Jeste li za dopisivanje s botom?

Pitali smo psihologe mogu li nam aplikacije za mentalno zdravlje pomoći

27. travanj 2021.
Fotografija: iStock
Ines Madunić
Ines Madunić

Popularnost aplikacija za mentalno zdravlje sve je veća, a uskoro ćemo dobiti jednu i na hrvatskom jeziku. Mogu li nam pomoći i kako? Pitali smo psihologe.

Prema istraživanju koje je prošle godine proveo Odsjek za psihologiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta u Hrvatskoj je više od polovice ljudi imalo izražene razine depresivnosti i/ili anksioznosti i/ili stresa.

"Blagu i umjerenu razinu depresivnosti imalo je njih 29%, a gotovo svaka peta osoba se tijekom ovog razdoblja nosila s jakom ili izrazito jakom depresivnosti. Umjerena i blago izražena tjeskoba bila je također prisutna kod svake pete osobe, a 18% ih je iskazivalo izrazito visoke razine tjeskobe. Slično je i kod stresa, 20% osoba imalo je umjerene i blage stresne reakcije, a nešto manje ih je bilo pod jakim i izrazito jakim stresom", stoji u izvješću.

Zaključak je da smo tijekom prvog lockdowna prošle godine bili depresivniji, anksiozniji i više pod stresom nego prije koronakrize, a podaci pokazuju i da nam je mentalno zdravlje narušenije nego u drugim zemljama Europske unije. Logika nalaže da je slijedom toga bilo i više posla za psihoterapeute svih vrsta, kao i psihijatre, no o tome ne postoje podaci. Uostalom, radi se o prilično delikatnoj stvari o kojoj mnogi ne vole i ne žele pričati jer mentalno zdravlje, iako se o njemu puno više govori nego prije 20-ak i više godina, još je uvijek veliki tabu. Pogotovo u manjim mjestima, u tradicionalnim sredinama, kakvih je u Hrvatskoj mnogo.

Osim što postoji stigma oko odlaska na terapiju, bilo kod psihijatra ili psihologa, činjenica je da ona nije svima dostupna. Naime, iako deklarativno svi imamo pravo na pomoć, termin je jako teško dobiti u domovima zdravlja i bolnicama, a nekima je i to fizički nedostupno. Ako želite pomoć sada, odnosno što prije, treba je platiti iz vlastitog džepa. Mnogi međutim nemaju 250-350 kuna, koliko košta sat terapije, i to više puta mjesečno. Kao jedno od mogućih rješenja u posljednje vrijeme nameću se aplikacije za mentalno zdravlje. Ima ih sve više, nisu sve jednake i nije baš ni jasno pomažu li zaista ili ne.

Osim što postoji stigma oko odlaska na terapiju, činjenica je da ona nije svima dostupna. Termin je jako teško dobiti, a nekima je to fizički nedostupno

Ako upišete "mental health" u Google Play trgovinu, naći ćete se u gotovo nepreglednoj šumi aplikacija kroz koje se treba znati probiti. Tu su aplikacije označene kao "lifestyle i wellness", a koje uglavnom nude pozitivne, motivirajuće poruke, daju vam određene izazove kako biste se osjećali bolje, mogućnost pisanja dnevnika te savjete za self-care koji rijetko kad nadilaze "meditaciju" i "uzimanje pet minuta za sebe u danu". Krovni pojam za sve takve aplikacije je wellness i teško da će vam pomoći ako se borite s nekim ozbiljnijim oblikom anksioznosti ili depresije. Mogli bismo ih nazvati ekvivalentom one rečenice koju su mnogi koji imaju poteškoće s mentalnim zdravljem čuli: "Samo misli pozitivno i bit će sve ok."

S druge strane tu su i aplikacije označene kao "medical" i "health", a koje možemo također podijeliti u više različitih - one koje imaju mogućnost razgovora sa stvarnim terapeutom, a te se onda i plaćaju, i one koje se baziraju na nekom tipu AI chatbot terapeuta, koji automatskim odgovorima simulira razgovor, preciznije dopisivanje s terapeutom.

Neke od tih aplikacija su, npr. Youper, Iona, Wysa. Ovisno o aplikaciji, u ponudi su i drugi sadržaji, poput pisanja dnevnika zahvalnosti, vježbi meditacije, audio sadržaj za lakše spavanje i opuštanje i slično. No, u fokusu je ipak dopisivanje s automatskim terapeutom.

Dobre i loše strane

"Danas je dostupno zaista mnogo aplikacija povezanih s mentalnim zdravljem i ono što možemo ostvariti uz aplikaciju mijenja se značajno s obzirom na to tko nas čeka s druge strane. Trenutačno najpopularnije aplikacije nude različite sugovornike – od chatbotova do savjetovatelja i licenciranih psihoterapeuta dostupnih za komunikaciju kroz poruke ili video pozive. Kada je riječ o chatbotovima i vođenim vježbama, aplikacije mogu biti sjajan alat za podršku i očuvanje mentalnog zdravlja, uz uvjet da se koriste onako kako su zamišljene – kao alati za psihoedukaciju i samopomoć. A prostora za nove načine kako pomoći samima sebi uvijek ima, osobito danas kada se sve teže i teže nosimo s dugotrajnom krizom izazvanom pandemijom. Naši kapaciteti za suočavanje sa stresnim događajima jesu poprilično rastezljivi, ali nisu nepresušni, sve veći broj ljudi je iscrpljen i na izmaku snaga. U tom smislu pomoć koju nude aplikacije za mentalno zdravlje može biti itekako dobrodošla kao jedna od strategija suočavanja s teškoćama i podrške za brigu o sebi. Aplikacije za mentalno zdravlje nas usmjeravaju na osobni rast i razvoj pa su dobra protuteža drugim sadržajima na internetu koji su više usmjereni na uspoređivanje s drugima i prikaz 'savršenog života'. I dok god su one kvalitetne i dok god su jedan od, a ne i jedini oblik naše brige za vlastito mentalno zdravlje, njihovo korištenje je dobrodošlo", rekla nam je Marina Štambuk, psihologinja iz Zagrebačkog psihološkog društva.

S aplikacijama za mentalno zdravlje suočila sam se prije nekoliko godina kad sam prolazila kroz psihički zahtjevno razdoblje, puno stresa, anksioznosti i tuge, a što je rezultiralo i poremećenim spavanjem. Iako sam neko vrijeme išla na terapiju, s vremenom sam prestala, ali kad su mi se negativne misli vratile, pokušala sam s ovim besplatnim tipom terapije. Izabrala sam nasumično i skinula Youper. Radi se o aplikaciji koju su razvili liječnici psihijatrije te na temelju iskustva i istraživanja osmislili robota koji vam pomaže s akutnim problemima. Princip je jednostavan, a takav je više-manje i u drugim aplikacijama ovog tipa koje sam isprobala: vaš AI terapeut vodi vas kroz razgovor ispitujući vas kako se osjećate, često nudeći popis osjećaja ili čak emotikona kojima mu možete reći u kakvom ste stanju, zatim vas pita zašto te onda počne nuditi odgovore koji se temelje na terapeutskoj praksi. Primjerice, objasni vam što su to negativne misli, zašto se javljaju te ponudi mehanizme kojima se možete poslužiti sada kako biste se osjećali bolje. Konkretno: "Kako biste reagirali da vam prijateljica dođe s istim problemom koji vi imate, biste li je osuđivali? Nekad smo jako strogi prema sebi, morate si naučiti oprostiti." Slične ili čak iste stvari čut ćete od stvarnog terapeuta. Koliko god je isprva čudno dopisivati se s robotom o svojim osjećajima, ne mogu reći da mi nije nimalo pomoglo. Bio je to svojevrsni objektivni savjet koji sam trebala da mi se misli smire. U stanjima stresa i frustracije često mi se događalo - a vjerujem da je to gotovo univerzalno - da ne vjerujem svojim smirujućim mislima, kao ni onome što mi govore bliske osobe. Zato mi je dobro došlo da mi netko izvan situacije kaže da postoji način da se obranim.

Dok god su aplikacije kvalitetne i dok god su jedan od, a ne i jedini oblik naše brige za vlastito mentalno zdravlje, njihovo korištenje je dobrodošlo

Psihologinja Marina Štambuk slaže se kako postoje pozitivne, ali i one negativne strane ovakvih aplikacija.

"Kod psihoterapije postoje nacionalne i svjetske organizacije koje određuju i brinu o poštivanju etičkih standarda, uvjeta i načina rada terapeuta kako bi psihoterapijski proces bio siguran prostor za klijente. Za aplikacije nije nužno odobrenje neke krovne organizacije i zato im mi, korisnici, trebamo pristupati s određenom dozom opreza. Puno je skliskih terena i neostvarivih obećanja koje nam aplikacije nude. Jedno od tih obećanja je svakako priča o učinkovitosti 'tretmana': 'Nakon samo jednog korištenja više od 80% korisnika osjeća pozitivnu promjenu', ili: 'Bolje i efikasnije nego tradicionalna terapija.' To su samo neki od primjera potencijalno štetnih izjava i pristranog izvještavanja i oglašavanja o učinkovitosti aplikacija. Zamislite da vam je teško, da imate osjećaj kako vam ništa ne ide i da gubite nadu. Počnete koristiti aplikaciju. Popričate s chatbotom simpatične ikonice i napravite vježbu koju vam sugerira. I nije vam bolje. A znate da tamo negdje postoji 80% ljudi kojima je bilo bolje. Sada imate još jednu stvar na popisu koja vam ne ide, vaša nada da će biti bolje je još mrvicu manja, kao i spremnost da opet tražite pomoć. Nije to ekstravagantan scenarij, nego vrlo izgledan slijed događaja. Promjena na bolje je ono što tražimo kada idemo po pomoć i zato je sastavni dio prvog psihoterapijskog sata razgovor o očekivanjima kada će se to 'bolje' pojaviti. Promjene u psihoterapiji nisu ni brze, niti linearne – ne bude nam samo sve bolje, bolje i bolje. Dođemo i do teških mjesta za koja treba strpljenja, snage i podrške da bi se prebrodila. I na to je važno pripremiti osobu koja traži pomoć. Obećavanje brzih rješenja i nerealne usporedbe s tradicionalnom terapijom vidim kao iskorištavanje ranjivosti osoba u potrebi.

Promjene u psihoterapiji nisu ni brze, niti linearne – ne bude nam samo sve bolje, bolje i bolje

S druge strane, ono što je dobro je da mnoge aplikacije uz alate za samopomoć nude i podršku za traženje pomoći u okolini – od prijatelja, obitelji i stručnih osoba. Dakle, one mogu biti dobar alat za premostiti neugodu i neznanje oko toga kako i gdje tražiti pomoć. Nažalost, još uvijek postoji velika stigma oko traženja psihološke pomoći pa ljudi provedu značajan komad vremena uvjeravajući sebe kako im pomoć zapravo ne treba i ne smije trebati i/ili razmatrajući kome se i kako javiti. Uz to, važno je imati na umu da bez obzira na to koliko mi željeli da je drugačije, jednostavno nam psihološka stručna pomoć nije svima jednako dostupna, bilo financijski, vremenski ili prostorno. I to je još jedan od razloga zašto je dobro da postoje aplikacije koje nude dostupan i u većoj mjeri besplatan oblik pomoći", kaže psihologinja Marina Štambuk.

Prva domaća aplikacija

Vratimo se na stanje nacije. S obzirom na pandemiju, financijsku krizu i potrese koje smo doživjeli u proteklih godinu dana, kako sam već napomenula, možemo pretpostaviti da postoji povećana potražnja za psihološkom pomoći, no donedavno nije postojala nijedna aplikacija na hrvatskom jeziku. Uskoro će se i to promijeniti, jer na tržište dolazi Naomi - virtualna asistentica za mentalno zdravlje. Radi se o aplikaciji koju su razvili diplomirani psiholozi Nikolina Šaravanja i Sandro Kraljević te student medicine Marino Šabijan koji ima iskustva s razvijanjem aplikacija.

"Ideja se rodila prije točno godinu dana, u vrijeme prvog lockdowna. Nas troje osnivača primijetili smo da se veliki broj ljudi nije znao adekvatno nositi sa stresom i neugodnim emocijama koje je donijela pandemija te smo se zapitali možemo li im nekako pomoći. Odlučili smo iskombinirati naše psihološko i tehničko znanje te smo u samo pet dana kreirali rješenje u obliku chatbota, koje je korisnicima nudilo stručne psihološke savjete i provjerene tehnike za nošenje s neugodnim emocijama, stresom, anksioznošću, potištenošću te kod poteškoća sa spavanjem. Koncept 'virtualne asistentice za mentalno zdravlje' pozdravljen je od strane brojnih pojedinaca. Točno se sjećam da sam u prvih nekoliko tjedana od launcha pisao kolumne i PR izvješća o Naomi za desetke različitih portala, dok je istovremeno sama Naomi bilježila rast u broju korisnika – njih je u prva tri tjedna bilo čak 1.500! Sada smo se odmaknuli od opcije chatbota i prebacili na mobilnu aplikaciju, gdje nismo softverski limitirani što se tiče tehničke izvedbe projekta, te imamo potpunu slobodu kreirati rješenje kakvo god želimo. Sada smo u samoj završnici – prva verzija je napravljena i trenutno popravljamo kritične bugove prije nego Naomi ugleda svjetlo dana. Vjerujemo da ćemo početkom svibnja biti na Google i Apple storeovima", rekao nam je jedan od osnivača, Sandro Kraljević.

Naomi je aplikacija koja se bazira na principima kognitivno-bihevioralne terapije, u sebi ima inkorporirano prirodno prepoznavanje jezika (engl. natural language processing), a radi se o prvoj takvoj aplikaciji u cijeloj regiji.

image
Sučelje aplikacije Naomi, koja će uskoro biti dostupna

"Budući da smo Nikolina i ja psiholozi u Naomi timu - i oboje edukanti kognitivno-bihevioralne psihoterapije - odlučili smo se implementirati upravo taj pristup unutar Naomi jer je strukturiran, usmjeren ka cilju, mjerljiv i – najvažnije od svega – učinkovit. Naomi također ima sposobnost prepoznavanja teksta koji korisnici upisuju te može lako prepoznati, primjerice, kada netko ima suicidalne tendencije, te mu ponuditi adekvatnu pomoć. Ona korisniku postavlja pažljivo formulirana pitanja kako bi sam došao do rješenja za svoje izazove, educira ga i daje mu stručne savjete, a kroz razrađen sustav notifikacija i skupljanje bodova samo korištenje aplikacije čini zabavnim", kaže Kraljević. Ističe posebno da aplikacija nije namijenjena za liječenje psihopatologije i onima sa psihijatrijskom dijagnozom.

"Naomi je namijenjena svima onima kojima je potreban neki vid psihološke asistencije ili pomoći. Pomaže svakom čovjeku koji je trenutno anksiozan ili zabrinut oko budućnosti, muči se s napadajima panike, potišten je ili usamljen, želi se trenutno smiriti, ili bi htio stvoriti nove, zdravije navike u životu, a nedostaje mu motivacije. Kroz mjesec-dva ćemo u Naomi dodati novi sadržaj, pa će vam onda ona moći pomoći i kada imate poteškoća sa samopouzdanjem, spavanjem, kontrolom bijesa i ljutnje i sl.", rekao nam je Kraljević. Cilj im je i ponuditi Naomi kompanijama, koje bi ih onda predstavljale zaposlenicima kao svojevrsni bonus. I dok Naomi jest chatbot aplikacija, korisnicima nudi i mogućnost dogovaranja "prave" terapije.

"Odabrali smo 13 odličnih terapeuta različitih psihoterapijskih usmjerenja na području cijele bivše Jugoslavije, kojima se korisnici mogu vrlo lako javiti preko aplikacije i s njima dogovoriti susrete uživo ili online – ako osjećaju potrebu za razgovor sa živom osobom", napominje Kraljević. Zanimalo nas je zato misli li da ovakve aplikacije mogu u nekom slučaju zamijeniti stvarnu terapiju.

"Kao psiholog i jedan od kreatora ove aplikacije vrlo ću vam iskreno reći: ne može, niti će ikada moći u potpunosti zamijeniti terapiju uživo. Jednostavno je nemoguće, barem trenutno, stvoriti stroj koji će s tolikom mudrošću i preciznošću moći voditi osobu i postavljati joj pitanja kao što to može iskusan terapeut. A čak i kada bi se napravio takav sustav, živa osoba je ipak – živa osoba. Prisustvo stručne osobe i osjećaj da te netko zaista čuje i razumije često su jedan od glavnih preduvjeta za, da se tako izrazim, 'psihološko ozdravljenje' i dobrobit. I upravo zbog toga Naomi niti nije cilj zamijeniti živog psihologa. Ali, za razliku od živog psihologa, ona je tu uz tebe 0-24, podsjeća te na tvoje obveze, daje ti trenutnu pomoć i olakšanje ako ti je potrebno – i ako će ljudima predstavljati barem prvi korak ka tome da počnu raditi na očuvanju svog mentalnog zdravlja, onda ćemo i mi kao njeni osnivači smatrati naš posao dobro obavljenim", rekao nam je Sandro Kraljević. S time se slaže i psihologinja Marina Štambuk.

"Glavni sastojak psihoterapije, odnosno ono što liječi neovisno o različitim psihoterapijskim tehnikama, je odnos između terapeuta i klijenta. Za stvaranje odnosa potreban je kontakt s drugim ljudskim bićem, a kako mnoge aplikacije za mentalno zdravlje koriste sustave umjetne inteligencije za komunikaciju s korisnicima (tzv. chatbotove) takav kontakt izostaje. I to je primarni razlog zašto takve aplikacije ne mogu zamijeniti terapiju uživo. Zapravo, gotovo kod svake aplikacije naići ćete na upozorenje kako aplikacija nije i ne može biti zamjena za profesionalnu stručnu pomoć", kaže.

Prisustvo stručne osobe i osjećaj da te netko zaista čuje i razumije često su jedan od glavnih preduvjeta za 'psihološko ozdravljenje' i dobrobit

Kako onda prepoznati kakva nam je pomoć potrebna? U trenucima u kojima se ne osjećamo dobro i imamo potrebu za nekakvom pomoći, može biti teško odlučiti kome se obratiti.

"U moru opcija dobro je postaviti si nekoliko pitanja kako bi mogli iskoristiti pozitivne i izbjeći negativne strane ovih aplikacija. Za početak: 'Tko stoji iza aplikacije?' Važno je da su u izradi aplikacija sudjelovali stručnjaci za mentalno zdravlje i dobar znak je ako postoji jasnoća oko toga na kakvim postavkama počiva aplikacija i koja su njezina ograničenja. Na primjer, mnoge aplikacije koriste postavke kognitivno-bihevioralnih terapija, koje su priznat i dokazano učinkovit psihološki pravac. 'Koliko su sigurni moji osobni podaci? Tko ima pristup mojim podacima?' Kakav god bio odgovor na ova pitanja važno je da je način korištenja osobnih podatka transparentan kako bi svatko od nas mogao za sebe donijeti informiranu odluku o korištenju aplikacije. I, u konačnici: 'Kako sam, što mi treba? Je li mi ovakva pomoć dovoljna?' Ako je odgovor 'ne' ili 'ne znam', isprobajte neku drugu aplikaciju ili još bolje potražite stručnu psihološku pomoć za istraživanje odgovora na ta pitanja", zaključuje Štambuk.