Prodekanica diplomskog studija na ZŠEM-u, izv. prof. dr. sc. Maja Martinović govori nam o izazovima obrazovanja, poslovnim vrijednostima koje su u fokusu, ali i budućnosti educiranja.
Kakav profil studenata dolazi na vaše studije?
- Na naš MBA program, osim naših alumnija i polaznika koji su završili ekonomiju i poslovno upravljanje na drugim fakultetima u zemlji i inozemstvu, dolaze i kandidati drugih, raznovrsnih usmjerenja i struka. To su često inženjeri raznih profila ili primjerice pravnici, liječnici, stomatolozi, profesori, novinari, psiholozi, politolozi, teolozi i slično. Neki naši polaznici imaju i doktorate iz svojih primarnih struka. Svi oni trebaju znanje i vještine povezane s poslovnim upravljanjem jer unutar sustava u kojima rade upravljaju ljudima, procesima i/ ili projektima. Pojedini polaznici imaju i svoje privatne tvrtke te žele unaprijediti poslovanje ili nastoje steći potrebno znanje za tržišno lansiranje ideje koju imaju.
Koji su realni izazovi edukacije koju vi nudite u ovako globaliziranom poslovnom svijetu?
- O tome bi sigurno svaki od naših profesora mogao ispričati svoju priču. MBA program je, naime, satkan od raznih metoda rada, sadržaja i pristupa koji čine jednu smislenu cjelinu. To je i njegova najveća vrijednost. Studenti recimo na mom kolegiju iz područja marketinga rade na simulaciji gdje se natječu u timovima osvajajući pojedine tržišne segmente kroz razvoj i kreiranje proizvoda, njihovu distribuciju, određivanje cijena i promotivnih aktivnosti. Često ne mogu izdržati da vide nove rezultate nakon nekoliko sati rada na simulaciji. Kroz to se izuzetno dobro stječe i usavršava vještina timskoga rada. Pogotovo jer se često radi o timovima u kojima imamo Talijane, Nijemce, Kineze, Francuze, Ruse, Amerikance, Japance i slično. Za vrijeme pandemije je bilo dobro to što su svi mogli raditi iz svojih domova, s raznih destinacija. Imali smo svaki dan ‘svježe’ informacije o situaciji s pandemijom diljem svijeta, a kada smo se nalazili u online prostoru kod nekoga je bilo poslijepodne, a drugdje je bilo jutro, što je bio izazov za uskladiti. Jednako tako studenti pohađaju kolegije na kojima imaju rad na projektu, idu na terensku nastavu gdje se radi na specifičnim praktičnim izazovima, rješavaju studije slučaja, rade razne druge simulacije (Capstone ili HR simulaciju) ili koriste softvere primjerene za financijsko-računovodstvene sadržaje. Naši profesori i sami stječu razne dodatne certifikate, svi u radu koristimo najnovije tehnologije i naš MBA se ni po čemu ne razlikuje od onih u izvrsnim poslovnim školama diljem svijeta.
Koje poslovne vrijednosti zastupate kroz svoju edukaciju i koliko su one, ako jesu, različite u odnosu na neka prošla vremena?
- Dobar edukator na MBA studiju mora imati doticaj sa svakodnevnom poslovnom praksom. Prošla su vremena „ex cathedra” profesora čije tvrdnje se zasnivaju samo na autoritetu onoga koji funkcionira iz pozicije velike moći. Danas moć dugoročno imate jedino ako polaznici procijene da imate znanje, iskustvo, adekvatan pristup, metode rada i dobru komunikaciju. Odgovoriti na pitanje svakog kandidata, tj. obrazovanih, često i vrlo iskusnih i upućenih polaznika raznih profila, uopće nije jednostavno i za to treba osigurati iskusan i dobro educiran kadar. Naime, klasično predavanje u današnjim okolnostima se sve manje cijeni. Živimo u vremenu u kojemu YouTube ili TikTok mogu dati alate za rad u vrlo kratkom roku. Logično da se pitamo koja je perspektiva formalnog obrazovanja. Mislim da se ona krije u profesorima koji nude nešto potpuno drugačije. Pojam autoriteta se s novim generacijama promijenio. Današnji polaznici su vrlo informirani i umreženi i vrlo brzo spoznaju je li edukator na razini njihovih očekivanja u vidu obrazovanja, međunarodnog iskustva, je li u doticaju s poslovnom praksom i zna li iz toga izvlačiti zaključke i poveznice s teorijom kojom će pomoći studentima u adekvatnoj primijeni pojedinih metoda te pronalaženju izlaza iz vrlo kompleksnih poslovnih problema. Generacije koje dolaze su sve osjetljivije na pitanja održivosti, etičkih normi u poslovanju i ne ustručavaju se izraziti svoje mišljenje.
U okviru MBA programa nudite razne koncentracije. Koje su njihove specifičnosti?
- Polaznici koji nam dolaze su često zainteresirani za neko specifično područje rada pa prema tome biraju koncentraciju iz menadžmenta, marketinga, financija i bankarstva, računovodstva, revizije i poreza, upravljanja ljudskim potencijalima, upravljanja lancem opskrbe ili turizma. Nastava se na navedenim koncentracijama odvija u poslijepodnevnim satima, iza 17 sati, nakon uobičajenog radnog vremena polaznika. Postoji i Executive MBA koncentracija koja se održava vikendima i na koju dolaze polaznici koji nisu iz Zagreba, a najnovije je da imamo i Global MBA s predviđenim studijskim putovanjima u Italiju (H-FARM), te akademske partnerske institucije u Luxembourgu i Singapuru. U sektoru turizma smo uvidjeli da su danas također vrlo aktualni hospitality and events sadržaji koje smo stoga dodali ove godine. U području marketinga smo se okrenuli ka novim tehnologijama i digitalnim kolegijima koje izvodimo u suradnji s vodećim tvrtkama u djelatnosti. Već sam spomenula i da studenti koji odabiru specijalizirati financije i računovodstvo u okviru studija stječu kompetencije potrebne za polaganje profesionalnih certifikata. Kolege iz pojedinih područja kontinuirano prate i istražuju što je novo na tržištu rada, a da može obogatiti program. Svi prijedlozi prolaze kroz sustav kvalitete u kojemu se vodi računa o ishodima učenja koji moraju zadovoljavati sve komponente MBA razine.
Kako vidite budućnost obrazovanja?
- Obrazovanje u Hrvatskoj treba konačno postati potpuno posvećivanje profesionalnom i drugom razvoju individue koja se u sustavu nalazi. U tome je važna potpuno prilagođavanje svakom učeniku, studentu ili polazniku. Ljudi su vrijednost bilo kojeg sustava i posvećivanje njihovom napretku, profesionalnom razvoju i blagostanju je naša primarna zadaća. U našem sustavu obrazovanja, svi polaznici su više pasivni promatrači i sljedbenici raznih uputa o tome kako nešto memorirati i položiti. Umjesto toga, u školama i na fakultetima treba savladavati načine interpretacije raznih rezultata istraživanja i pretraživanja, treba kritički promišljati i diskutirati kvalitetu informacija, donositi etičke sudove o tome, buditi kreativnost jer to jedino će jamčiti sposobnost donošenja odluka i odabira najboljih solucija u rješavanju sve kompleksnijih pojava i globalnih izazova. Na MBA razini se treba dozvoliti da polaznici sami kreiraju nastavu otvaranjem kompleksnih poslovnih problema na koje profesori moraju znati odgovoriti na adekvatan način. Profesor više ne može biti „onaj koji predaje“ nego onaj koji moderira i uči sa studentima izazivajući ih da prošire svoje vidike. Budućnost je u holističkom pristupu učenju u kojemu je sve važno i puno toga treba sagledati i istovremeno uzeti u obzir. Dokle god mi dijelimo gradivo na pojedine lekcije ili teme koje treba uglavnom naučiti i zapamtiti, to nije dovoljno dobro niti za nove generacije, ni za nove okolnosti i današnje i buduće praktične izazove. U našem obrazovnom sustavu je premalo interdisciplinarnih studija i kolegija što govori o tome da su potrebne temeljitije promjene. Tek uvođenjem takvih sadržaja kreirat će se okruženje za razmatranje kompleksnijih fenomena.
