Bez obzira jeste li to rekli ironično ili samo zato da ispadnete više cool, sigurni smo da ste u nekom trenutku života rekli ili čak viknuli: "Yass", možda čak i "Yass queen". Izraz zapravo dolazi iz queer subkulture, kao i mnogi koji se danas koriste u suvremenom, svakodnevnom engleskom slengu, a poseban utjecaj, često ne priznat i ne prepoznat imali su drag queens. Yass ili yaas ili yaass - možete pisati s koliko god "a" i "s" želite, zapravo - popularizirao se prije desetak godina, kad je video u kojem se fan divi Lady Gagi postao viralan, a u seriji "Broad City" također se često koristio i tako ustalio.
Proces yassifikacije, odnosno fenomen prvi se put, kažu na KnowYourMeme.com, pojavio na Twitteru 2020., a usko je povezan s memeovima i LGBTQ kulturom. Yassifikacija bi u širokom smislu značila poboljšavanje, glamifikaciju čak. Na internetu znači provlačenje osobe ili čak objekta kroz Facetune kako bi izgledali kulturološki privlačno ili prihvatljivo. Ako niste sigurni o čemu mi uopće pričamo, pogledajte profil @YassificationBot na Twitteru, na kojem ćete pronaći yassificiranu Djevojku s bisernom naušnicom Johannesa Vermeera s full make-upom i nacrtanim obrvama, kraljicu Elizabetu I s contouringom, Severusa Snapea s izraženim jagodicama i ekstenzijama trepavica i kose... Ukratko, koristeći FaceApp, a ponekad i neke druge filtere, izobličuju se slavne osobe, umjetnička djela ili likovi iz popularne kulture kako bi izgledali kao da su previše operirani, našminkani, ukratko - pretvara ih se u svojevrsni drag.
Profil je pokrenuo 22-godišnji student povijesti umjetnosti koji se predstavlja kao Denver Adams, i to 13. studenog, a u vrlo je kratkom vremenu zaradio veliku sljedbu i viralnost. Nije, doduše, jasno ni njemu ni nikome drugome zašto je taj profil u samo nekoliko dana postao jedan od najpopularnijih na Twitteru jer FaceApp nije ništa novo, kao ni problemi koji postoje s tom aplikacijom.
"Ja nisam stvorio šalu, samo sam je uništio", rekao je Denver Adams, priznajući da se malo srami svog profila i onoga što je napravio, ali shvaća da bi netko to ionako učinio. U čemu je, zapravo, problem? Naravno, dio memeova je smiješan.
"Dijelom je to način ismijavanja nezdravih, nerealističnih standarda ljepote koji su nametnuti kroz tehnologiju, društvene mreže i aplikacije za uređivanje. Postoji nešto smiješno u yassifikaciji muškaraca ili antropomorfnih stvari, koji ne podliježu tim standardima. No, dobivam zahtjeve korisnika da isto napravim, recimo, Lady Gagi, koja je ionako glamurozna prema tim standardima. Osjeti se taj mizogini podton; zar nije dovoljno glamurozna? Zar ne govorite već 'Yass'? Zašto ljudi misle da je to smiješno?", pita se Denver. Zato je, npr. stavio dvije jednake fotografije Kim Kardashian - bez ikakvog filtera, poručujući da nema potrebe dodavati išta.
Još jedan problem je tzv. tehnološki rasizam, koji dolazi s Facetune aplikacijom, a o kojem se već neko vrijeme govori. Naime, kad provučete bilo koje lice kroz aplikaciju, ono će vas učiniti "ljepšim" prema anglo-europskim standardima - posvijetlit će vam kožu, povećati usne, smanjiti nos. Kad osobe koje nisu bijele kože koriste aplikaciju, ona ih napravi - bijelcima. Još prije četiri godine osnivač i vlasnik aplikacije, Yaroslav Goncharov, ispričao se zbog toga, objašnjavajući kako je to nuspojava algoritama koji se koriste te da nije namjerno rasistička. Svejedno, u društvu koje naglasak stavlja na identitet i koje ima problem s rasizmom, kao što je američko, ova se "šala" vrlo lako može pretvoriti u problem, posebno ako se krene postavljati pitanje odakle je meme došao, koja mu je povijest i zašto je uopće postao meme.
No, u svojoj srži yassifikacija ne bi trebala biti ništa negativno, dapače. Radi se o klasičnom karikaturiranju, svojevrsnoj kritici određenih pojava i standarda u društvu. Memeovi zapravo pokazuju da nema smisla da svi želimo izgledati isto te da su standardi koji su nam nametnuti - smiješni. Prilično jednostavno.
