ZAŠTO TOLIKO SANJAMO?

Psihologinja nam otkriva što se skriva iza nesanice i noćnih mora 

09. travanj 2020.
Fotografije: Getty Images/iStockphoto
Ines Madunić
Ines Madunić

Pitali smo psihologinju što znače čudni snovi koji su u posljednje vrijeme neobično česti te kako se nositi s problemima u spavanju koje mnogi od nas doživljavaju. 

Koronavirus promijenio je stvarnost gotovo cijele planete u samo nekoliko mjeseci, a čini se kao da je krenuo i na naše snove. I ne mislim na snove o stabilnoj ekonomiji i boljoj budućnosti nego doslovno - na kvalitetu našeg spavanja. 

S kime sam god pričala u posljednjih nekoliko tjedana, svi su se na neki način požalili na to kako ne spavaju baš dobro. Neki ne mogu zaspati navečer i vrte se satima po krevetu, drugi u krevet ne idu bez nekakvih tableta za spavanje upravo iz tog razloga. Jedni zaspu, ali se bude svakih par sati iz nepoznatog razloga, druge probude noćne more ili jako intenzivni snovi, toliko živopisni da se bude u užasu. Ujutro se teško probuditi ili se budimo umorni, neispavani... 

Osim pandemije, Zagrepčani su se suočili i s potresom prije tri tjedna koji nas je sve - probudio. I to kako! Tih 5,5 stupnjeva po Richteru potjeralo nas je iz kreveta tako da se u njega nismo ni htjeli vratiti. Još se uvijek jezivo intenzivno sjećam što sam sanjala kad je potres krenuo u 6:24 te nedjelje, a strah od ponovnog takvog buđenja ostao je još dugo sa svima nama. 

Iskusili smo u posljednjih nekoliko tjedana puno toga, iako smo zatvoreni u svoja četiri zida. Puno je tu osjećaja koje zapravo nismo ni stigli procesuirati

Problema sa spavanjem je mnogo, znanost je dosad nabrojala više od 80 različitih poremećaja sna, ali može li se društvena distanciranost i život u vrijeme korone nazvati novim poremećajem? Što je, zapravo, problem, zašto ne spavamo dobro i što nam podsvijest pokušava reći?

Spavanje bi trebalo biti vrijeme kad se opuštamo, kad smo konačno smireni i kad možemo otići u neki bolji svijet u kojem nema pandemije. Umjesto toga sanjamo da imamo koronavirus i budimo se mokri od znoja, neki sanjaju čudovišta, jako su česti snovi o kukcima, odnosno, vjerojatno - snovi o stvarima kojih se inače bojimo. Iskusili smo u posljednjih nekoliko tjedana puno toga, iako smo zatvoreni u svoja četiri zida. Puno je tu osjećaja koje zapravo nismo ni stigli procesuirati, nismo se s njima stigli suočiti. A iako se tijelo odmara dok spavamo, mozak i tad radi te pokušava shvatiti što se to zapravo događa. 

"Kad je stvarnost intenzivna i naši će snovi biti takvi. U ovakvim vremenima mi izravno ili simbolički pokušavamo procesuirati informacije o prijetnji koju osjećamo pa se to prenosi u naše nove", rekao je za Los Angeles Times klinički psiholog i specijalist za probleme sa spavanjem Rubin Naiman. Problem je, dakle, globalan. 

"Cijeli svijet je suočen sa situacijom zdravstvene krize, dok su građani Zagreba uz to doživjeli i potres. Ovi događaji u svima nama, više ili manje, izazivaju reakcije straha, gubitka kontrole i bespomoćnosti. Poteškoće sa spavanjem, bilo da je riječ o čestom buđenju, nemogućnosti usnivanja, noćnim morama ili prekomjernom spavanju, spadaju u očekivane reakcije u trenutnoj situaciji", kaže psihologinja Anamarija Vuić iz Zagrebačkog psihološkog društva. 

Snovi su jednostavno način na koji se pokušavamo nositi sa svime oko nas, nastavlja Anamarija, objašnjavajući zašto nam se događa da sanjamo posebno intenzivno iako preko dana živimo svoju rutinu koja može biti i dosadnjikava jer su nam mogućnosti kretanja i aktivnosti ograničene. 

"Iako se može činiti da se trenutno ne događa ništa (ne idemo na posao, provodimo više vremena kod kuće, razne druge aktivnosti su otkazane), u nama se zapravo događa puno toga – pitanja koliko će sve trajati, brige za sebe i svoje bližnje, neizvjesnost situacije... Suočeni smo i s velikom količinom zastrašujućih informacija iz medija, a svijet koji se do sada doimao kao sigurno mjesto, preko noći je postao klimav. Sve te informacije nije moguće proraditi svakodnevno na svjesnoj razini pa nije neobično da su sada snovi intenzivniji nego inače. Jedan od načina na koji ljudi procesiraju događaje, osobito one preplavljujuće, upravo je kroz snove", kaže ona. 

Kako si, onda, možemo pomoći? Možda od snova možemo nešto i naučiti pa ih tako povezati s nekim osjećajima koje možda u stvarnosti, odnosno u budnom stanju nismo uspjeli prepoznati ili o njima promisliti. 

Psihologinja Anamarija Vuić kaže kako su razne poteškoće sa spavanjem koje imamo sasvim očekivane reakcije u trenutnoj situaciji

"Snovi imaju individualno značenje za svaku osobu te ih možemo iskoristiti na način da osvijestimo što nam se događa, povežemo se više sa sobom i dijelovima sebe koji nam nisu toliko poznati – možda nam je sada teško tražiti podršku od drugih, ne znamo kako se suočiti s nekim strahom koji doživljavamo ili ga uopće nismo svjesni. Snovi mogu biti ulaz i omogućiti nam i da na adekvatniji način tražimo podršku, i u sebi i oko sebe. Ako se osoba osjeća previše opterećeno snovima ili noćnim morama koje ima, budi se po noći ili pak ima poteškoća s nesanicom, a to stanje potraje duže, svakako bi bilo dobro obratiti se liječniku", zaključuje Anamarija Vuić.