. Samim time, ne možemo očekivati niti da ćemo se promijeniti u kratkom periodu. Na pretilost utječu brojni okolišni i psihofiziološki čimbenici zbog čega treba individualno pristupiti svakoj osobi s tim problemom. Za trajnu promjenu smatram da je potrebno minimalno šest mjeseci, a kod nekih je u pitanju i višegodišnji proces", objašnjava.
Naravno, fokusiranost je vrlo često na dijete, odnosno različita ograničenja u prehrani koja su nerijetko drastična, ali i neučinkovita. Odnosno, neka ograničenja moraju postojati ako se želimo zdravo i kvalitetno hraniti, ali ona moraju biti prilagođena nama te nam davati sve potrebne nutrijente.
"Zdravu prehranu moguće je postići na više različitih načina. S različitim brojem, rasporedom, a djelomično i sadržajem obroka.
Dijete dugoročno ne uspijevaju jer su postavljene na pogrešnim temeljima. Umjesto slijepo slijediti dijetu u kratkom periodu vremena, potrebno je naučiti što, kada i koliko jesti. Iako generalna pravila postoje, prehranu treba prilagoditi pojedincu. Njegovim preferencijama, dnevnim obavezama te financijskim mogućnostima.
Kroz edukaciju, nutricionist bi trebao stvoriti zdrave temelje te usaditi zdrav odnos prema hrani. Ne samo pomoći da dođete do rezultata, već bi vas trebao naučiti rezultate i zadržati", kaže Bashota.
Jedna od onih koji vole dijeliti svoje prehrambene navike s drugima je Gwyneth Paltrow, koja je od wellness industrije zaradila bogatstvo kroz svoj brend Goop.
Nedavno je podijelila kako je preboljela koronavirus te da je imala dugoročne posljedice, poput kroničnog umora. Zatim je pobrojala stvari koje su joj pomogle da to prebrodi. Između ostalog, tu je i režim prehrane koji se naziva "intuitivni post", kao i brojni dodaci prehrani. Reagirao je engleski liječnik i šef britanskog zdravstvenog sustava, Stephen Powis, upozoravajući kako se ne radi o provjerenim informacijama te da njezine savjete nitko ne bi trebao pratiti.
No, ona nije jedina koja je upotrijebila koronavirus kako bi progovorila o nekom načinu prehrane koji ga navodno liječi ili sprječava. Informacije se šire brzo, bez provjeravanja pa ste sigurno već čuli za legendarni "limun i vodu", možda i za đumbir, češnjak... Savjeti su zapravo slični kao i za sprječavanje ili liječenje gripe, i naravno da same po sebi ove namirnice nisu štetne. No, treba razlikovati zdrave namirnice i one koje "liječe".
"Nažalost, zdrava prehrana nas neće izliječiti od bolesti, niti možemo reći da smo otporni na virusna oboljenja jer se hranimo zdravo. Isto tako, niti jedna namirnica, niti jedan nutrijent sam po sebi neće vas zaštiti od COVID-a. Niti od bilo kojeg drugog virusa. Nikako, ali nikako se nemojte oslanjati na prehranu kao zaštitu od virusa. No to ne znači da prehrana nije bitna, dapače. Lošije prognoze COVID-19 su kod osoba s prekomjernom kilažom, kardiovaskularnim oboljenjima te dijabetesom. U rješavanju navedenih problema prehrana ima bitnu ulogu. Zdrava prehrana podržat će normalan rad imunološkog sustava i tako smanjiti rizik od pojave oboljenja te olakšati oporavak ukoliko do bolesti dođe", kaže nutricionist Bashota.
Pitali smo ga kako možemo prepoznati koji su savjeti o prehrani vjerodostojni, a koje bismo trebali izbjegavati.
"Tri su osnovna filtera koja možemo svi iskoristiti.
Za početak, provjerite tko je informaciju plasirao i je li osoba koja je to napisala ima formalnu obrazovnu podlogu u tom području. Kada pričamo o prehrani, provjerite je li osoba nutricionist/dijetetičar. Nedavni pregledni rad u Natureu (Marton, et al., 2020) pokazao je kako je od 83 best seller autora na temu prehrane u SAD-u, samo 3 dijetetičara (što je ekvivalent fakultetski obrazovani nutricionistima u Hrvatskoj). Ostala zanimanja su šarolika. Knjige o prehrani pišu od liječnika, biokemičara, psihologa i osobnih trenera do glumaca, blogera, novinara i naturopata. Dokumentarci o prehrani, kao i objave na društvenim mrežama nisu značajno drugačijeg izvora i preporučujem ih preskočiti u širokom luku. Diploma nije garancija stručnosti. Međutim, bez daljnjega, prvi je filter koji biste trebali upotrijebiti pri čitanju informacija o prehrani, ali i odabiru nutricionista.
Drugi filter je senzacionalizam. Revolucionarnost u prehrani indikator je senzacionalizma. A senzacionalizam je indikator neistine.
Iako nutricionizam jest relativno mlada znanost, u njemu se revolucionarna otkrića ne događaju tako često. Općenito se u znanosti to ne događa. U najboljem slučaju takve informacije su iskrivljene i nategnute istine, stvorene kako bi zgrabile našu pažnju i pokušale nam nešto prodati.
Treći filter je stvaranje straha. Kao i senzacija, poticanje straha također je dobar marketinški potez. Strah od šećera, glutena, masnoća ili žitarica te nebrojenih drugih prehrambenih zločinaca.
Stvaranjem straha od pojedinih aspekata prehrane se kontrira mainstreamu zbog čega pojedinci koji to rade izgledaju posebno. Ostavljaju dojam da su odradili duboko istraživanje i 'otkrili' skrivenu istinu. No takav pristup zapravo pokazuje njihov nedostatak znanja. Živimo u svijetu koji je informacijski povezan, samim time skriveno stručno znanje danas ne postoji.
Zaobiđite takve 'stručnjake' u širokom luku. Šanse da vam pomognu su male ili nikakve, a za kraj, postavite si jedno jednostavno pitanje - 'Zvuči li predobro da bi bilo istinito?'. Ako zvuči, onda to vjerojatno i jest", kaže.
Uravnotežena i kvalitetna prehrana ključna je za zdravlje cijelog organizma i potrebno je promišljati o tome što jedemo i zašto. Ipak, u organiziranju svog sustava prehrane nemojte se voditi savjetima nestručnih osoba jer to može imati ozbiljnije posljedice, ne samo na vaše fizičko, nego i psihičko zdravlje. Savjeti na internetu ne mogu se zabraniti, u velikoj mjeri ni regulirati, što znači da je odgovornost na onima koji ih objavljuju, ali i na nama koji ih konzumiramo.
Za kraj, Luka je poručio:
"Dragi čitatelju/ice, ako si se do sada hranio/la zdravo, bravo! Nastavi tako i dalje. Ako nisi vodio računa o prehrani, preporučujem pozabaviti se svojom prehranom čim prije. Ne savjetima susjede, strine ili influencera, već prvenstveno kroz razgovor i savjetovanje sa stručnom osobom - diplomiranim nutricionistom."
