Jean Baptiste Del - Amo

Vodeći francuski pisac o politici, mirisima i barbarstvu

24. lipanj 2021.
Fotografija: Profimedia

Njegov je roman oduševio kritiku i čitateljstvo - a u ekskluzivnom intervju za Gloriju Glam progovorio je o nizu tema koje je otvorio u romanu koji je nedavno preveden i na hrvatski jezik.

Disfunkcionalna obitelj, životinje i ljudi žive usko povezani, usmjereni jedni na druge, u istim nezamislivim uvjetima i borbi. Potom: odjeci dva svjetska rata, prerastanje gazdinstva u farmu koja se s vremenom okreće isključivo industrijskom uzgoju. Roman ˝Carstvo životinja˝ (OceanMore 2020.) mračna je obiteljska saga koja obuhvaća gotovo cijelo 20. stoljeće (1898. – 1981.). Predstavljeno nam je pet generacija obitelji u francuskome selu i razvoj njihove male, siromašne farme u industrijaliziranu svinjogojsku farmu. Roman na tragovima naturalizma vrlo impresivno i zastrašujuće dočarava okrutnost i nasilje koje proizlazi iz bezočne eksploatacije životinja i prirode, te otkriva i propituje kako utrka za profitom kao i patnja životinja utječu na međuljudske odnose te na fizičko i psihičko zdravlje pojedinca. Éléonore, kći hladne, nepristupačne majke i nasmrt bolesna oca, upoznajemo kao djevojčicu koja će stasajući u ženu upoznati užase Prvoga svjetskog rata te usprkos svim nedaćama održavati obiteljsko gospodarstvo, čijem će slomu, tada već stara, zajedno sa svojim potomcima svjedočiti.

image
Jean Baptiste Del - Amo

Povodom izvrsnog prijevoda Željke Somun, razgovarali smo s ovim višestruko nagrađivanim autorom. Jean-Baptiste Del Amo (39) jedan je od najvažnijih pisaca mlađe generacije u Francuskoj. Za roman "Une éducation libertine" iz 2008. dobio je Nagradu Goncourt za prvijenac i Nagradu François Mauriac Francuske akademije. Slijede romani "Le Sel" (2010.) i "Pornographia" (2013.). Ovjenčan je i prestižnom nagradom Prix du Livre Inter te je preveden na brojne jezike. "Carstvo životinja" iz 2016. po sudu kritike najzreliji je roman kojemu se već sada podmeće status ˝klasika˝.

Na pitanje što ga je posebno privuklo temi barbarstva, spremno je odgovorio:

- Ne osjećam da sam posebno privučen tom temom intimno, ali ja kao pisac jesam. Smatram da najvažnije istraživanje koje književnost može upriličiti i ponuditi jest razumijevanje ljudske prirode, posebno prirode zla u toj ljudskoj prirodi. Kao čitatelj također to tražim i zahtijevam od svog autora/ice.

Cijeli intervju pročitajte u novoj Gloriji Glam.