O budućnosti poslovnih prostora

‘Novi ured hibrid je rada od kuće i iz ureda, sve je personalizirano‘

19. srpanj 2020.
FOTOGRAFIJE: Brigada
Ines Madunić
Ines Madunić

Arhitektica Mia Petričević i voditeljica razvoja Brigade Zoja Ivanišević objasnile su nam kakva je budućnost ureda, je li koronavirus konačno presudio open space prostorima i vraćaju li se cubiclesi. Provele su nas kroz novi studio Hanza Medije koji su projektirale i uređivale nedavno, u vremenu prepunom izazova u kojem, kako kažu, svi na neki način rade bez uputa i primjera.

Rad od kuće prije samo pola godine bio je nezamisliv za mnoge od nas, no danas je stvarnost koja će, očito, neko vrijeme trajati. Proces prilagodbe za svakoga teče drugačije. Neki su oduševljeni radom od kuće, dok drugi jedva čekaju povratak u urede. Budućnost je prilično neizvjesna pa zasad nitko ne može procijeniti kad će se nešto trajno promijeniti. No, dizajneri pričaju o prilagodbi, kako svog posla, tako i radnog procesa otkad je ova situacija krenula. 

O svemu ovome pričali smo s Mijom Petričević, arhitekticom i Zojom Ivanišević, voditeljicom razvoja iz agencije Brigada. Njih su dvije upravo završile zahtjevan projekt - osmišljavanje izgleda studija i ureda u Hanza Mediji, i to usred koronakrize. 
Zanimalo nas je, za početak, je li pandemija koronavirusa označila početak kraja ureda kao takvog i trebamo li biti spremni da ćemo raditi od kuće zauvijek - oni čiji poslovi to dopuštaju?

image
Presjek ureda koij je za Hanza mediju radila Brigada

"Uredi će opstati, iako će se radni procesi i prostori vjerojatno drugačije organizirati u odnosu na period prije pandemije. Rad od kuće ima brojne prednosti, ali određeni aspekti rada u uredu nisu nadomjestivi tehnologijom, a to su prvenstveno suradnja i komunikacija licem u lice. Uspješni timovi počivaju na interakciji i razmjeni znanja, ideja i iskustva što je moguće samo fizičkom prisutnošću u uredu. Video pozivi su fantastično efikasni za operativne sastanke, ali Zoom teško može nadomjestiti osjećaj povezanosti među ljudima koji dijele prostor. Vođenje tima, mentorstvo, donošenje odluka puno je teže na daljinu. Uredski prostor povezuje zaposlenike, podsjeća nas na zajedničku misiju i stvara ono što nazivamo organizacijskom kulturom. U protivnom se pretvaramo u grupu pojedinaca koji izvršavaju svoje individualne zadatke. 

Idealno bi bilo sada preispitati radne procese i pronaći rješenje koje će uzeti ono najbolje iz svakog

Mislim da trenutno oduševljenje radom od kuće donekle proizlazi iz činjenice da se radi o relativno kratkotrajnom fenomenu. Stav bi vjerojatno bio bitno drugačiji nakon godina rada u izolaciji", kaže Zoja Ivanišević. 

Dodaje kako trenutna istraživanja, ali i konkretne odluke velikih svjetskih kompanija, kao što su Facebook i Twitter, pokazuju da će se omjer rada iz ureda i od kuće značajno promijeniti u idućih nekoliko godina. Te su kompanije, između ostalog, dijelu zaposlenika trajno omogućile rad od kuće, odnosno na daljinu. 

image
Zoja Ivanišević vjeruje da rad na daljinu ne može u potpunosti zamijeniti onaj uredski

"Idealno bi bilo sada, kada imamo dobar uvid u prednosti i nedostatke jednog i drugog načina rada, preispitati radne procese i pronaći rješenje koje će uzeti ono najbolje iz svakog. Na primjer, ured je idealan za kolaborativni rad, brainstorming i inovaciju, a kućna izolacija za fokusirani intelektualni i kreativni rad. Pritom je važno uzeti u obzir specifične potrebe pojedinih kompanija i timova jer ista organizacija rada i prostorna rješenja neće biti jednako uspješna u IT tvrtki, PR agenciji i arhitektonskom birou", kaže Ivanišević.  

image
Ured u Hanza Mediji podijeljen je na nekoliko zona

Često se u posljednje vrijeme, u kontekstu radnog prostora, spominje i konačan kraj open-space ureda. Možemo li zato očekivati veliki povratak tzv. cubiclesa, odnosno minijaturnih radnih prostora u kojima su zaposlenici odvojeni jedni od drugih pregradama?

"Open-space uredi nastali su iz želje da se potakne uredska komunikacija te da menadžeri imaju bolju kontrolu nad produktivnošću svojih zaposlenika. U praksi su takvi uredi ugrozili i suradnju i produktivnost – istraživanje Harvard Business Schoola iz 2018. je pokazalo da zaposlenici u puno većoj mjeri pribjegavaju mailu i chatu nego komunikaciji uživo. Dovoljno je proći kroz jedan ured otvorenog tipa i pobrojati koliko zaposlenika radi sa slušalicama kako bismo se uvjerili da taj koncept nije zaživio. 

image
Većina novih radnih prostora bit će eksperimentalna, usklađena s potrebama pojedine tvtke i njezinih zaposlenika

Kada razmišljamo o sljedećem stadiju u razvoju uredskih prostora, idealno bi bilo ne voditi se isključivo željom da se uklopi što veći broj zaposlenika na što manju kvadraturu, već promisliti kako dizajnom možemo potaknuti produktivnost i kreativnost ljudi koji u njemu borave. Ni cubiclesi ni otvoreni prostori ne nameću se kao odgovor. Budući da se pokazalo da je za fokusirane zadatke pogodniji rad od kuće, ured budućnosti mogao bi se sastojati u većoj mjeri od prostora za razvoj projekata i kreativnih soba, a u manjoj od individualnih radnih mjesta. Pandemija će nas natjerati i da preispitamo potrebu za sastancima uživo. Video pozivi su se pokazali kao zadovoljavajuća zamjena, pa više nema smisla potrošiti dio radnog vremena putujući od jedne do druge lokacije. Uredima je potrebno tek par reprezentativnih prostorija za sastanke koje klijentima i suradnicima prenose poruku o karakteru kompanije, dok se ostatak može nadomjestiti manjim sobama s integriranom opremom za video pozive", objašnjava Zoja Ivanišević.

Open-space uredi su u praksi ugrozili i suradnju i produktivnost

Što se tiče primjene "nove normalnosti" na projektiranje ureda, arhitektica Mia Petričević kaže kako je trenutno sve izazov za njezine kolege arhitekte i dizajnere. 

"Epidemiološka situacija uvjetuje projektiranje novih drugačijih prostora za koje nemamo primjere, standarde niti upute. Većina tih prostora bit će eksperimentalna, kao što su nekoć, ako pričamo o uredima, bili cubiclesi ili open space uredi. Arhitektura je neizbježan segment trenutne situacije i kvalitetnim istraživanjima možemo dati adekvatne odgovore na sva trenutna pitanja. Arhitekti i dizajneri diljem svijeta već mjesecima raspravljaju i diskutiraju o temama novih društvenih prostora, novih tipologija ureda te novih tipologija ugostiteljskih objekata. Ono što je korona kao prisilni eksperiment rada od kuće sigurno dokazala jest da on itekako funkcionira. Analizirajući rad našeg tima i prateći svjetska istraživanja, naš je zaključak da je novi ured hibrid rada od kuće i rada iz ureda, ali postavljen na bazi koja je utemeljena na individualnoj analizi timova pa čak i pojedinaca unutar istog. Na toj bazi se temelji i naš novi koncept ureda Hanza Medije, u kojem smo gradili priču od pojedinaca do tima", objašnjava Petričević.

image
Mia Petričević kaže da se u Brigadi vode personaliziranim pristupom

Personalizirani pristup u Brigadi je uvijek bio "na snazi", a sad se pokazuje kao esencijalan način osmišljavanja i uređenja radnog prostora. 

"Prvi korak u projektiranju svakog našeg ureda, pa tako i Hanza Medije, jest održavanje radionice sa zaposlenicima iz različitih odjela na kojoj se upoznajemo s klijentom te potrebama i navikama ljudi koji će boraviti u tome prostoru. Shvatili smo da je pred nama tim ljudi koji je izložen stalnim i kratkim rokovima, neprestanoj komunikaciji, a ured karakterizira buka, kaos, pa čak i nervoza koja se ponekad osjeća u zraku. Stoga smo ga podijelili na nekoliko glavnih zona: zone za individualni rad i kolaborativni rad, prezentacijsku dvoranu te prostor za druženje i neformalnu razmjenu ideja. S obzirom na to da se veliki dio radnog vremena u Hanza Mediji odvija na terenu, imamo svega par klasičnih radnih mjesta niskog sjedenja, a ostatak ureda sastoji se od 'letećih', nepersonaliziranih radnih mjesta, koja po potrebi postaju mjesto kolaborativnog rada", kaže arhitektica. 

Objasnila je i neke elemente uređenja prostora kojim su se koristili, a koji u različitim kulturama simboliziraju prosperitet, blagostanje i financijski uspjeh.

image
​Prostor ureda potiče kreativnost, a izbjegnut je open space

"Maneki-neko, suvenir koji je jako popularan u japanskoj i kineskoj kulturi jer se vjeruje da privlači sreću i bogatstvo, postavili smo na ulazni dio ureda i u sobu kolaborativnog rada, mjesta socijalizacije. Prozračnost uz prirodne tonove i tople detalje simbolizira sreću u poslovanju i daje jednu mistično-pozitivnu vibru, poput amajlije oko vrata, samo primijenjenu na prostor.

U sali za sastanke dominiraju hladni, elegantni tonovi metalik žbuke vodeći se motivom Taaffeite kamena, jednog od najrjeđih dragih kamena u svijetu. Simbolizira originalnost ideja i vrijednost sklopljenih poslova. Crvena soba, predviđena za poticanje kreativnosti i podizanje energije, podsjeća na nar, simbol obilja. Minimalizam namještaja prostorije uz dominantnu crvenu boju i custom luster glatkih linija, podsvjesno budi kreativnost."