Deset posto žena u Europskoj uniji ne može si priuštiti higijenske potrepštine za menstruaciju, podaci su koji su se mogli čuti na prošlogodišnjoj raspravi u Europskom parlamentu. Na tragu tog problema, zbog kojeg mnoge djevojčice i djevojke često i izostaju iz škole, gotovo revolucionarno zvuči prijedlog koji je usvojio škotski parlament, a koji odobrava besplatne uloške i tampone svim ženama u toj zemlji.
Prije toga ulošci i tamponi besplatno su se dijelili učenicama i studenticama u Škotskoj, i to nakon što su istraživanja pokazala da jedna od njih četiri nema dovoljno novca da bi si priuštila higijenske potrepštine. Takvo istraživanje u Hrvatskoj nije provedeno, ali zato postoji neobavezna preporuka Europskog parlamenta da se u svim zemljama EU takvi proizvodi oporezuju najnižim mogućim stopama. Dobar dio zemalja to je već učinio, no Hrvatska nije jedna od njih.
Minimalno 30 kuna, a često i puno više, potroše žene u Hrvatskoj svaki mjesec samo zato što su žene. Preciznije, na higijenske potrepštine za menstruaciju. U prosjeku, recimo da je dovoljan jedan veliki paket higijenskih uložaka, koji košta oko 30 kuna. Možda vam trebaju i tamponi - veliko pakiranje također košta toliko. Zatim vam trebaju i dnevni ulošci, za svaki slučaj, ako tampon zakaže - još 30-ak kuna. Ako imate problema s grčevima, trebaju vam i tablete protiv bolova, koje su još toliko.
"Kod obilnih i duljih menstruacija računica se povećava. Neke žene imaju bolne ovulacije ili im je menstruacija popraćena glavoboljom, mučninom, bolovima u leđima, proljevom ili opstipacijom, što zahtijeva veću količinu analgetika od jednog pakiranja ili dodatne lijekove, a to znači i veće troškove. Problematični ciklusi često se reguliraju oralnom kontracepcijom, čija doplata kreće od tridesetak kuna, dok su puni iznosi često i četverostruko veći. Proizlazi da djevojke i žene s menstruacijom prosječnog trajanja i uobičajeno bolnim grčevima mjesečno na higijenske potrepštine i lijekove, potrebne da bi svoje životne i radne obveze prilagodile stanju tijela tijekom menstruacije, potroše oko 100 kuna", ističu aktivistkinje iz feminističkog kolektiva fAKTIV.
I tako stalno, svaki mjesec, sve do menopauze.
Proizvode za menstruaciju jednostavno morate kupiti, bez obzira na sve. Ipak, PDV na te je proizvode u Hrvatskoj maksimalan - 25 posto. Neke procjene govore kako država svake godine uprihodi 130 milijuna kuna "poreza na menstruaciju".
Da to stavimo u perspektivu - u Hrvatskoj se najmanjom stopom od 5 posto oporezuju kruh, mlijeko, lijekovi, znanstvene i stručne knjige te časopise, medicinska oprema i kinoulaznice. Postoji i stopa od 13 posto PDV-a, ali ni među tom nisu ženske higijenske potrepštine, iako su one nužne za život tisuća Hrvatica.
Mnogima (konzervativnijim muškarcima uglavnom) čini se nepotreban zahtjev da se ukine tzv. ružičasti porez jer "zašto onda toaletni papir ne bi bio besplatan", no higijenske uloške koriste samo žene (uz toaletni papir!), zbog čega se u startu stavljaju u nepovoljniju poziciju.
O ovom smo problemu pričali s aktivistkinjama iz feminističkog kolektiva fAKTIV, a koje kažu kako pozdravljaju prijedlog škotske parlamentarne zastupnice i laburistkinje Monice Lennon koji je nedavno prošao prvi krug glasanja.
"Ona je prvi nacrt prijedloga zakona o besplatnim higijenskim potrepštinama za žene podnijela još 2017. godine. Kako je i ona sama naglasila, tamponi i ulošci su osnovne higijenske potrepštine, a ne luksuz. Nažalost, velikom broju žena i djevojka - onima slabijeg imovinskog stanja, siromašnima, beskućnicama - te osnovne higijenske potrepštine jesu luksuz jer ih jednostavno ne mogu priuštiti. Termin 'period poverty', koji bi se kod nas preveo sa 'siromaštvo za vrijeme menstruacije', označava upravo takvu situaciju. Nemanje pristupa ulošcima i tamponima povećava stigmu vezanu uz menstruaciju, prisiljava žene i djevojke na redovito izostajanje iz škole i radnog mjesta, što ima negativne posljedice na njihovo obrazovanje i zaposlenje. Osim financijskih razloga, uvođenje besplatnih higijenskih potrepština za žene pridonosi normalizaciji menstruacije koja je i kod nas i u velikom broju zemalja i dalje tabu tema", kažu iz fAKTIV-a.
Menstruacija je u društvu općenito golemi tabu, o tome se ne priča i stvara se atmosfera srama oko nje. Potpuno prirodni proces ženskog tijela, kojeg ne možemo zaustaviti - a ne bismo ni trebali jer je ona pokazatelj zdravlja cijelog organizma - cenzurira se na društvenim mrežama, pa čak i u reklamama za higijenske potrepštine, a djevojčice se otpočetka navikava da se toga trebaju sramiti. Svaka od nas barem je jednom u životu čula kako bi trebala staviti uloške u neprozirnu vrećicu kad ih kupuje kako ih nitko ne bi vidio.
Znam više djevojaka i žena koje za vrijeme menstruacije trpe strašne bolove, tolike da u danu moraju popiti više od četiri jaka analgetika (koje često dobivaju i preko recepta) da bi uopće mogle funkcionirati i onda idu na posao, brinu se o obitelji i rade sve što i inače. Uz sve to, trebale bismo još valjda biti sretne što živimo u državi u kojoj imamo mogućnost platiti uloške i tampone, pa koliko god koštali, jer u mnogim državama djevojke i žene nemaju ni to.
"Mi bismo trebale imati osigurano ono što nam je neophodno za život. Svijet, pa tako i Hrvatska, mora se prestati ponašati kao da je menstruacija nešto strano, prljavo i isključiva briga pojedinih žena. Nije to samo pitanje visokog PDV-a na higijenske potrepštine jer njegovo smanjenje ne znači automatski da sve djevojke i žene mogu priuštiti uloške i tampone, već je to moguće ostvariti upravo na način da ih se učini besplatnima. Trebaju biti i dostupni u školama, sveučilištima, radnim mjestima, ustanovama, hotelima, odnosno svim prostorima u kojima su na raspolaganju druge higijenske potrepštine.
Uvjeti u kojima mnoge žene rade, naročito u uslužnim djelatnostima ili kao sezonske i fizičke radnice, često dodatno otežavaju brigu o tijelu i higijeni tijekom menstruacije. U nekim dijelovima Hrvatske djevojke i žene žive u mjestima koja nisu dio vodoopskrbne mreže te se na različite načine moraju snalaziti kako bi imale pristup tekućoj vodi za pranje ili sanitarnom čvoru", ističu aktivistkinje fAKTIV-a.
No, problemi koje neke djevojke i žene imaju pri nabavci higijenskih potrepština nisu jedini s kojima se suočavaju kad govorimo o zdravstvenoj zaštiti i reproduktivnom zdravlju.
"Jedan od njih je nedostatak primarne ginekološke skrbi, što je nedavno bilo jasno vidljivo na primjeru Zadra, kada je 13.000 žena ostalo bez ginekologa. Sve ubrzanija privatizacija zdravstvenog sustava, usporedno s mjerama štednje, rezultirala je da danas više od 400.000 žena u Hrvatskoj nema ginekologinju ili ginekologa te im preostaje koristiti privatne zdravstvene usluge, u kojima se cijena redovitog ginekološkog pregleda, papa testa i ultrazvuka kreće oko 600 kuna. Prilikom ginekoloških zahvata i poroda često su izložene bolnim i nasilnim postupcima koji nisu nužni, a nerijetko i ponižavanju. Sjetimo se velikog broja iskustava koje su žene ispisivale tijekom pokreta 'Prekinimo šutnju', a koja su se odnosila na izvođenje kiretaže bez anestezije u većem broju zdravstvenih ustanova, dok je medikamentozni tretman spontanog pobačaja bio dostupan u samo dvije ustanove. Upravo nam ti primjeri ukazuju na dva velika problema, a to su manjak ulaganja u zdravstveni sustav zbog kojih nema dovoljno dostupnih liječnica i liječnika, u ovom slučaju anesteziologa, te postojeći sustav zdravstvenih usluga koje nisu jednako dostupne i kvalitetne za sve žene.
Zadnje je najjednostavnije prepoznati na pitanju pobačaja koji u Hrvatskoj nije besplatan niti se izvodi u velikom broju zdravstvenih ustanova zbog uskraćivanje zdravstvene skrbi kroz tzv. priziv savjesti. To nas dovodi do toga da pobačaj nije dostupan svim ženama jer izravno ovisi o materijalnim uvjetima u kojima žive, što znači da žene koje rade na određeno, studentice, žene s djecom bez podrške obitelji, žene iz ruralnih krajeva, žene žrtve nasilja, odnosno sve one žene koje ne raspolažu s dovoljno novca moraju odluke o svom zdravlju i životu donositi uvjetovano tom činjenicom. Mnoštvo problema koje je moguće mapirati vezano za reproduktivno zdravlje žena zahtjeva brojne promjene, ali omogućavanje jednakog pristupa zdravstvenoj skrbi za sve žene u Hrvatskoj kroz veća ulaganja u zdravstveni sustav, osiguravanje dovoljnog broja ginekologinja i ginekologa te prepoznavanje uloga primalja u primarnoj ginekološkoj skrbi, besplatan pobačaj i kontracepcija te ukidanje priziva savjesti dobar su početak", kažu iz fAKTIV-a.
O svemu je ovome iznimno važno govoriti što češće, a pogotovo ususret 8. martu, Međunarodnom danu žena, koji će aktivistkinje fAKTIV-a, petu godinu zaredom, proslaviti organiziranjem Noćnog marša. U nedjelju u 17:30 sati u Zagrebu, u 18 sati u Rijeci, a u Splitu u podne.