Prije desetak godina nije bilo cure koja nije na društvenim mrežama podijelila navodni citat Marilyn Monroe kojeg svi znate, kao što danas svi znamo da to uopće nije ona izjavila: "Sebična sam, nestrpljiva i pomalo nesigurna. Griješim, van kontrole sam i ponekad je teško sa mnom. Ali ako se ne možeš nositi sa mnom kad sam najgora, onda me ne zaslužuješ kad sam najbolja." Rečenica je to kao iz horoskopa - može se odnositi na doslovno svaku osobu na ovom svijetu.
Citat je, kako je u nekom trenutku otkriveno, lažan, ne zna se točan izvor, ali Marilyn nije. Ipak, te se riječi i dalje koriste i to najčešće kad se govori o self-careu. Briga o samome sebi jedan je od najvećih trendova u posljednjem desetljeću, no što to uopće podrazumijeva?
"Self care ili briga o sebi znači preuzeti aktivnu ulogu u zaštiti vlastitog tjelesnog i mentalnog zdravlja, pogotovo u stresnom razdoblju. Život je pun izazova, da ne kažem problema, zbog kojih se osoba mentalno i tjelesno troši i dovodi svoje zdravlje u neravnotežu zbog koje dugoročno može razviti tjelesne i/ili psihičke bolesti. Baš zato je briga o sebi važna kako bi ljudski organizam optimalno funkcionirao", rekla nam je psihologinja Maja Vučić.
Sigurno ste naletjeli na neki od savjeta kako biti bolji prema sebi - lezite u kadu i pustite si omiljenu glazbu, otkažite dogovore i provedite večer uz knjigu i čašu vina, jedite što želite i ne opterećujte se dijetama, ugasite mobitel, dozvolite si pogrešku i oprostite si, vježbajte jogu, nabavite kućnog ljubimca, meditirajte...
Posebno su bili aktivni ti savjeti u vrijeme karantene, bili su posvuda. Jer nismo bili samo fizički ograničeni, nego je stradalo i naše mentalno zdravlje. Nikad ne bismo pomislili da možemo biti toliko pod stresom dsamo zato što moramo biti kod kuće, ali ova je situacija za sve bila potpuno nova i rijetko tko ju je prihvatio lako i bez barem povremene tjeskobe.
Savjeti za opuštanje, otpuštanje stresa i općenito za self-care bili su posvuda, pogotovo na društvenim mrežama, no zapitali smo se - kakva je razlika između self-carea i obične lijenosti?
Jer ponekad se osjećamo kao da je sve što trebamo slobodan dan na poslu kako bismo radili jedno veliko ništa. Nekad se čini kao da će nam samo klikanje po web shopovima pomoći da se osjećamo bolje. Tabla čokolade, veliki čips i Netflix do 3 ujutro mogu učiniti čuda za nas - ali, je li to zaista self-care?
"Sva ponašanja ili aktivnosti koja nam dugoročno štete ili zbog kojih nismo funkcionalni u svakodnevnom životu ne mogu se svrstati u brigu za sebe, iako se na kratke staze mogu činiti učinkovitima. Naprimjer, shopping trenutno može osobu zadovoljiti, smanjiti joj stres i preusmjeriti misli s aktualnog problema, ali dugoročno gledano takva je aktivnost može dovesti u dugove i smatramo ju bijegom od realnosti.
Isto vrijedi i za večernje uživanje u kutiji keksa. Trenutno može pričiniti veliko zadovoljstvo, ali dugoročno višak kilograma, tromo tijelo i bezvoljnost. U otkrivanju toga je li nešto briga za sebe ili bijeg od realnosti možemo si postaviti nekoliko pitanja koja bi mogla biti od pomoći: kakve dugoročne učinke na moj život ima ovo moje ponašanje, koliko mi vremena oduzima moja aktivnost, zanemarujem li neke važne zadatke ili osobe zbog te aktivnosti?", pojašnjava Maja Vučić.
Poanta brige za sebe je stvaranje zdravih navika koje će nam poboljšati psihičko i fizičko zdravlje te nas učiniti otpornijima na svakodnevni stres.
Lako je upasti u zamke self carea - tko se ne bi htio osjećati dobro cijelo vrijeme? No, činjenica je da svaka naša akcija ima posljedice, ne samo za nas nego i za dobrobit drugih ljudi oko nas. Ignoriranje svakodnevnih obaveza i bježanje od života definitivno nisu zdrave navike. U konačnici, zbog svega toga kasnije ćemo se osjećati samo lošije.
"Ako svakodnevno vodimo brigu o sebi onda povremena odstupanja od toga ne mogu narušiti čovjekovu ravnotežu. Nedostatak sna i neredovita prehrana mogu biti izvor nemira i napetosti kod ljudi pa su stoga kvalitetan san i zdrava prehrana izuzetno važni za obnavljanje energije i za osjećaj mira. Bilo kakva umjerena tjelesna aktivnost (i hodanje je tjelesna aktivnost), osim što podiže naše raspoloženje, pozitivno utječe i na tjelesno zdravlje.
Postoji niz aktivnosti koji ne moraju nužno uključivati tjelesnu aktivnost već samo mentalnu kao što su: čitanje, slušanje glazbe, izrada nakita, vrtlarenje, druženje s prijateljima, crtanje itd. koje podižu razinu hormona sreće. Istovremeno djeluju opuštajuće i stvaraju osobi veliko zadovoljstvo. Svaka osoba je različita pa tako biramo i različite aktivnosti koje nas opuštaju i zabavljaju. Čovjek cijelog života teži za osjećajem zadovoljstva. Zato je briga o sebi u onom obliku koji nam stvara osjećaj mira, zdravlja i zadovoljstva uvjet za mentalno i tjelesno zdravlje", zaključuje Vučić.
