Kontroverzna metoda

Što nam o našem zdravlju zapravo govori BMI?

23. travanj 2021.
Fotografija: Profimedia

Jeste li si u posljednje vrijeme računali BMI, odnosno indeks tjelesne mase? Mogli biste se iznenaditi i naći u grupi ‘prekomjerne težine‘, iako nemate problema sa svojom težinom i izgledom.

Koliko puta vam se dogodilo da vidite neke svoje stare fotografije i pomislite: "Kako mi je žao što sam tad mislila da sam debela, a izgledala sam odlično"? Nažalost, događa se češće nego što bi bilo zdravo. Mnogi od nas, bez obzira na to kako zapravo izgledamo, osjećamo da nismo dovoljno mršavi i nikada, zapravo, nismo zadovoljni izgledom. Više je razloga za to, dio su i vrlo individualni razlozi, no općenito moramo priznati da živimo u društvu i vremenu koje je opsjednuto izgledom i mršavljenjem. 

Da se razumijemo, debljina jest zdravstveni problem i mnogi se bore s prekomjernom težinom. Točnije, u svijetu je više od 700 milijuna odraslih koji imaju povećanu tjelesnu masu, a u Hrvatskoj se radi o 20,3 posto odraslih, prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. 

I dok moramo priznati sve opasnosti koje sa sobom nosi prekomjerna težina, poput razvijanja kroničnih bolesti i rizik od kardiovaskularnih oboljenja, problem treba sagledati i s druge strane. Koliko ljudi nije zadovoljno svojim izgledom, ali objektivno nemaju prekomjernu težinu koja negativno utječe na njihovo zdravlje? 

Podaci za Ujedinjeno Kraljevstvo kažu da se 61 posto odraslih i 66 posto djece ne osjeća zadovoljno u svom tijelu. 

Prekomjerna težina najčešće se računa BMI indeksom, odnosno indeksom tjelesne mase, koji se dobiva tako da svoju težinu (u kilogramima) podijelite s visinom (u metrima) na kvadrat. Ako dobijete iznos od 25 ili manje, imate idealnu težinu. Sve iznad je prekomjerna. BMI je osmislio belgijski matematičar Adolphe Quetelet prije gotovo 200 godina, a termin je u moderno doba aktualizirala studija američkog psihologa Ancela Keysa iz 1972. koji su bavio prehranom. 

Korištenje BMI-a postalo je svojevrsno opravdanje za osuđivanje. To može dovesti do iskrivljene slike o sebi i svom tijelu

Iako se i danas koristi, BMI je sve više viđen kao zastarjeli način zastrašivanja. Primjerice, na visinu od 177 cm, 78 kg je idealna težina, dok ste sa 79 već u prekomjernoj. Ovako rigorozan način mjerenja tijela često ne daje pravu sliku zdravstvenog stanja osobe, a može dovesti do problema s mentalnim zdravljem. Britanski odbor za javno zdravstvo upravo to je poručio Parlamentu te predložio ukidanje BMI-a kao metode mjerenja tjelesne mase i zdravstvenog stanja. Dio je to nove strategije borbe protiv pretilosti u Ujedinjenom kraljevstvu, a predlaže se da, umjesto BMI-a, koriste sustav kompleksnijeg uvida u zdravlje svake osobe, pod motom "Zdravlje u svakoj veličini". 

"Korištenje BMI-a postalo je svojevrsno opravdanje za osuđivanje. To može dovesti do iskrivljene slike o sebi i svom tijelu, a u ekstremnim slučajevima i do poremećaja u prehrani", rekla je članica odbora Caroline Nokes. 

Navodi i da se reklamiranje u tradicionalnim medijima treba promijeniti kako bi se uključilo što više različitih ljudi s različitim izgledom, s obzirom na dokazano negativno djelovanje na samopouzdanje i sliku o svom tijelu, pogotovo na djecu i tinejdžere. 

"Reklame i društveni mediji mogu uzrokovati negativnu tjelesnu sliku ako su korisnici bombardirani reklamama u kojima nema različitosti. Važno je ukloniti sadržaj koji stavlja stalni pritisak, a kompanije moraju ovom problemu pristupati odgovorno", rekla je Nokes. 

U Ujedinjenom Kraljevstvu trenutno možete biti odbijeni za neke zdravstvene procedure, poput medicinski potpomognute oplodnje ili pomoći u vezi poremećaja u prehrani, ako imate nepovoljan BMI.