Domagoj Mak glavni je operativni direktor i član Uprave za cjeloživotno obrazovanje u Algebri, a Robert Gradečki je projektant interijera Algebrinog kampusa ispred tvrtke Gradečki projekt. S ovim zanimljivim duom razgovarali smo o velebnom izdanju, funkcijama, namjerama, izazovima procesa gradnje, samoj zgradi, ali i novim oblicima obrazovanja koje je odista blisko tržištu rada, nije ignorantno spram potreba ekonomsko-političkog trenutka i da, pazite sada - suvremeno je! To je ta riječ koja ponajbolje opisuje ponudu koju ovaj kampus nudi ne samo mladoj, no svim generacijama.
Što je Algebrin novi zagrebački kampus? Kako ga valja opisati i doživjeti?
Domagoj: Algebrin novi kampus je najveća privatna investicija u hrvatski obrazovni sektor u zadnjih osamdeset godina. Riječ je o projektu koji je od kamena temeljca planiran i opremljen kao obrazovni objekt najvišeg standarda sa svom potrebnom tehnologijom. Na kampusu svakodnevno cirkulira više od 1500 studenata, polaznika i učenika, koji borave u 34 predavaonice kapaciteta od 20 pa sve do 200 mjesta, ali i u posebno osmišljenim i opremljenim prostorima za stjecanje specijalističkih znanja. Neke od tih specijaliziranih prostorija namijenjenih razvoju kreativnih vještina su crtaona nazvana "Art Room", zatim "3D Production Room" opremljen 3D printerima visoke kvalitete, video i audio studio za produkciju i postprodukciju, Podcast Room za snimanje... U ukupan prostor Algebrinog kampusa implementirana je trenutno najbolja postojeća tehnologija s ciljem postizanja maksimalne razine ugode u korištenju prostora, ali i maksimalne jednostavnosti upravljanja. U predavaonicama se koristi više od 700 računala, laserski projektori i oprema za daljinski prijenos nastave, a nastavni proces odvija se i u 14 posebno opremljenih, online kabineta namijenjenih obrazovanju i usavršavanju na daljinu. Dio kampusa je i Innovation Lab koji nosi ime po našem prvom rektoru i profesoru emeritus prof. dr. sc. Slavku Krajcaru, a u kojemu studenti mogu pripremati svoje završne i diplomske radove te razvijati vlastite projekte, sve u cilju njihovog dodatnog akademskog napretka. Povrh toga, iako živimo u sve digitalnijem okruženju, studentima je na raspolaganju i knjižnica s gotovo dvadeset tisuća naslova, kojima se u odnosu na broj upisanih studenata pokriva 120 posto potreba za stručnom literaturom. U predavaonice, audio-video studio, crtaonu, inovacijski lab, knjižnicu, online kabinete, tehnologiju i cjelokupnu opremu kampusa uloženo je više od 110 milijuna čime je opremljeno 12.500 četvornih metara prostora. Iza samog projekta interijera, dispozicije prostorija i njihovog opremanja, stoji tim mladih arhitekata i profesionalaca firme "Gradečki projekt".
Robert: Algebra je naš klijent već nekoliko godina i zajedno smo redizajnirali poslovnice diljem Hrvatske. Taj novi izgled i redizajn prenosili smo tematski kao brend dizajn i u novom projektu kampusa, no opet smo tome dodali nadstandard i pokušali u istom stilu dobiti dizajn središnjice tvrtke s puno poslovnica. Osim konceptualne organizacije prostora u kojima studenti, polaznici, profesori i ostali zaposlenici jednakovrijedno dijele sve zajedničke prostore pa do dodatnih društvenih i tematski organiziranih prostora, vrijednost ove zgrade je i u stotinama malih suvremenih dodataka u prostoru. Organizirali smo dovoljno prostora za sjedenje i druženje koji su opremljeni s utičnicama, bežičnim punjačima i USB priključcima na zajedničkim hodnicima, puno radnih prostora za studente za tih i miran rad, a organizirali smo i "glasne" prostore za rad u timovima ili neobavezno studentsko druženje. Prostor je atraktivan zbog svoje sinergije poslovnih uredskih prostora i visoko obrazovne institucije. Algebrin kampus smo dizajnirali da bude zanimljiv i prilagodljiv, bez trendovskih elemenata. Rađen je po mjeri studenata i profesora, a posebno smo željeli postići ugodan radni prostor.
Koliko je trajao proces njegova nastanka – od inicijalne ideje do danas? Što se po putu mijenjalo, prilagođavalo, otpadalo?
Domagoj: Sama potraga za novim Algebrinim kampusom započela je tijekom 2018. godine kada smo zaključili kako dotadašnja lokacija u kojoj smo djelovali neće niti svojom veličinom, a niti potrebnom razinom opremljenosti uskoro zadovoljavati naše potrebe. Isprva smo počeli analizirati i razgledavati već postojeće objekte namijenjene obrazovanju i inicijalno građene za djelatnost obrazovanja, no nakon 25 pregledanih lokacija, od kojih su neke bile opterećene imovinsko-pravnim odnosima ili su zahtijevale temeljitu obnovu, odlučili smo se na izgradnju vlastitog objekta. Lista želja temeljem kojih se pristupilo samom projektiranju se naravno po putu nešto izmijenila. Veliki utjecaj na primjerice dispoziciju uredskih prostora je svakako imala pandemija. No, s obzirom na to da je naš željeni koncept, koji je nastao prije izazova koje je donijela pandemija, bio usmjereniji na "open-space" zaposleničke prostore, a sagledavajući preporuke koje su iz pandemije potekle, danas smo zaposlenicima ipak osigurali više manjih ureda, za što smatramo da je, na kraju, bila dobra odluka. Većina funkcija prostora koje su se nalazile na listi želja je implementirana u konačni objekt pri čemu su se neke želje prilagođavale mogućem. Na tom putu smo odustali od izgradnje višeetažne amfiteatralne dvorane s 500 mjesta, koja je zbog svojih gabarita donosila previše tehničkih, građevinskih i strojarskih kompromisa koji su se onda reflektirali na ostatak prostora i odlučili po potrebi koristiti za velika događanja susjedni objekt – Laubu.
Robert: Kada smo počeli s projektom, u našem projektnom uredu smo organizirali tim kolega pod nazivom Algebra 2021 i započeli smo s projektiranjem prvih prostora. Lokaciju smo nekoliko puta mijenjali, a na kraju je i sam tim preimenovan u Algebra 2022. Projektiranje je praćeno izmjenama kako zbog pandemije i potresa, tako i do inflacije i poskupljenja u građevinskom sektoru. Sve u svemu, dugotrajan projektantski proces s jako puno logičnih izmjena.
Kada govorite o tome da se radi o multidisciplinarnom prostoru – možete li nam približiti ideju istog? Kampus je rađen po uzoru na američki MIT ili Stanford?
Robert: Klasična visoka učilišta funkcioniraju prema hijerarhiji. Uredi i kabineti odvajaju se od predavaona, profesori od studenata, prostori za rad od reprezentativnih prostora. Kod Algebre to nije slučaj. Algebra svoje studente i polaznike drži jednakima s nastavnicima i ostalim zaposlenicima. Uredi uprave nisu odvojeni u nekom odjelu s drugačijom opremom, nego su kao i svi ostali uredi izmiješani u zgradi. Zapravo, svaki sektor poslovanja je grupiran sa svojim sadržajima. Najvažnija i najopremljenija predavaona koja se koristi za MBA studij se nalazi uz studentsku družionu za timski rad i knjižnicu za tihi rad. Ovakvom organizacijom smo omogućili studentima uvid u naprednije studije i radne procese, kao i aktiviranje svih polaznika u izvannastavnim aktivnostima. Zato smo i na svim predavaonama projektirali staklene otvore prema hodniku. Taj dizajnerski element omogućava da svaki prolaznik vidi predavanje i studente, ali i oni njega. Kada smo se bavili projektom proučavali smo suvremene prostore mnogih sveučilišta, ali i radne prostore kompanija poput LinkedIna, Microsofta, Googlea…Većinom se radi o prostorima koji su otvoreni i slobodni, no svi se drže strogih pravila i jasno se raspoznaje gdje je rad, gdje zabava. Koji prostor je glasan, a koji tih.
Što su u praksi bili realni izazovi nastanka takvih prostora? Kakvi su sve budući planovi s ulogama ovih prostora?
Robert: Izazov nastane kada su zid do zida npr. Art Room za slikarstvo i Video studio s režijom gdje se u tom trenutku baš možda snima glazbeni video spot. Izazov je napraviti pametan prostor koji ima mogućnost kondicionirati uvjete za savršeno izvođenje nastave, a da je susjedna prostorija prazna i ne grije se, ne ventilira, ne hladi. Također kako je projekt rađen paralelno s pandemijom, svi prostori su prilagođeni radu na daljinu. Tako se unutar par minuta predavač iz offline predavanja može prebaciti u online. Nastava nikad ne treba prestati, neovisno o mjerama i uvjetima održavanja. Prostori su dobili nazive po inovatorima i znanstvenicima poput Nikole Tesle, Stevea Jobsa, Fausta Vrančića, Ruđera Boškovića, Slavoljuba Penkale, Ivana Lupisa.
Postoji li neka interna povezanost nazivlja i zamišljenih budućih funkcija tih prostora?
Domagoj: Jedan od dražih zadataka, koji je doduše došao pred kraj projekta, kao svojevrstan "šlag na torti", bila je aktivnost definicije naziva prostorija koje su ili u funkciji predavaonica ili u funkciji stjecanja dodatnih specijalističkih znanja pri čemu nam je misao vodilja bila dodatno upoznati naše studente sa značajnim inovatorima i znanstvenicima iz povijesti, a posebno nam je važno i drago bilo najkreativniji dio prostora, Innovation Lab imenovati u čast nedavno preminulog profesora emeritusa Slavka Krajcara, prvog rektora Sveučilišta Algebra.
Energetska učinkovitost nove zgrade, u svjetlu svih globalnih okolnosti dobro je osmišljena. Koji su to novi standardi koje je ova zgrada postavila u odnosu na druge novogradnje?
Domagoj: Algebrin novi kampus projektiran je i realiziran s mišlju o svim mogućim situacijama za koje se unaprijed možemo pripremiti, kao i s najmodernijim rješenjima, imajući u fokusu prvenstveno naše studente i polaznike. Ključan izazov s kojim smo se ranije morali nositi, boraveći na našoj staroj zagrebačkoj lokaciji, bio je izazov kvalitete zraka u predavaonicama za vrijeme realizacije procesa nastave, a radi čega smo s posebnom pažnjom pristupili projektiranju i izvedbi svih potrebnih sustava za osiguranje ugodne mikroklime, a što je uspješno riješeno ugradnjom preko 30 lokalnih "Silent" rekuperatora koji svim našim studentima osiguravaju nadstandardno kvalitetan zrak, predtretiran na unutarnju temperaturu i to bez potrebe za otvaranjem prozora. Ovo pitanje značajno utječe na energetsku učinkovitost i u konačnici trošak izdvojen za električnu energiju. Svi naši sustavi programirani su na optimalne temperature prema aktualnim pravilima struke pri čemu se njima dodatno upravlja i u programiranim režimima rada kako ne bismo trošili energiju u trenucima kada u prostoru nema naših korisnika.
Robert: Uzevši navedeno u obzir, Algebrin kampus je zadovoljio sve potrebne proračune određene u A+ energetskom razredu. Uz to, zgrada je građena je po najmodernijim mjerama protupotresne gradnje tako da ostaje sigurna i u najtežim situacijama. Mi smo projektirali u interijeru trajne, ali ekološke materijale. Podovi zgrade u uredima izrađeni su od recikliranih materijala, a kako bi dodatno potaknuli "zeleni pristup" zaposlenike se potiče da na posao dolaze biciklom ili romobilom, pri čemu smo za bicikle osigurali adekvatan parkirališni prostor opremljen primjerenim "klamericama" kako bi se maksimalno umanjila mogućnost otuđenja bicikala, a za romobile i električna vozila se upravo dovršavaju pregovori oko implementacije prikladnih punionica.
Na novom kampusu otvoren je i bitno veći međunarodni testni centar gdje će studenti, polaznici i profesionalci moći pristupiti stjecanju certifikata kao što su Microsoft, AWS, Google, PMI, TOEFL…
Domagoj: U sklopu novog Algebrinog kampusa otvoren je testni centar gdje studenti, polaznici i ostali profesionalci mogu pristupiti stjecanju različitih certifikata. Testni centar je autoriziran za sve vodeće testne organizacije kao što su Pearson VUE, PSI, Red Hat, Kryterion te ETS, a putem kojih se provode ispiti kao što su Microsoft, Cisco, CompTia, PMP, ISACA, Salesforce, TOEFL i mnogi drugi. Cijeli centar je dizajniran, formiran i opremljen prema izrazito strogim uvjetima i kriterijima definiranim od strane vodećih svjetskih testnih organizacija kako bi svi kandidati i pristupnici imali identične uvjete prilikom izlaska na ispit, bilo gdje na svijetu, maksimalno se fokusirajući na sprječavanje bilo kakvog oblika prevare prilikom polaganja ispita.
Jedna od zanimljivosti svakako je i vaš vlastiti podatkovni centar imenom "Nimbus", koji omogućava pokretanje 4000 virtualnih mašina za studente i polaznike edukacija, a čiji je "kum" Zoran Vakula. Kako je došlo do ovog kumstva i o čemu je riječ?
Domagoj: Kada smo radili na osmišljavanju imena za naš novi podatkovni centar, jedan od Algebrinih osnivača, Hrvoje Balen, zamolio je Zorana Vakulu da nam predloži ime za podatkovni centar, objasnivši mu da je riječ o Cloud Data Centru, pitajući ga usput postoji li neka cool oblačna pojava. Zoranu je vrlo brzo na pamet pao Nimbus, jer riječ "nimbus" u umjetničkom smislu predstavlja svetokrug ili aureolu, a u prenesenom značenju ugled i nedostižnost, što izvrsno opisuje kako su podatci koje čuvamo u našem podatkovnom centru dobro čuvani, odnosno nedostižni. Ovo je kampus koji će zadovoljiti potrebe, želje i nadanja svih mladih mozgova željnih znanja i stručnosti, ali i svih drugih generacija koje žele obrazovne dakle profesionalne promjene.
Romantično pitanje: što ljudi žele?Kakve promjene? Što misle da žele, a što zapravo trebaju?
Domagoj: Vjerujemo kako u ovim neizvjesnim vremenima za cijeli svijet možemo naučiti više o tome kako predvidjeti i savladavati krize, kako se naučiti nositi sa specifičnim problemima. Mi u Algebri vjerujemo u znanje i konstantan napredak pa isto tako želimo i društvo oko sebe mijenjati tako da taj konstantan optimizam koji nas pokreće u radu odražavamo i na naše studente i druge polaznike naših programa. Ljudima je bitno ponuditi optimističnu perspektivu, motivirati ih da rade na sebi i da taj rad na sebi iskoriste za djelovanje za društvenu dobrobit.
Kako vidite općenito stanje hrvatskih sveučilišta i percepciju van granica RH? Zašto je toliko nisko povjerenje u obrazovanje kod nas? Je li do bizarne i opasne korupcije koja je dohvatila i to polje? Ili zbog dubokog nepovjerenja u suvremene tehnike i tehnologije?
Domagoj: Jedan od najvećih problema koji se sada već jako osjeti jest rapidno opadajući broj mladih, odnosno budućih generacija. Osim toga, svaka nova generacija na neki način je specifična po svojim očekivanjima i potrebama. Ta očekivanja i potrebe nužno je konstantno osluškivati i njima se prilagođavati. Mi u Algebri posebno smo ponosni na činjenicu da se naši programi konstantno usklađuju s potrebama realnog sektora i smatram to našom najvećom prednošću u odnosu na neke druge ustanove. Kao rezultat tog truda proizlazi i činjenica da se 96 posto naših studenata zaposli u struci u samo tri mjeseca nakon stjecanja diplome, što je i rezultat naših suradnji s najboljim hrvatskim i inozemnim tvrtkama poput Amazona, Googlea, Microsofta, IBM-a, Infobipa i Rimac automobila. Glavno očekivanje polaznika jest dobivanje konkretnog, ali još važnije, i odmah primjenjivog znanja, u teoriji i praksi.
