Kad razmišljam o 25 godina Modusova postojanja, nameće mi se komentar kćeri mojih prijatelja, koja je donedavno doživljavala Modus kao neku državu, doznavši na kraju da se ipak radi o dućanu u zagrebačkoj Tkalčićevoj ulici. To je zapravo odlična ilustracija, a katkad i moj dojam, jer na Modus gledam kao na neki zasebni svijet, organizam koji živi svoj život, sa svojim pravilima, hirovima, transformacijama", ugodnim glasom govori Nina Fiolić, vlasnica prestižnog zagrebačkog produkt dizajn dućana, koji obilježava četvrt stoljeća postojanja. Rekla bih, iznimno staložena žena, istančanog ukusa, koja emanira neku neobjašnjivu energiju te strast prema lijepome.
"Počeci me vraćaju na blisko i dugogodišnje prijateljstvo s Goranom Lelasom, velikim i svestranim umjetnikom. Naše intenzivno druženje, putovanja, razgovori i doživljaji, rezultirali su željom da oživotvorimo naš doživljaj lijepog i odnos prema njemu. Tako se rodio Modus. Dijelili smo strast prema umjetnosti, dizajnu, glazbi, modi, literaturi i pretočili sve to u jedno. Tada nismo bili svjesni u što se upuštamo; da ćemo se baviti birokracijom, carinom, špedicijom, suočavati se s ograničenjima o kojima smo učili putem, ali imali smo sreću s dobrim suradnicima. Ipak, Goranov nemirni duh i razni izazovi odvodili su ga u druge zemlje pa smo neko vrijeme surađivali na daljinu, da bismo se naposljetku odlučili za prijateljstvo bez poslovnih obaveza. Logo Modusa je njegovo djelo, pa i ovaj zadnji prostoručni 'redizajn' nastao je njegovim posljednjim snagama prije prerane smrti, koja mi se i dalje čini nestvarnom", govori Nina te odmah naglašava da uz nju, Modus čine Gabi Horvat i Ivana Mojzež.
Nukleus, kako ona kaže, i dugogodišnji tim koji karakteriziraju posvećenost i predanost poslu, zajednička putovanja, donošenje odluka, kreiranje i usmjeravanje ovog mjesta gdje stanuje najbolje od produkt dizajna.
"Povremeno nam se pridruži Josipa Hančar, a tu su i naši dizajneri, arhitekti i ostali suradnici. S njima, ali i mnogim klijentima, razvili smo prijateljske odnose pa se sastanci i posjeti kupaca često pretvore u rasprave o dizajnu, putovanjima, doživljajima, a ta izmjena iskustava nas sve uzajamno oplemenjuje i zbližava. Istina. Svatko tko je jednom bio ondje, iskusio je nešto slično. Takav je koncept zapravo postavljen od početka, a s vremenom se prirodno dograđivao. Ipak, kao u svojevrsnom muzeju dizajna, postoji stalni postav. To su neupitni klasici - ikone koje su izdržale test vremena. Njima nasuprot pojavljuju se predmeti čiji se značaj i vrijednost još ispituju.
Oduvijek me intrigira suživot radova anonimnih autora i onih etabliranih. Na taj način predmeti kao da se uzajamno propituju i traže zajednički jezik i odnos. Predmeti koji su pomno dizajnirani, strogi i ozbiljni, s namjenom i svrhom, pored skulpturalnih, poetičnih, organskih, handmade artističkih proizvoda. Takav estetski doživljaj ili pristup možda je i glavno obilježje Modusa", kaže Nina, koja je zajedno sa svojim timom donedavno svjetsku dizajnersku scenu pratila na prestižnim izložbama i sajmovima. Ondje su dogovarali suradnje, upoznavali se s novim proizvođačima, dizajnerima, materijalima, smjerovima. No u ovim novim vremenima, što u mnogočemu ograničavaju, komunikacija se preselila isključivo u virtualni svijet, u kojem oni itekako dobro plivaju. Pri odluci o odabiru nove ponude ili programa vode se načelom "dodane vrijednosti", kad u nekom radu prepoznaju onaj tajnoviti element koji ga prema neobjašnjivom i iracionalnom kriteriju uklapa u njihovu estetiku.
"Iako, tu se osim o iskustvu radi zapravo o intuiciji koja je najiskreniji vodič. Nedavno je preminuo veliki Enzo Mari, a on nam je zaista važan učitelj, izvor znanja i inspiracije. Njegove teze o snazi dizajna i važnosti utopije koja nas pokreće i potiče da otkrivamo nova rješenja, odmaknemo se od površnog i neodgovornog dizajna, vrlo su mi bliska razmišljanja i dobrodošla u današnjem svijetu zasićenom trivijalnim i površnim, pa i u dizajnu. Njegova je legendarna misao: 'Etika mora biti glavni vodič u procesu dizajniranja.' I na našoj sceni se prepoznaju odjeci takvih stremljenja. To se može provjeriti na nedavno otvorenoj izložbi hrvatskog dizajna 19/20, i to online. Oduševila me raznovrsnost rješenja i projekata, imam i favorite u nekim kategorijama, koji kvalitetom, inovativnošću, humorom ili ozbiljnošću odskaču od ostale produkcije. Oduševila me i izložba nedavno otvorena u prostorima HDD-a. Autori su polaznici Studija dizajna na Arhitektonskom fakultetu koji su istraživali kako tehnologija utječe na dizajn, propitujući ulogu dizajna i usklađenost s prirodom. Istraživanja su dovela do novog razumijevanja tih odnosa. 'Biodizajn' je zanimljiv i koristan doprinos mogućem kreiranju novih materijala, primjerice 'Biobeton od algi' Mirne Aržić, autorice koja nas upućuje da treba učiti o dizajnu od prirode i naučiti dizajnirati kao priroda" govori Fiolić te dodaje da bi se voljela pobliže upoznati s takvim tendencijama, kao i uključiti radove studenata u neki zajednički projekt. Uostalom, i dosad su Nina i njezin tim promovirali mlade dizajnere, organizirali im izložbe te kroz druženja publici približavali njihove proizvode.
"Mislim da je to za početnika jako važno jer osim u svojem okružju, stječe iskustvo i s tržištem. Tu praksu ćemo nastaviti čim osiguramo adekvatne uvjete", ističe.
Osim suradnje s domaćim autorima, i uz dobro poznat program i ponudu, Modus funkcionira na još nekoliko nivoa - kao zastupnik i svojevrsni ambasador skandinavskog dizajna, pogotovo za kuću Muuto iz Kopenhagena (ugledni proizvođač namještaja i predmeta za svakodnevnu upotrebu). Unijeli su novi sadržaj u ponudu te zakoračili u svijet namještaja i uređenja i već započeli suradnju s arhitektima u opremanju zanimljivih prostora.
"Tu je i nova usluga projektiranja (uz opremanje) prostora. Ta se ideja zapravo samonametnula kao odgovor na potrebe i upite klijenata. Trenutačno okupljamo tim arhitekata i još osmišljavamo uslugu. S arhitektom će se moći dogovoriti termin za konzultaciju oko projekta i suradnje. To nam je veliki izazov i još smo u fazi brušenja detalja", završava Nina koja teži tome da Modus postane kreativni generator, mjesto gdje se nadahnjuje i stvara.
"Doživljavam dizajn kao proces i djelatnost, kao fenomen, jer osim oblikovanja predmeta, oblikuje i nas i našu stvarnost, okolinu. Bilo bi divno da u takvom procesu i odnosima i Modus odigra neku dobru ulogu."
