Dok čekamo na pozitivno okončanje ove sulude pandemije u kojoj smo, razgovarali smo s Majom Pranić, voditeljicom Knjižnice Marije Jurić Zagorke u Zagrebu koja nudi doista bogat program svojoj publici. Razgovarali smo o tome što se ponajviše čita, koji su izazovi vođenja institucija s jakim simboličkim imenom, gdje je tu feminizam? Knjižnica čeka na otvaranje jer je stradala u potresu, a naša nam je voditeljica, inače diplomirana talijanistica i lingvistica i bibliotekarka i više nego spremno odgovorila na cijeli niz pitanja. Uživajte, kao što smo i mi uživali dok nestrpljivo čekamo na otvaranje vrata omiljene knjižnice mnogih Zagrepčana.
S obzirom na to da je vaša knjižnica nešto više stradala u potresu, zanima nas – znate li kada i kako će krenuti s regularnim radom?
Poslovno - stambenoj zgradi na Krvavom mostu, u kojoj je i Knjižnica Marije Jurić Zagorke, je nakon stradanja u potresu dodijeljena žuta naljepnica – privremeno neuporabljivo. Ovlašteni statičar je izvršio detaljan pregled, pa smo u iščekivanju službenog izvještaja koji je mjerodavan za otvorenje. Trenutno je Knjižnica do daljnjega zatvorena.
Čemu se nadate do kraja godine? Hoće li sredstva biti dostatna za normalan rad s obzirom na gradska ukidanja?
Nadamo se da situacija s virusom neće ponovno eskalirati u rujnu, a za normalan rad i život proteći će još mnogo vremena pa treba biti strpljiv, optimističan i prilagoditi se radu u trenutnim uvjetima. Od početka pandemije Knjižnice grada Zagreba su prilagodile svoje poslovanje nudeći korisnicima virtualne usluge poput posudbe e-knjiga, online upise. Mnoge knjižnice iz mreže su ponudile izvrsne i kreativne online programe za djecu i odrasle. Naša knjižnica je u suradnji s Hrvatskim P.E.N. centrom organizirala virtualnu Noć knjige u kojoj su nam se svesrdno pridružili i pružili nam podršku suradnici, pisci, pjesnici i prijatelji s domaće i europske scene. Prema posljednjim informacijama sredstva će biti smanjena, ali dostatna. Bitno je da sitnim koracima krenemo naprijed i nastavimo s kulturnim događanjima i izložbama. Korisnicima nedostajemo, a i oni nama.
Kako je voditi tako značajnu knjižnicu u centru Zagreba, s tako jakim simboličkim imenom?
Izazov je voditi svaku knjižnicu, pogotovo onu u centru grada s imenom ugledne hrvatske spisateljice, književnice, novinarke, feministkinje - Marije Jurić Zagorke, jer se od mnoštva ponuđenog kulturnog sadržaja grada nastojimo istaknuti kako bismo privukli korisnike, čitateljsku publiku ili stvorili novu. Knjižnice grada Zagreba nude svojim korisnicima raznovrsne, kvalitetne i besplatne kulturne programe koji se sadržajno razlikuju i na neki način prilagođavaju lokalnoj zajednici u kojoj djeluju. Od 1994. godine knjižnica ponosno nosi ime Marije Jurić Zagorke, što nam daje neformalno i usmjerenje i poticaj za prikupljanje što više materijala o Zagorkinom životu i radu. Filozofski fakultet u Zagrebu i dr. sc. Maša Grdešić ustupili su nam seminarske i diplomske radnje studenata koji se bave fenomenom Zagorke. Posebnost knjižnice je ujedno što čuva i posjeduje originalna Zagorkina pisma upućena gospođi Nadi Volarić, dugogodišnjoj suradnici i prijateljici kojoj je Zagorka diktirala većinu svojih djela. Također se nadam da ćemo, s obzirom na trenutnu situaciju, do kraja 2020. uspjeti publici predstaviti projekt "Zagorčice, Vi ste muž na mjestu" u okviru kojega ćemo se baviti Zagorkinom feminističkom, novinarskom, akademskom i povijesnom perspektivom te propitivati njezino nasljeđe u suvremenom kontekstu, baviti se pitanjima ženskog autorstva te problemima pozicije žena u javnom životu.
Što su izazovi?
Knjižnica je tihi pogon koji nikad ne miruje. Današnji se knjižničari ne bave samo knjigom, već raznolikim zahtjevima u poslovanju koja podrazumijevaju nabavu i obradu knjige, interne administrativne poslove, organizaciju, promociju, kreiranje i provođenje programa, pružanje pomoći korisnicima pri ispunjavanju raznih formulara i obrazaca, informacijski i informatički obrazujemo naše korisnike. Rad s korisnicima je uvijek uzbudljiv, živahan, ponekad nepredvidljiv i pun izazova što od knjižničara zahtijeva visoku razinu profesionalnosti, ljubaznosti i stručnosti. Ali kad volite svoj posao i imate divne kolegice i kolege koji vam pomažu i svakodnevna su vam podrška onda to radite s ljubavlju i lakoćom. Knjižničarstvo je okarakterizirano kao ženska profesija, podložno je konstantnim predrasudama i stereotipima. Prema nekim istraživanjima, nažalost, još uvijek u društvu prevladava mišljenje da zahtjevna zanimanja nisu prikladna za žene, kao i da zanimanja kojima se pretežno bave žene nisu zahtjevna. Možemo zaključiti kako se od vremena Marije Jurić Zagorke i nije mnogo toga promijenilo, ali žene i muškarci u knjižnicama sustavno rade na tim promjenama, pokazujemo to svakodnevnim radom i djelovanjem.
Kako se i po kojim kriterijima osmišljava program?
Program se osmišljava osluškivanjem književne, umjetničke i izdavačke scene. Pokušavamo ponuditi atraktivne književne promocije etabliranih izdavačkih kuća i izložbe recentnih umjetnika. Svakako bih spomenula projekt "Mladi likovni umjetnici u knjižnici" koji se održava sedmu godinu zaredom. Projekt vodi likovni kritičar i voditelj Galerije Forum, Feđa Gavrilović. Suvremena likovna produkcija selekcionira se kroz cikluse izložbi te ih na taj način predstavljamo korisnicima knjižnice, slučajnim prolaznicima ali i stručnom dijelu publike. U suradnji s planinarskim društvom Izletnik iz Zagreba pokrenut je projekt "Natura Obscura – knjige na planine!" Opskrbljujemo planinarske domove knjigama s namjerom da pisanu riječ učinimo dostupnom i na nekonvencionalnim mjestima. Knjižnica Marije Jurić Zagorke ima izvrsnu surdanju s Hrvatskim P.E.N. centrom s kojim provodimo tribine, čitanja poezije na stranim jezicima, ugošćujemo pjesnike i pisce iz cijelog svijeta. Prošlu godinu smo tako s P.E.N.-ovim programom bili dio Festivala Svjetske književnosti. Također smo izložbom u Knjižnici bili dio festivala CirkoBalkana. Za sve dobre programe je prije svega izrazito važna podrška managementa – Matične i razvojne službe i ravnateljice Knjižnica grada Zagreba, Višnje Cej kojima ovim putem zahvaljujem.
Kako odgajate odnosno utječete na publiku?
Bogatim i zanimljivim kulturnim programom, nabavom recentne građe, društvenošću i ugodnim ozračjem našoj publici želimo ponuditi knjižnicu kao treći prostor – mjesto dnevnog boravka kako bi na ugodan i kvalitetan način ispunili svoju dokolicu. Knjižnica je prostor u kojem neki od naših korisnika provode većinu dijela svoga vremena. Drugima je, pak, nezaobilazna stanica u dnevnim kretanjima. Knjižničari informatori uvelike sudjeluju u odabiru i razjašnjavanju raznovrsnih obrazovnih tema. U ovim trenucima fizičke nedostupnosti knjige i smanjenih dnevnih kretanja, knjižničari odgovaraju na informacijske upite i pronalaze tiskane i internetske izvore na bilo koju temu putem usluge Pitajte knjižničare. Odabirom zanimljivih i aktualnih tema predavanja, prezentacija, kulturnih događanja u našoj knjižnici privlačimo i utječemo i na dio građanstva koji ne mora nužno biti član knjižnice. Na taj način otvara se značajan i širok prostor za utjecaj na publiku vodeći se profesionalnim Smjernicama, svakodnevnim praćenjem potreba korisnika, ali naravno i vlastitim formalnim i neformalnim obrazovanjem dajući osobnu notu.
Što ljudi čitaju?
Iz godine u godinu Knjižnice grada Zagreba bilježe porast članstva i posudbe knjižne građe. U prosjeku je svaki član posudio 17 knjiga. Svaki peti Zagrepčanin ili Zagrepčanka je član KGZ-a. Na Dan grada Zagreba, 31.5.2019., KGZ su ponudile novu uslugu ZakiBook - prvu hrvatsku knjižničnu aplikaciju za posudbu e-knjige, čija se funkcionalnost i prijeka potreba iskazala upravo posljednjih dana. Američko istraživanje potvrđuje kako je u 2019. više građana posjetilo knjižnicu nego kino, kazalište ili sportski događaj. U kontekstu pandemije, statistički podaci za 2020. godinu će vjerojatno biti slični, ali sa sasvim suprotnim, negativnim, dodala bih, tužnim značenjem. Ali čitanje je, kao što pozitivne i negativne statistike potvrđuju, u modi, a i pristaje vam uz svaku odjevnu kombinaciju.
Koliko su "pomodni" ti izbori?
Nakon dodjele Nobelove nagrade, dodjele Oskara, ili dodjele neke od hrvatskih kulturno-književnih priznanja, izbor posudbi će jedno vrijeme biti usmjeren tim događajima. Globalni ekonomski i politički događaji također se odražavaju na izbor posudbi. Ekranizacija romana izrazito potiče pojačano zanimanje za knjige, pa prethodno anoniman roman dobiva svoju novu popularnost ponekad i pisanje nastavka.
Koje su autorice, a koji autori favoriti?
Trenutno su najčitaniji napuljska tetralogija Elene Ferrante "Genijalna prijateljica" i "Moja borba" Karl Ove Knausgarda. Ako izuzmemo lektiru, popularni su kriminalistički i ljubavni romani, ali i zahtjevna literatura, ukusi su raznovrsni. U našoj knjižnici bilježimo porast posudbe publicistike. Pri samom vrhu, prije virusne pandemije, bila je posudba Igora Rudana. Autorice koje često biraju čitateljice su J.K. Rowling, Margaret Atwood ("Sluškinjina priča"), Louise May Alicott ("Male žene"), Rosa Montero ("Smiješna ideja da te više neću vidjeti", o životu prve žene nobelovke, znanstvenice Marie Curie), Lucia Berlin ("Priručnik za spremačice", "Večer u raju"). Čitaju se memoari, biografije, knjige o zdravlju. I konačno, domaći autori se mnogo čitaju u posljednje vrijeme što je izrazita pohvala čitateljskoj publici. Prošlu godinu su obilježili Karakaševa "Proslava" te "Poštovani kukci i druge jezive priče" Maše Kolanović. Zanimljivo će biti promatrati čitanost i popularnost autora i naslova u ovoj apokaliptičnoj godini.
