Jeste li odustali od nečega - prijave za novi posao, pokretanja vlastitog posla, javljanja osobi koja vam se sviđa, ulaska u ljubavnu vezu - samo zato što se bojite da bi moglo propasti? Imate li gomilu ideja, ali nijednu niste realizirali jer mislite da nisu dovoljno dobre ili da nisu "isplative"? Vrlo je vjerojatno da patite od straha od neuspjeha.
On se može javiti kod različitih osoba: onih koji su postigli mnogo ili onih koji nisu, ljudi po prirodi sklonijih tjeskobi i s niskim samopouzdanjem ili onih koji se "na van" čine savršeno samopouzdanima i uspješnima. Recimo, možda ste osoba koja ima puno ideja, ali niste sigurni jesu li dobre. Zato ništa nećete napraviti da biste ih realizirali, možda čak nećete nikome ni reći o njima - sve dok ih ne usavršite i dok ne napravite savršen plan.
S obzirom na to da sam i sama doživjela slične osjećaje, gdje sam se bojala neuspjeha toliko da nisam ni pokušala nešto ostvariti, zanimalo me je li taj strah zapravo krivo usmjereni i pretjerani perfekcionizam. Psihologinja Marina Milković iz Zagrebačkog psihološkog društva kaže kako te dvije pojave mogu biti povezane, ali ipak nisu jednake.
"Strah od neuspjeha obično predstavlja tjeskobu povezanu s nemogućnosti da zadovoljimo ciljeve ili standarde postavljene od strane nas samih ili drugih. Uglavnom je nerealan, neutemeljen i javlja se u različitim životnim područjima poput profesionalnog ili akademskog okruženja, sporta, odnosa i drugog. Različiti čimbenici mogu doprinijeti tome da razvijemo strah od neuspjeha, kako oni okolinski, tako i individualni. U nekim područjima su društveni standardi i očekivanja nerealno visoki, ponekad u našem bližem okruženju nailazimo na previsoka očekivanja i kritiziranje pogrešaka i neuspjeha što doprinosi strahu od neuspjeha, a ponekad nas naše individualne karakteristike čine podložnijima razvoju straha od neuspjeha", kaže psihologinja Marina Milković.
Nije neobičan, dapače, prilično je čest, a potpomognut društvenim mrežama, gdje se čini da su svi uspješni u svemu čega se dohvate, može se razviti i postati prepreka u našem svakodnevnom životu, bilo profesionalnom ili privatnom. Sigurno ste se našli u situaciji da promatrate nečiji "savršeni" život na društvenim mrežama i pitate se kako je moguće da su to postigli. Jesu li zaista toliko pametniji, bolji, sposobniji od vas? Ili je stvar ipak u nečem drugom?
Često u filmovima ili u pričama "običnih" ljudi koji su u nečemu uspjeli unatoč strahu, čujemo kako su osjećali strah od neuspjeha, ali su ipak to učinili. Kažu da je upravo to razlika između onih koje nazivamo hrabrima - pa slijedom toga i uspješnima - i onih drugih, možda i nas, koji se ne osjećamo ni hrabrima ni uspješnima.
Upravo to nečinjenje, svojevrsna mentalna paraliza, može biti posljedica našeg straha od neuspjeha, objašnjava nam psihologinja.
"Ako se bojimo neuspjeha, možemo razviti različite strategije suočavanja s njime od kojih neke mogu biti vrlo nekonstruktivne. Jedna od strategija može biti perfekcionizam, odnosno tendencija da u odnosu na sebe i druge postavljamo iznimno visoka očekivanja koja ne možemo zadovoljiti ili možemo uz velike teškoće. Dakle, kako bismo izbjegli neuspjeh, nastojimo sve raditi savršeno što, naravno, uglavnom nije realno, ne uspijevamo ispuniti vlastita očekivanja i to nas čini nezadovoljnima. Druga strategija može biti odgađanje ili prokrastinacija. U tom slučaju odgađamo obaveze i rokove jer nas njihovo započinjanje ili završavanje čini tjeskobnima upravo zbog straha od neuspjeha. Odgađanjem trenutno smanjujemo napetost i odmičemo se od zadatka, ali dugoročno se osjećamo još više tjeskobno i krivo jer radimo stvari u zadnji tren. Još jedna strategija može biti 'igranje na sigurno', odnosno izbjegavanje upuštanja u neke zadatke ili planove u kojima nismo sigurni da ćemo uspjeti. Na taj način smanjujemo rizik od neuspjeha, ali se i zakidamo za različite prilike u kojima možemo naučiti ili ostvariti nešto novo. Ponekad je strah od neuspjeha vezan za situacije procjenjivanja našeg rada i (ne)uspjeha pa izbjegavamo takve situacije", kaže Milković iz Zagrebačkog psihološkog društva.
Ako se bojite neuspjeha, vidite ga posvuda. I on jest posvuda - potencijalno. Možda ne zvuči tako, ali to bi trebalo biti utješno. Jer ako ćemo izbjegavati neuspjeh, nemoguće je živjeti. Ne moramo čak ni izaći iz kuće. Što ako jelo koje danas pripremamo zagori ili nam zakipi mlijeko za kavu? Takve manje neuspjehe uglavnom "preživimo", odnosno ne muče nas dugoročno jer su svakodnevni i nisu toliko važni. Svijet se nastavlja dalje. Zašto onda imamo dojam da će druge stvari u kojima ne uspijemo biti "kraj svijeta"?
Potpuno je ljudski griješiti - kako biste inače naučili čitati, pisati, voziti bicikl? No, moramo to normalizirati i u starijoj dobi jer greške nisu rezervirane za djecu. Naravno da se svatko na neki način boji promjena, bilo kakvih, jer u rutini se osjećamo sigurno. No, to znači da nikada nećemo napredovati jer nas strah od nepoznatog sprječava da riskiramo.
Kako se onda nositi, odnosno boriti sa strahom od neuspjeha?
"Prvo bi bilo važno normalizirati neuspjeh i greške jer su oboje zapravo prilike za učenje. Ako uvijek idemo istim utabanim putevima, zapravo ni nemamo priliku naučiti i iskusiti nešto novo. Zatim bi bilo važno naučiti biti nježni prema sebi u situacijama neuspjeha. Umjesto oštrog kritiziranja u kojem sami sebi govorimo da smo nesposobni ili glupi jer nešto nismo napravili u skladu s vlastitim očekivanjima, umirujuće može biti osvijestiti da neuspjeh ne govori ništa o nama kao osobama i nije mjerilo naše vrijednosti, da vrijedimo neovisno o tome koliko smo uspješni. Korisno može biti i premjestiti fokus s konačnog ishoda i rezultata na cijeli proces rada, truda, učenja i razvijanja novih vještina. Dobro je izbjeći uspoređivanje s drugima i usmjeriti se na uspoređivanje sa samim sobom te sagledati vlastiti napredak u nekom području. Također, važno je znati da nas izlaganje situacijama u kojima je neuspjeh moguć, zapravo čini otpornijima na strah od neuspjeha i čini samu mogućnost neuspjeha manje strašnom. Ponekad će nam možda biti teško samima prebroditi strah od neuspjeha i ako on istovremeno ometa naše funkcioniranje, može biti korisno potražiti stručnu pomoć i uključiti se u savjetovanje ili psihoterapiju", rekla nam je psihologinja.
Uostalom, pogledajte slavne citate nekih od najuspješnijih ljudi ikada. Svi govore kako su više naučili iz neuspjeha nego iz uspjeha. Ako nam sve ide kako treba, nikada se nećemo izazvati da napredujemo. Vrijeme je da prihvatimo taj mindset i jednostavno damo sve od sebe.
