SHYGIRL

Novo lice londonskog ženskog rapa

19. listopad 2022.

Fotografije: Shutterstock Editorial/ Profimedia 

Senzualan, zabavan i pametno produciran, cjelovečernji prvijenac londonske umjetnice pretvara sumorne elektroničke ritmove i popularne pop zvukove u jedinstveno slavlje onog što bismo nazvali "seksualna zabava".

Blane Muise, poznatija pod umjetničkim imenom Shygirl, engleska je reperica, DJ-ica, pjevačica, suosnivačica izdavačke kuće i kolektiva Nuxxe. Glazba Shygirl uključuje elemente hip housea, industrial hip-hopa, grimea. Također je povezivana s hiperpop glazbenom scenom.

Suradnja sa Segom Bodegom, kao i s drugim poznatim eksperimentalnim pop producentima kao što su Arco i Sophie vinuli su je u zvjezdane scene. Čak je privukla pažnju Rihanne, koja je koristila razne Nuxxe pjesme za svoje Fenty Beauty reklame. 

U zadnjih šest godina objavila je dva EP-a pod nazivom "Cruel Practice" i "Alias". Njezin debitantski studijski album "Nymph" objavljen je tek šest godina od tog "službenog" ulaska u glazbene vode. Pjevačica na svom albumu prvijencu postavlja jednostavna i važna pitanja uz trzave trap ritmove, poput: "Je li tako loše ‘samo‘ voljeti da te se dodiruje?" Shygirl već dugo nosi svoju seksualnost "u rukavu". Ovaj nas album također uvodi u ponešto svjetlije, ali introspektivnije mjesto. Zaista nije "prvoloptaški" niti dodvoravački. 

Poput pjesme "Coochie", svaka pjesma na albumu otkriva neki novi aspekt Shygirline osobe, muzikalnosti ili, najčešće, oboje. "Poison" je doslovna slika klupske zabave za četvero na plesnom podiju koliko i klasična europska pop fantazija iz 90-ih. "Nike" je ponešto hrabrija, drskija minimalistička plesna pjesma izgrađena oko treperave melodije koja zvuči poput Nokijine melodije zvona iz 2005. godine. Čak i kada tempo uspori u posljednjoj trećini, Nymph ostaje sve što biste mogli zaželjeti od debitantskog albuma: konačna zbirka pjesama. Jedina stvar koja baš ne paše je odabrani pseudonim Shygirl; stidljiva, možda, lukava, definitivno, ali Shygirl? U ovoj ploči nema ničeg rezerviranog, ničeg ublaženog. Iako rijetko pjeva iznad svog govornog registra, poslovična snaga Shygirlina glasa komunicira neospornu (žensku) moć.

 

Kratka biografija dostupna o njezinu životu prije glazbenog uspona kaže da je Shygirl rođena u južnom Londonu. Odrasla je u okolici Blackheatha. Grenadskog je podrijetla što ponosno ističe u svojim pjesmama. Unatoč reprezentaciji kao užurbane, cool urbane djevojke, Shygirl sebe opisuje kao kućni tip koji se "udubljuje u fantaziju i neprestano čita". Tako je barem bilo dok je odrastala. Fotografiju je studirala na Sveučilištu u Bristolu, a vikendom je putovala u London na partyje. I po odabiru uzora se također vidi da Shygirl i nije previše zavedena samozatajnim, tihim umjetnicima. Naime, kao glavne uzore navela je legendu Mariah Carey, Aphex Twin, Madonnu, Björk i Róisín Murphy.