Kad sam, zainteresirana za njihove početke i razvoj njihovog Instagram profila, zamolila sestre Ivu Benić i Petru Vuletić da mi ispričaju svoju priču, odgovorila mi je Iva: "Profil Foody and Fitty smo pokrenule prije nešto više od četiri godine. Prvotna ideja je bila Petrina, s obzirom na to da je većinu slobodnog vremena provodila u kuhinji isprobavajući razne recepte, a zatim i fotografirajući i uređujući dobivene fotografije. Tako se razvila velika strast i želja za vlastitim food blogom, a s obzirom na razne neprovjerene informacije o prehrani, tjelesnoj aktivnosti i 'zdravom načinu života' koje možemo pronaći na internetu, odlučile smo povezati ono što obje volimo i tako sada pišemo o prehrani, tjelesnoj aktivnosti i zdravlju iz perspektive liječnika. Naziv Foody and Fitty smislila je Iva i obje smo se brzo složile oko njega. Danas se na profilu uz razne recepte, savjete o prehrani i zdravlju mogu pronaći i teme vezane za majčinstvo te prehranu kod beba i djece, ali razne druge teme koje su dio naših svakodnevica."
Djevojke su ujedinile svoje bogate riznice znanja: Iva je po struci (i u praksi) liječnica, a Petra magistrica pedagogije i odgojiteljica rane i predškolske dobi. Sestrinski povezane, dijele brojne strasti: vole svijet kuhanja kao i svijet društvenih mreža, a bez sporta i tjelesne aktivnosti jednostavno ne mogu. Bilo je zanimljivo s njima, tako različitima a opet sličnima, i iskusnima i stručnima, razložiti suvremene društvene trendove vezane uz prehranu. Zanimalo nas je što je to u ljudima što ih učini u jednom trenu opsjednutima određenim namirnicama, dok ih u idućem trenutku iste uopće ne zanimaju? Prisjetimo se zaluđenosti chia sjemenkama iz predpandemijskoga doba ili ere peanut buttera kojeg danas više uopće ne jedemo. Započele smo razgovor ključnim terminom: što je to "zdrava prehrana"?
"Svatko ima različitu percepciju zdrave prehrane", tumači nam Petra. "Za nas zdrava prehrana nije pojedena brokula, jabuka ili kajgana za doručak. U društvu često čujemo tu riječ - 'zdravo'. 'Je il banana zdrava?' ili 'Burger je nezdrav.' Zapravo se nijedna namirnica ne može klasificirati kao zdrava ili nezdrava. To je iskrivljeno razmišljanje koje vrlo često dovodi do poremećaja u prehrani i začaranog kruga mnogih neuspješnih dijeta koje sam i sama iskusila prije nekoliko godina. Upravo potpunim izbacivanjem i zabranjivanjem 'nezdravih' namirnica dolazi do poremećaja u prehrani kojih je nažalost u našoj populaciji sve više i kojima se ne pristupa na ispravan način."
Ivu nadopunjuje sestra: "Za namirnicu možemo reći da je nutritivno bogatija ili siromašnija, kao i za određena jela ili kombinacije namirnica. Tako je primjerice burger kupljen u lancu brze prehrane češće kalorijski bogat, a nutritivno siromašan obrok, dok neka salata sa zelenim lisnatim povrćem, grahoricom ili cjelovitom žitaricom i izvorom proteina poput mesa ili ribe ipak ima veću nutritivnu vrijednost."
Dok društvene mreže nude pregršt savjeta "za svaki džep", a kompleksne jednadžbe svode na nutricionističke imperative, djevojke ističu kako je svaki individualac različit i da nije moguće oformiti takav plan prehrane koji bi odgovarao svima. "Bilo bi zaista čudno da svi jedemo iste namirnice u istim količinama te da imamo iste prehrambene navike", kažu. No takva razmišljanja stoje u suprotnosti s trendovima koji vladaju društvenim mrežama, koji se brzinom munje prošire svijetom i pronađu svoje mjesto na svačijem tanjuru.
"Neke namirnice postaju i prestaju biti popularne kao i trendovi u odjeći, obući ili glazbi", govore cure. "Tu veliku ulogu imaju mediji koji ponekad možda i nenamjerno stvore hype kojeg javnost onda prihvati ne istražujući dalje pozadinu same namirnice. Svaka namirnica ima svoje dobre i loše strane, ali isto većinu njih možemo zamijeniti nekom drugom gledajući nutritivne vrijednosti pa zato trendovi u prehrani ponekad znaju isticati određene namirnice pored kojih druge dobre namirnice padaju u drugi plan."
Za primjer smo uzeli nekoć omiljeni, danas zaboravljeni - avokado. Hype oko avokada prouzročila je, pretpostavljaju Iva i Petra, njegova egzotičnost. Drukčiji od tipičnih namirnica našega podneblja, a vjerojatno i zbog svoje fotogenične boje, zaokupio je pažnju potrošača i postao nezaobilazni gost svakog doručka, sendviča i salate. "Avokado sadrži dosta nezasićenih masti i bogat je kalijem, ali nije nezamjenjiv. Nema ga potrebe jesti u većim količinama samo zato što se klasificira kao 'zdrav'." Upozoravaju i na granolu, jednu od hit namirnica koju percipiramo kao "zdravu": "Razni napisi o granoli kao super izboru za doručak popularizirali su ovu namirnicu, koju ljudi miješaju s orašastim plodovima, medom, javorovim sirupom, čokoladom ili sušenim voćem. Često se pritom previdi dodani šećer u takvim proizvodima. Ne želimo negativno govoriti o kupovnim granolama, nego samo smanjiti potrebu inzistiranja na tome da su one dobar izbor za zdrav doručak. Važno je čitati sastav takvih proizvoda."
Jedna od bezrazložno tabuiziranih namirnica je i žumanjak. Sigurno ste na nekim Instagram profilima vidjeli kako se sugerira da se bjelanjak jajeta kao izvor proteina odvoji od žumanjka, koji nije poželjan u zdravoj prehrani. Naravno, od dva se žumanjka nitko nikada nije udebljao, a cure ističu i kako je baš ta namirnica izvor brojnim benefitima. "Da, žumanjak sadrži kolesterol. Ali metabolizam kolesterola vrlo je složen, i neće sve što unesemo u sebe završiti u obliku slobodnog kolesterola u krvi. Jaja su bogata i proteinima i vitaminima B skupine, jedna su od namirnica koju je moguće pripremiti na puno načina."
No dok su neki trendovi možda malo iritantni, ali generalno bezazleni i bezopasni, ima i onih koji zaista nisu dobri za naše zdravlje. Takva je, primjerice, većina detox proizvoda kojima se obećava frapantno brz rezultat s minimalno uloženog napora. Upitane za mišljenje i o tome, djevojke ističu ono što većina ljudi već i zna - da mršavljenje ovisi isključivo o ukupnom kalorijskom unosu u danu i da se detox čajevima mršavi samo zato što tih dana ne jedemo ništa.
U vrijeme vladavine amalgama (često proturječnih) pravila, teško je pronaći svoj put, pogotovo ako pred sobom ne vidimo niti cilj. Da bismo odredili unos kojih namirnica smanjiti, a kojih povećati, važno je znati što kanimo postići. Poželjno je, kažu djevojke, da prioritet bude živjeti zdravo. "Štampar je izjavio kako je zdravlje stanje potpunog fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti. Ne morate biti izvrsni kuhari da biste pripremili par obroka dnevno. Stvar je pripreme i dobre organizacije. Početak je možda teži, ali kasnije kad to postane rutina, više ni ne razmišljate vratiti se na staro."
Za kraj, sestre nam nude četiri savjeta za postizanje i održavanje aktivnog načina života. Umjesto da se fokusirate na određenu namirnicu kojom trenutno vrvi vaš feed i nasjednete na jednu od plaćenih suradnji s društvenih mreža, pokušajte sljedeće: neka vam 80 posto kalorijskog unosa dolazi iz nutritivno bogatih namirnica koje uključuju makronutrijente - proteine, ugljikohidrate i masti. Odvojite dovoljno vremena za san i odmor, koji su sastavni čimbenici našeg ukupnog zdravlja i čuvanja imuniteta. Za fizičke ali i psihičke benefite, odaberite neku aktivnost koju ćete zavoljeti. I za kraj, u prehranu uvrstite dodatne vitamine i minerale koji će pomoći očuvati vaš organizam.