Martina Petrović posjeduje diplomu iz međunarodnih odnosa (glavni smjer) i psihologije (podsmjer). Većinu svog radnog iskustva stekla je pri Ministarstvu kulture, u Upravi za međunarodnu kulturnu suradnju, gdje je bila odgovorna za međunarodne kulturne razmjene između Hrvatske i drugih zemalja, ali jednako tako i za organizaciju hrvatskog filmskog predstavljanja u Berlinu i Cannesu. Od 2008. godine aktivno sudjeluje u osnivanju Hrvatskoga audiovizualnog centra, gdje i ostaje nakon što je Europska komisija imenuje voditeljicom MEDIA deska Hrvatske. Na temelju uspješnih rezultata u osiguravanju europskih sredstava iz Programa MEDIA te cjelokupna doprinosa u promicanju hrvatskoga filma, Hrvatska udruga producenata dodjeljuje joj prvu nagradu "Albert Kapović" 2010. u okviru Zagreb Film Festivala.
Voditeljica ste Deska Kreativne Europe – Ureda MEDIA Hrvatske. Možete li pojasniti njegovu ulogu?
- Iako Desk ima zadaću pružati savjete i odgovarati na upite hrvatskih filmskih i televizijskih profesionalaca i autora videoigara, objašnjavajući im različite strategije financiranja i kriterije prihvatljivosti njihovih djela, nastojim u isto vrijeme biti aktivna i u osmišljavanju i organizaciji inovativnih i kreativnih radionica – bitnih instrumenata izobrazbe, informiranja i umrežavanja kako hrvatskih, tako i europskih filmskih profesionalaca. Voljela bih pritom svakako istaknuti da je uloga Deska isključivo savjetodavna. Drugim riječima, projekte hrvatskih filmaša u sklopu 14 natječaja, namijenjenih producentima, organizatorima festivala, distributerima, kinima, ocjenjuju te o njihovim odobrenim iznosima sufinanciranja odlučuju nezavisni eksperti. Njih odabire Izvršna agencija za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu (EACEA), koja je operativno tijelo Europske komisije. Također, ne može se dogoditi da hrvatske projekte ocjenjuju hrvatski stručnjaci, već se uvijek poštuje pravilo da hrvatske projekte ocjenjuju nezavisni eksperti koji ne dolaze iz Hrvatske.
Povod ovom razgovoru vaši su ostvareni rezultati drugog vam mandata od 2014. do 2020. koji su prilično impresivni. Volio bih da sami istaknete one na koje ste najponosniji, odnosno one koji su bili najzahtjevniji?
- Željela bih istaknuti da smo i nakon spajanja dvaju potprograma − Kultura i MEDIA − u Program Kreativna Europa 2014. godine nastavili s uspješnim rezultatima u dobivanju potpora, posebno za razvoj pojedinačnih projekata i onih namijenjenih filmskim festivalima. Usporedbe radi, od 15. 9. 2008. do 31. 12. 2013. podržan je razvoj sedamnaest filmskih projekata (filmova i TV serija) te četiriju filmskih festivala. S druge strane, od 1. 1. 2014. do 31. 12. 2020. podržan je pak razvoj 49 hrvatskih dugometražnih hrvatskih filmova i TV serija te jedan kratki animirani film, dva televizijska projekta u sklopu zahtjevnog poziva za TV programiranje i četiri hrvatske videoigre. Kada govorimo o pozivima koji se odnose na promidžbu i distribuciju europskog filma, važno je istaknuti da je čak 14 hrvatskih kina osiguralo potporu putem jedinstvene mreže kina Europa Cinemas, ukupno je devet hrvatskih distributera osiguralo potporu za distribuciju europskog filma, dok je pet hrvatskih filmskih festivala 2015. godine uspjelo prema osiguranim sredstvima pozicionirati Hrvatsku na visoko treće mjesto u odnosu na 39 zemalja članica Potprograma MEDIA, a dva hrvatska filmska 2020. godine sudjeluju putem poziva za mreže festivala. Također, tu je i jedini hrvatski program stručnog usavršavanja (ZagrebDox Pro) koji kontinuirano dobiva sredstva Potprograma MEDIA još od 2012. godine. Putem poziva za razvoj publike, filmsko obrazovanje, promidžbu europskih audiovizualnih djela putem interneta te pilot-projekta Europske komisije "Kina – inovativni centri" hrvatske organizacije su, bilo s pozicije nositelja projekta ili partnera, sudjelovale u čak 12 projekata.
Što su preduvjeti tog uspjeha – intimni i društveni?
- Ponosna sam na hrvatske rezultate, odnosno na ukupan iznos od približno 9,8 milijuna eura koji su hrvatski korisnici uspjeli osigurati putem različitih poziva Potprograma MEDIA od sredine rujna 2008. godine pa sve do danas. Pritom bih svakako željela istaknuti da se Hrvatska, kao 32. punopravna članica tadašnjeg Programa MEDIA i jedina zemlja kandidatkinja za članstvo pri Europskoj uniji, uspjela pozicionirati i nametnuti svojim rezultatima u odnosu na zemlje članice Europske unije. Danas se radi o 38 zemalja članica Potprograma MEDIA i često su hrvatski prijavitelji, tj. hrvatski korisnici, natječući se s "velikim" zemljama članicama, bili pri samome vrhu ljestvice uspješnosti s obzirom na ukupan broj odobrenih projekata ili na temelju ukupno ostvarenih financijskih iznosa. Iako su ponekad prilikom ispunjavanja određenih smjernica poziva na snazi bili iznimno visoki kriteriji, dosad se nije dogodilo da nakon zaključenja poziva hrvatski korisnici ne osiguraju financijska sredstva Potprograma MEDIA bilo u ulozi partnera ili samog prijavitelja. Također bih željela napomenuti da sam 2015. godine na poziv malteške zastupnice u Europskom parlamentu Marlene Mizzi imala priliku zastupati poziciju i interese tzv. malih zemalja, odnosno zemalja niskog produkcijskog kapaciteta, među kojima se nalazi i Hrvatska. Voljela bih i dalje raditi na osnaživanju "malih" zemalja, i to u kontekstu umanjivanja nerazmjera između sredstava odobrenih za projekte iz zemalja niskog produkcijskog kapaciteta i zemalja srednjeg i visokog produkcijskog kapaciteta. Potrebno je kvalitetnije voditi sustavnu brigu o očuvanju europske kulturne raznolikosti, bogatstva europskog jezičnog izričaja i brigu o poštovanju nacionalnoga unutar šireg europskog kulturnog identiteta kao temeljnih načela europske opstojnosti i europskih kulturnih politika.
Servis ste svim domaćim filmašima, gejmerima prilikom povlačenja sredstava iz Bruxellesa za realizaciju projekata igranog filma, animiranog filma, serija, videoigara – uvjetno rečeno, za što je najteže "izvući" novac?
- Potprogram MEDIA pruža potporu putem 14 poziva za podnošenje projektnih prijedloga, a hrvatski su prijavitelji u 2020. – dakle u završnoj rekordnoj i izazovnoj godini Potprograma – bili uspješni u čak 11 kategorija. Također, u navedenom sedmogodišnjem razdoblju sudjelovalo je ukupno 70 različitih organizacija. To je zaista velik uspjeh za Hrvatsku u kontekstu Potprograma MEDIA! S obzirom na ukupan broj prijavitelja iz 38 zemalja članica, svaki poziv, odnosno natječaj se brojio i predstavljao određenu vrstu izazova. Također, hrvatski prijavitelji/korisnici pokazali su da itekako imaju što ponuditi u kontekstu filmova i projekata te biti jednako konkurentni u odnosu na one koji dolaze iz preostalih 38 zemalja.
Kako ocjenjujete našu kulturnu politiku?
- Danas, kada smo dio šire europske priče, vjerujem da svatko pridonosi svojim znanjem i stručnosti u osnaživanju naše, odnosno hrvatske kulturne politike. Važno je uvijek imati u vidu da se jedino zajedničkim radom tzv. zajedničkim stremljenjima, međusobnoj komunikaciji i razmjeni informacija možemo uspješno pozicionirati te biti jednako konkurentni u odnosu na druge kulturne politike na razini cijele Europe.
Odnosno, život kulture u RH? Što mislite da nedostaje? Kritika?
- Što se tiče mojeg osobnog viđenja i iskustva, nastavit ću govoriti o Potprogramu MEDIA te o načinima prijavljivanja na natječaje, ali predstavljat ću i dalje hrvatske filmaše te osiguravati promidžbu hrvatskih projekata koji su bili uspješni. S druge strane, poanta je u umrežavanju. Stoga ću se fokusirati i na dovođenje znanja u Hrvatsku te nastaviti s pozivanjem filmskih eksperata da dođu k nama, jer jedni od drugih možemo puno naučiti. I na kraju – sve je moguće, odnosno svaki je uspjeh moguće ostvariti ako uložite svoje srce i ako pritom volite to što radite − odnosno ako ste pritom savjesni i odgovorni. Ako i vjerujete u to što radite i rastete u nadi, onda možete biti puni vjere i u druge te nade u vlastite i uspjehe drugih.
Ima li naša kultura mjesta za progresivnije, radikalnije estetike ili smo i dalje osuđeni na vrzmanje u skromnijim narativima koji češće nego rjeđe preslikavaju život za tzv. potrebe javnosti? Tu posebice mislim na film…
- Mišljenja sam da su osnutak Hrvatskog audiovizualnog centra te ulazak u tadašnji Program (današnji Potprogram) MEDIA uvelike pridonijeli pozicioniranju Hrvatske u sklopu europske i međunarodne kinematografije, a hrvatski film, odnosno hrvatska kinematografija, danas zasigurno više nije nepoznanica. Kad jednom izađete izvan hrvatskih granica, onda lakše pronalazite partnere i dodatne izvore financiranja, a uspijevate se pozicionirati i kao izvoznik određenih znanja. Tako i naše filmaše počinju sve češće zvati na različite radionice u drugim zemljama, oni sudjeluju u različitim vrstama edukacije i sve su prisutniji na europskoj, odnosno međunarodnoj sceni.
Kako vidite pitanje rodne ravnopravnosti unutar kulturnog sektora? Konkretno u (hrvatskom) filmskom sektoru koji djeluje kao klasičan boys club - govorim o broju redatelja u odnosu na redateljice kojima se financiraju projekti...
- Kada sam 2018. godine odlučila obilježiti deset godina Potprograma MEDIA u Hrvatskoj te deset godina mojega rada, imala sam u vidu pozvati osobe koje su politički ili profesionalno vezane uz Potprogram MEDIA, odnosno uz kontekst hrvatskih i europskih audiovizualnih uspješnica. Kada sam počela sastavljati popis, nekako su se prirodno u tom kontekstu istaknule žene kako na visokim političkim pozicijama, tako i na čelnim pozicijama u različitim strukovnim i profesionalnim udrugama. Vrlo brzo i spontano odlučila sam staviti fokus na ženske predstavnice u europskoj i hrvatskoj audiovizualnoj industriji, uz uvjet njihove povezanosti s Potprogramom MEDIA. S obzirom na to da je Berlinale tek 2018. godine bio ispunjen raznolikim panelima na temu (pod)zastupljenosti žena u europskoj audiovizualnoj industriji, drago mi je da je jedna diskusija na mom događanju bila posvećena preporuci Eurimagesa (fonda Vijeća Europa) o rodnoj ravnopravnosti u europskoj audiovizualnoj industriji, a koju je usvojilo Vijeće ministara u rujnu 2017. godine. I, naravno, posebno želim istaknuti da je tom prigodom Mariya Gabriel, povjerenica Europske komisije za inovacije, istraživanja, kulturu, obrazovanje i mlade, prvi put službeno posjetila Hrvatsku. Također, kada govorimo o sudjelovanju žena u sklopu poziva Potprograma MEDIA, važno je istaknuti da je za razdoblje 2014. – 2020. od ukupnog broja prijavljenih organizacija zabilježeno da u 50% njih sudjeluju žene, i to redom: 13 hrvatskih producentica te 10 redateljica koje su zastupljene u sklopu 23 hrvatska filma/TV serije, četiri predstavnice projekta promidžbe europskih djela putem interneta, četiri predstavnice pilot-projekta "Kina – inovativni centri", tri predstavnice festivala i mreža festivala te jedna predstavnica jedinog hrvatskog kontinuiranog usavršavanja.
S obzirom na efekte i odjeke svjetskog, europskog, ali dijelom i lokalnog Me too pokreta koji su pokrenule, ili barem bile najvidljivije, filmske radnice, kako vi vidite svoje osobno mjesto u sektoru? Privilegije i neprivilegije biti žena u takvom poslu...
- Ponovno bih istaknula konferenciju iz 2018. godine koja je na jednome mjestu okupila predstavnice Europske komisije, Europskog parlamenta, mreže Europa Cinemas, udruženja European Women Associationa i European Film Promotiona, radionica usavršavanja kao što su EAVE i MIDPOINT, raznih prodajnih agencija, festivala, produkcijskih i distribucijskih kuća, uključujući predstavnice hrvatske audiovizualne industrije. Moram priznati da nije bilo jednostavno organizirati konferenciju jer sam se i sama prvi put susrela s određenim negodovanjem s raznih strana, čime sam bila zatečena. Međutim, vjerovala sam da je tzv. ženski pristup sa ženskim predstavnicama jedino ispravan i dobar te ustrajala u tome. Bez obzira na to što se međusobno poznaju i surađuju, same sudionice konferencije bile su zahvalne što su se okupile na jednome mjestu te dobile priliku otvoreno i iskreno progovoriti o svojim izazovima i uspjesima.
Koji su vam daljnji projekti ili planovi? Što valja najaviti?
- Ususret novom Potprogramu MEDIA 2021. – 2027., u tijeku su pripreme za nove pozive u čijem fokusu su greening, inkluzivnost i digitalni alati. Potrebno je, između ostalog, pripremiti hrvatske prijavitelje, odnosno hrvatske filmaše da su u trenutku objave poziva spremni, i to bez puno poteškoća, prijaviti svoje projekte/filmove na vrijeme. Također, u pripremi su događanja vezana uz obilježavanje Dana Europe, zajedničkih radionica s hrvatskim festivalima, ali i kolegama iz drugih deskova. Pratite nas - detaljnije o svemu na našoj web stranici.
