Nakon prvog velikog zagrebačkog potresa, onog u ožujku, na društvenim se mrežama počela širiti informacija kako će se kroz 10 minuta dogoditi još jedan, puno jači, i to prije nego što je nešto slabiji potres pogodio glavni grad. Vidjela sam takva upozorenja i od ljudi za koje znam da nisu zlonamjerni, visoko su obrazovani i sve u svemu, ne čine se kao pojedinci koji bi širili lažne vijesti. No, ipak su to učinili. Situacija se ponovila i ponavlja se nakon tragičnih potresa u Petrinji, Glini i okolici Siska. Najčešće se radi o lažnim vijestima ili upozorenjima te dezinformacijama koje navodno imaju veze sa stanjem na terenu, a koje nisu provjerene i koje se dijele stihijski. Gotovo je nemoguće da niste naletjeli na neku od njih, bilo na društvenim mrežama, u raznim grupama ili ste ih dobili kao poruku. Jedan od primjera bilo je širenje straha od pljačkaša, i to navodno romske nacionalnosti, što se pokazalo netočnim, a policija je privela muškarca koji je na svom Facebook profilu dijelio svoja "saznanja" o novim razornim potresima.
O tome zašto se pojavljuju takve problematične objave te kako im možemo stati na kraj, pitali smo Miu Biberović, glavnu urednicu portala Netokracija. Ona godinama prati digitalne medije i naglašava kako ova situacija nije novost.
"Lažne vijesti redovito su u opticaju na društvenim mrežama i putem chat alata, ali posebno dolaze do izražaja kad se dogodi nešto veliko što privlači pozornost mnogih ljudi, poput kakve prirodne katastrofe. U nekoj većoj mjeri, viđali smo to u Hrvatskoj i regiji i za vrijeme poplava i za vrijeme migrantske krize, a u posljednje vrijeme su situacije s COVID-19 i potresom postale posebno plodno tlo za širenje poluinformacija i dezinformacija.
Ogroman je to problem jer su to situacije u kojima su brze i točne informacije iznimno bitne te čak mogu značiti razliku između života i smrti, a opet mnogi dijele takve 'vijesti' bez da promisle kritički o njima. Iskreno, vjerujem da većina ljudi to radi iz dobrih namjera, jer još uvijek ne mogu razlučiti, pogotovo u brzini, je li nešto istinito ili ne pa, čak i ako sumnjaju, podijele informaciju 'za svaki slučaj'.
U situacijama kao što je potres aktiviraju se naši primarni nagoni, želja za preživljavanjem, a sve to popraćeno strahom za nas i naše bližnje čini nas posebno osjetljivima na opasnost. Senzacionalistička informacija da će se dogoditi veći, razorniji potres budi u mnogima poriv da bez provjere informacije to podijele dalje kako se ne bi dogodila još veća katastrofa. Društvene mreže i chat alati omogućuju da se takve informacije dijele munjevitom brzinom, a činjenica da su one često jednostavno formulirane i imaju dozu senzacionalizma posebno ih čini lakše djeljivima", kaže Biberović.
S obzirom na to da se lažne informacije počnu dijeliti već minutama nakon tragičnog događaja, postavlja se pitanje - tko stoji iza toga? Je li moguće u tako kratkom trenutku izmisliti nešto potencijalno opasno i kako do toga uopće dolazi?
"Treba razlučiti je li netko namjerno i maliciozno kreirao lažne vijesti iz razloga da napravi pomutnju (ili kojeg drugog razloga - može to čak biti i zarada, ako je, primjerice, riječ o sadržaju s internetskih mjesta koje zarađuju od posjetitelja, odnosno oglasa) ili je riječ o dobronamjernom širenju neprovjerene informacije.
Policija, ponekad i u suradnji s internetskim platformama poput društvenih mreža, ipak može doći do onih koji dijele i pokreću lažne informacije, a zanimljivo je što često osobe pišu takve stvari pod vlastitim imenom i prezimenom, što svakako olakšava istragu. To samo pokazuje da većina njih vjeruje ono što piše, ili je barem spremna iza toga stati vlastitim imenom i prezimenom, a upravo zbog toga lažna informacija drugim osobama djeluje vjerodostojno", rekla nam je Mia Biberović.
Osim toga, sve veći problem postaje i dijeljenje neprovjerenih informacija o unesrećenima pa dolazimo do situacije u kojoj imamo na desetke brojeva računa na koje se mogu uplatiti donacije - što je dobar dio građana napravio - no u svemu tome nađu se i prevaranti koji nemaju veze s tragedijom koja se dogodila u Banovini. Kako možemo prepoznati takve probleme, odnosno kako osigurati da će naš novac zaista pomoći onima kojima je to potrebno?
"Tu se stvorio problem jer su građani izgubili povjerenje u određene institucije i često vidimo da žele pomoći, ali ujedno biti i sigurni da će pomoć stići u prave ruke.
Ipak, poprilično može biti rizično izvršiti uplatu na nečiji račun bez da se provjerila informacija je li apel stvaran. Uvijek će biti onih koji će se okoristiti takvim situacijama, stoga bi bilo razumnije da se donacije pošalju direktno određenim osobama samo ako se doista može provjeriti da je toj osobi potrebna pomoć. Također, posljednjih se dana profiliralo nekoliko organizacija i kampanja čija se pouzdanost lako može provjeriti, stoga izbora i načina za pomoć trenutno ima mnogo.
Upozorila bih da, osim što se dijele netočne informacije, viđamo da se dijele i zastarjele - u ovakvim je situacijama uvijek bolje da se ne dijele screenshoti objava, nego samo linkovi na originalne objave. Jedino se tako može provjeriti je li informacija zastarjela i je li problem na terenu već riješen, a screenshoti apela za pomoć ili drugih informacija mogu se dijeliti danima i tjednima nakon što informacija više nije važeća.
Uostalom, ako niste sigurni kako pomoći sada, pomoć će osobama i područjima koje je zahvatio potres trebati i za mjesec dana i za šest mjeseci, a vjerojatno i duže, stoga nije loše malo stati na loptu i naknadno, uz više provjerenih informacija, doista konkretno pomoći potrebitima", poručuje Mia Biberović.
Primjer informacije koja je lažna, a koja se brzo raširila društvenim mrežama, je ona o rušenju dimnjaka Ciglane na Črnomercu u Zagrebu. Iako je dimnjak vidljivo oštećen u potresu, službe nisu objavile njegovo rušenje, no informacija o tome da će se čuti detonacija počela je kružiti chat aplikacijama i društvenim mrežama.
U ovom je trenutku važno znati da se takve situacije ne rade nenajavljeno. Svako probijanje zvučnog zida unaprijed se najavi, i to na službenim kanalima nadležnih službi i vijestima. Posebno je korisno u ovakvim slučajevima pratiti lokalne radio postaje koje takve događaje pravovremeno najave. Iako smo svi pomalo istraumatizirani od previše vijesti, posebno u ovakvim trenucima kad su one loše, odnosno tragične, važno je pratiti službene informacije kako biste bili u tijeku s događajima.
Možemo zaključiti jedino da je svaku informaciju koju dobijemo potrebno provjeriti, i više puta ako treba, kako bismo bili sigurni da je istinita, i to prije nego je podijelimo. Pratite službene kanale, slušajte vijesti i budite u tijeku s aktualnim događanjima - tako možete relativno brzo prepoznati radi li se o informaciji koja je aktualna ili je zastarjela.
Važno je također zapamtiti da se potresi ne mogu predvidjeti pa ne nasjedajte na navodne informacije o "novom jakom potresu". Također, ako primijetite lažnu vijest ili krivu informaciju, evo što možete napraviti.
"Ako smo sigurni i ako smo provjerili da je riječ o lažnom pozivu u pomoć (pazite da se i tu ne uvučete u krug širenja lažnih informacija!), možemo:
- prijaviti sadržaj platformi gdje je on objavljen (Facebooku, Twitteru...)
- ostaviti komentar ili podijeliti sadržaj uz informaciju da je riječ o lažnom apelu (i obavezno objasniti kako smo to provjerili!)
- upozoriti bližnje, ako su oni podijelili tu informaciju, da je riječ o lažnom pozivu za pomoć (ali pazite kako to priopćavate bližnjima, da im ne biste nepotrebno povrijedili osjećaje jer su oni informaciju podijelili iz dobrih namjera, ne da namjerno šire dezinformacije. Osobno bih to napravila putem privatne poruke, objasnila o čemu se radi i zamolila osobu da obriše svoj post na društvenim mrežama ili da ne dijeli informaciju dalje, ako je do mene stigla putem chata)
- ako je riječ o prijevari na nekoj većoj razini (financijska prijevara ili uznemiravanje javnosti na većoj razini), svakako treba obavijestiti i policiju. Trenutno je širenje lažnih vijesti regulirano Zakonom o prekršajima protiv javnog reda i mira, ali mogu se na to vezati i druga kaznena djela i prekršaji, recimo, ako se netko financijski okoristio dijeljenjem lažnih informacija", poručuje Biberović.
