Lovac na umjetnine

‘Krenulo je s ljubavnom vezom, a postalo je najvažniji dio mog privatnog i poslovnog života‘

14. studeni 2021.

Fotografije: privatni album 

Danski kolekcionar Claus Busch Risvig, potaknut strasnom znatiželjom i slijedeći formiran ukus i vlastito srce, uvijek je u potrazi za djelima mladih suvremenih umjetnika, bilo u virtualnoj sferi ili stvarnom životu, pa je danas sa svojom partnericom ponosni vlasnik više od tristo radova.

Claus Busch Risvig (39) danski je kolekcionar i zaštitnik umjetnika u nastajanju jer je, kako kaže, potrebno više istraživačkog rada kako bi se oni pronašli. Uvijek u potrazi za novim talentima, redovito ga se viđa na međunarodnim sajmovima umjetnosti i vrlo je aktivan na internetu, gdje sa svojim brojnim sljedbenicima na Instagramu dijeli umjetnička otkrića. Ono što je počelo kao tek usputni interes 2009. postalo je sastavni dio života Clausa Buscha Risviga: prikupljanje umjetnina. Potaknut strasnom znatiželjom, danski kolekcionar neprestano traži nove suvremene umjetnike. Bilo u virtualnoj sferi ili u stvarnom životu, na maloj lokalnoj izložbi ili na jednom od najutjecajnijih umjetničkih sajmova današnjice, Claus vjeruje u umjetnost kao sredstvo kojim propituje status quo, kako u svom životu tako i u društvu općenito. Umjetnička djela kupuje sa svojom partnericom. 

image

Kolekcionar Claus Busch Risvig

Do sada je skupio jednu od najvažnijih zbirki umjetnika na početku karijere u Danskoj, s naglaskom na slike i druga djela na papiru. Među istaknutijim umjetnicima su Richie Culver, Oli Epp, Timothy Hull, Amir Khojasteh i Nick Theobald. Risvig je 2016. bio kustos na prvom izdanju CODE-a, jedinog skandinavskog međunarodnog sajma umjetnosti.

Kada razmišljamo o kategoriji ˝umjetnika u nastajanju˝, ˝onih koji dolaze˝, ˝novih mladih zvijezda˝, kako god ih nazvali - što ih odaje, kako ih prepoznajete?

- Teško je to definirati, ipak kada je netko određen nekom od tih sintagmi, za mene to znači da je na početku karijere i da je još nepoznat široj publici. Možda su već počeli raditi s galerijama, međutim to su redovito manje i mlađe galerije. Cijene njihovih radova još su niske i imali su samo nekoliko izlaganja u galerijskim prostorima.

Koja je formula, kako se postaje taj mladi, prepoznati umjetnik ili umjetnica?

- Ne mislim da postoji jedna ili konkretna formula. Istina je da ih netko treba otkriti, recimo to tako - netko "važniji", ne bi li zadovoljili jedan od spomenutih opisa. Instagram je danas izvrstan medij preko kojeg mladog umjetnika mogu prepoznati i kolekcionari i galerije. 

image

Oli Epp - Wimbledon, 2018.

Kako ste se počeli baviti kolekcionarstvom? Čini mi se da je ljubav puno pomogla....

- Zapravo nisam uopće bio zainteresiran za umjetnost sve dok nisam upoznao sadašnju zaručnicu. Bilo je to prije petnaest godina. Kada smo se preselili u novi stan u Aarhusu, shvatilismo da trebamo ponešto staviti i na zid i umjesto da postavimo postere, što bi većina ljudi učinila, mi smo počeli stavljati umjetnička djela. Razlog je i u tome što je moja zaručnica umjetnošću bila okružena još u roditeljskom domu, siguran sam da su njihova ljubav i mala kolekcija koju posjeduju odigrali veliku ulogu u njezinu životu. Upravo su me oni upoznali s galerijskom scenom te su nas vodili na mnoge izložbe u galerije i muzeje. Prije toga muzeje sam posjetio samo nekoliko puta, i to za raznih školskih izleta. I da, krenulo je s ljubavnom vezom, a postalo je danas najvažniji dio mog privatnog i poslovnog života. Puno sati provodim u istraživanju umjetnosti i umjetnika, postala je to prava strast.

Sjećate li se prvog umjetničkog djela koje ste kupili?

- Prvo pravo umjetničko djelo bila je porculanska skulptura danske umjetnice Marije Rubinke. Sjećam se da smo se odmah zaljubili u taj rad. Bilo je nečeg nježnog u tom porculanu koji je pretvoren u grotesknu i amorfnu skulpturu. Ovaj po svim parametrima specifičan rad zove se "Dijete model" i zapravo je tijelo djeteta s glavom čivave koje na pozadini ima zlatni zatvarač. Rad je to iz ere kada su ljudi sve više počeli nabavljati pse i tretirati ih kao djecu. Svidio nam se taj humorni aspekt u radu.

Koliko radova sadrži vaša kolekcija?

- Imamo oko 350 radova, od kojih su barem njih 100 su radovi mladih iračkih umjetnika, oni su mi posebno u fokusu. Našu kolekciju čine uglavnom slike i druga djela na papiru, ali posjedujemo i skulpture, fotografije i videoumjetnost.

image

Liam Fallon, Wrapped Up, 2018.

Upoznajte li se nužno s umjetnicima? I što ako vam se, primjerice, svidi njihova umjetnost, ali ne oni kao osobe? Odvajate li ta "iskustva"?

- Da, trudim se upoznati što više umjetnika čije radove otkupljujemo i to je redovito korisno iskustvo u kojemu dobijemo bolji ili jasniji uvid u njihove radove. Mnogi od njih me spoje s nekim drugim umjetnicima koje oni osobno poznaju i cijene. Za mene je umjetnost na prvom mjestu, pa čak i ako mi se ne svidi umjetnik ili umjetnica kao osoba, i dalje mogu uživati u njihovoj umjetnosti. Dakle, da, odvajam.

Kako odlučujete? Koje kriterije uspostavljate pri odabiru? Ili se izbor često svede na to da li vam se nešto jednostavno sviđa ili ne?

- Nemam neke osobite kriterije, kupujemo vrlo različitu umjetnost i sve ovisi o tome koliko i kako ta umjetnost komunicira s nama i budi interes za novim spoznajama ili znanjima ili barem dodatnim interpretacijama. Jasno da cijena i veličina imaju veliku ulogu, ali zapravo odlučuje onaj trenutak u kojemu stojiš ispred nekog rada i nešto počinješ osjećati, ili jednostavno - ništa ne osjećaš.

image

Ismar Cirkinagic, Mikkel Carl i Hiva Alizadeh

Konceptualna umjetnost je opasna za investiranje? Ili nije?

- Ne mislim da je umjetnička djela uopće, bilo koja, opasno kupovati. Jedino što je važno jest da taj rad volimo. Nikada ne treba kupovati samo radi ulaganja, jer ako vas to vodi, onda je bolje ulagati u dionice.

A minimalizam? Je li zahvatio i art scenu u skandinavskim zemljama?

- Zapravo ne poznajem puno skandinavskih kolekcionara koji su zainteresirani za minimalističku umjetnost. Kolekcionari u Italiji i Belgiji znatno su više zainteresirani za tu vrstu estetike. Unatoč tome što su skandinavska moda i dizajn interijera obilježeni minimalizmom, u umjetničkom polju je suprotno - puno je boja i podosta je figurativno.

image

Gioele Amaro, Empty Wig, 2020.

Kako vidite i razumijete suvremene trendove i estetiku u suvremenoj umjetnosti? Pomodnost?

- Uvijek postoji nekakav trend u suvremenoj umjetnosti kao što postoje i određene vrste (i tipovi) umjetnosti koji su više "u modi" nego neki drugi. Trudim se ne povoditi za njima već slijediti vlastiti ukus i slušati svoje srce. Mislim da je to preduvjet zab stvaranje važne i interesantne kolekcije.

Jeste li upoznati s hrvatskom ili barem regionalnom umjetničkom scenom?

- Ako ću biti potpuno iskren - nedovoljno je poznajem. U mojoj je kolekciji rad bugarskog umjetnika Lazara Lyutakova, volim i radove rumunjskog umjetničkog kolektiva Apparatus 22. Moguće je da će nakon ovog odgovora upravo to geografsko područje biti moje sljedeće područje interesa.

image

Hannah Epstein, Milk Bone in the Sky, 2018.

image

Jenny Brosinski, Homer, 2015.