Sara Prenc Opačić ekonomistica je i voditeljica Studija Tumpić/Prenc, koji je na nedavno održanim European Design Awards osvojio nagradu u kategoriji Best Show, odnosno za najbolji ukupni rad na dodjeli, ali i zlata u kategoriji Signalizacije za svoj projekt vizualnog dizajna Gradskih bazena Pula te u kategoriji Ambalaže hrane i pića za dizajn boce maslinovog ulja Latini. Za to pakiranje dobili su i prestižnu Red Dot nagradu.
I dok je za kreativni dio, odnosno sam dizajn zaslužan Anselmo Tumpić, za sve strateške odluke i ekonomsku podlogu te rad s klijentima zadužena je Sara Prenc Opačić.
"Magistra sam ekonomije, ali sam ekonomiju upisala isključivo s ciljem studiranja marketinga. U srednjoj školi maštala sam o tome kako ću raditi u marketinškim agencijama i osmišljavati TV kampanje. Ekonomiju u Zagrebu sam upisala 1998., a na trećoj sam godini počela odlaziti na marketinške skupove i festivale, sudjelovala na raznim studentskim takmičenjima i tako se zaljubila u dizajn i oglašavanje općenito. Zaposlila sam se 2002. i ostala u branši do danas", rekla nam je Sara.
Studio Tumpić/Prenc jedan je od najuspješnijih u Hrvatskoj te su dobitnici brojnih nagrada, a sa Sarom smo pričali o tome kako je na njih utjecala kriza s koronavirusom, kako je to voditi studio u Rovinju te što nosi budućnost.
Studio Tumpić/Prenc dobio je brojne prestižne nagrade, od nedavnih, European design awards, Ideje X, Red Dota, Zlatne nagrade na prošlogodišnjem sajmu turizma u Londonu za najinovativniju upotrebu tehnologije u prezentaciji destinacije. Koliko vam znače te nagrade i jesu li one "ulaznica" za inozemno tržište?
Svaka nagrada nam zaista puno znači, jer dobivamo potvrdu struke za naš rad, a to je dobro, bilo za naše, bilo za inozemno tržište. U svakom slučaju, prije nego proučimo specifikacije određenog natječaja, projekte koje prijavljujemo prvenstveno smatramo dobro odrađenim – što znači, da je osim nas i klijenta, određenim projektom zadovoljna i ciljna skupina kojoj je on namijenjen. Kada takav projekt kasnije dobije i potvrdu struke, onda je cijela priča zaokružena.
Projekte biramo prema potencijalu i specifikacijama samog natječaja. Nisu ni svi projekti isti pa ni natječaji, tako neki vrednuju npr. ponajprije dizajn ili kreativnost, dok drugi uzimaju u obzir i ekonomske rezultate, treći gledaju na najinovativniju primjenu tehnologije u komunikacijske svrhe i sl.
Bavili ste se i dizajnom koji je društveno angažiran (projekt Rovinj graffiti). Koliko vam je to važno?
S obzirom na to da se naš studio ne bavi isključivo dizajnom, već nam je fokus i na oglašavanju, te osmišljavanju i opremanju posjetiteljskih centara,naši su klijenti raznoliki (od Turističke zajednice, preko općina i gradova, sve do većih i manjih domaćih i inozemnih poduzetnika).
Kako nam je dijapazon klijenata različit, i njihove se potrebe bitno razlikuju. Tako smo i za potrebe našeg grada radili kampanju "Grafiti vrijedi ako je na pravom mjestu", koja predstavlja društveno odgovoran projekt iniciran od strane Komunalnog servisa grada Rovinja, za koji smo osmislili cijeli niz materijala, komunikacijskih alata i pojedinačnih akcija. Glavni ciljevi kampanje bili su: informirati, educirati i senzibilizirati, mlađu populaciju o pojavi grafita i upozoriti na negativan kontekst grafita u smislu uništavanja javnih površina i privatne imovine te potaknuti mlade na akciju/reakciju.
Kampanja je bila izrazito uspješna, predavanja u školskim dvoranama koje smo organizirali s grafiti majstorom Krešimirom Golubićem (aka. Leon) bila su popunjena do zadnjeg mjesta (a radilo se o srednjoškolcima i učenicima 7. i 8. razreda) što nam je potvrdilo da smo ih zaista zainteresirali. Takve akcije nam svakako puno znače i volimo ih raditi, jer nam omogućavaju da svoje znanje i iskustvo iskoristimo za nešto što je društveno korisno i plemenito, a to nas posebno ispunjava i veseli.
Kako je to voditi dizajnerski studio u Rovinju, u državi koja je jako centralizirana? Mislite li da vam je ponekad teže i/ili kompliciranije nego onima u Zagrebu?
Pa zapravo nije, današnja tehnologija je bitno olakšala naš posao. Mi imamo i inozemne klijente u Italiji te Francuskoj, jer je moj poslovni partner i glavni osnivač studija Anselmo Tumpić dugo godina radio u inozemstvu. Suradnja s inozemnim klijentima je konstantno virtualna. Jednom godišnje idemo na sastanak u Pariz ili Veneciju, a sve ostalo odrađujemo preko raznih digitalnih kanala komunikacije. Uz tehnologiju, a i dobre ceste nije ni Zagreb daleko, tako da je rad u Rovinju za nas samo pozitivan i inspirativan.
Kako vidite budućnost dizajna, odnosno koja će biti uloga dizajna nakon korone i kako će se promijeniti?
Iskreno ne mislim da će se nakon korone uloga dizajna bitno promijeniti, svakako će neko vrijeme dizajnerske teme biti inspirirane koronom, ali dizajn se uvijek prilagođava konkretnoj potrebi i situaciji, pa tako treba ostati i dalje.
Postoje li neke poslovne lekcije koje je donijela korona?
Što se tiče korone, mislim da je većina koja se bavi bilo kakvom proizvodnjom i trgovinom, a nemaju web oglašavanje, web shop i mogućnost dostave, svakako shvatila da je "online prezentacija" zapravo njihova virtualna trgovina i da će sada razmotriti koliki im je potencijal prezentacije na raznim online platformama. Iskreno, i ja sam kao kupac raznih proizvoda u koroni puno naučila i zasigurno će ona promijeniti neke od mojih kupovnih navika i to u pozitivnom smislu.
Kakav utjecaj digitalizacija ima na dizajn?
Razvoj tehnologije općenito ima veliki utjecaj na dizajn. Danas sve ono što je netko nekada nacrtao i prezentirao u 2D obliku, upotrebom tehnologije može prezentirati u virtualnoj, pa čak i proširenoj stvarnosti, gdje npr. možete omogućiti korisniku da se konkretan dizajn oživi, da korisnika smjestite doslovno u virtualno nacrtan svijet ili situaciju tj. da on sam taj dizajn ne gleda i promatra nego doživljava i proživljava.
Iz takve suradnje našeg studija TUMPIĆ/PRENC i Delta Reality-a proizašao je projekt "Kuća Vještice Mare" za koju smo prošle godine u studenom u Londonu, na jednom od najvećih sajmova za turizam okrunjeni zlatom u kategoriji "Najinovativnija upotreba tehnologije u prezentaciji destinacije". U finalu su bila samo dva projekta, a pobijedili smo veliku Barcelonu tj. njihovu aplikaciju Legende Katalonije, koji su okrunjeni srebrom.
Naravno svaka uspješna suradnja se nastavlja, pa smo trenutno u finalizaciji još jednog projekta takve vrste, o čemu ćemo više detalja otkriti uskoro…
Ekologija je jedna od aktualnih tema na globalnoj razini. Ima li ta tema utjecaj na dizajn i kakav?
Svakako da, ekologija ima utjecaja na dizajn. Dizajneri sve više koriste prirodne materijale, tehnike i teme koje se bave ekologijom u svojim radovima i smatram da je to jako pozitivno. Osim što prilikom osmišljavanja nekog dizajna volimo naći ekološku pozadinu u prezentaciji koncepta (ako je ona moguća), osmišljavamo i kampanje, dizajniramo plakate i slično koji u svojoj srži imaju tematiku ekologije s ciljem podizanja svijesti i edukacije.
Trenutno radimo za jednu eko - udrugu kampanju na temu problema plastike u moru, za drugog klijenta koji je u poslovnom sektoru osmislili smo dugoročnu strategiju koja se bavi tematikom očuvanja života u Jadranskom moru. Iskreno se nadamo sve većem broju takvih projekata.
Kako biste opisali stanje dizajna u Hrvatskoj?
Mislim da je situacija u Hrvatskoj dobra, imamo jako puno talentiranih dizajnera, a i nemali broj naših kreativaca dobiva nagrade i priznanja struke, tako da mislim da moramo samo tako nastaviti i pokazati što sve dobar dizajn može u konačnici donijeti.
Je li industrija dizajna "muška profesija" i jeste li se ikad susreli s diskriminacijom?
Iako primarno nisam dizajnerica već voditeljica projekta ili kako se to u našoj branši kaže account direktor, cijeli svoj radni vijek provela sam u marketingu s naglaskom na oglašavanju, a surađujem s nizom raznih profesija kako bi se projekt kojeg vodim i koordiniram mogao realizirati. Okružena sam ne samo dizajnerima, već i tekstopiscima, producentima, snimateljima, fotografima, spikerima, programerima, aranžerima… A moj je konkretan posao komunikacija s klijentom, strateško promišljanje i definiranje konkretnog zadatka, preko koordinacija tima, od samog briefa tj. naloga klijenta do realizacije konkretnog posla.
U svim profesijama s kojima surađujem ima podjednako muškaraca i žena… Osim kod programera, tu je veća koncentracija muškaraca, iako vidim da broj žena svakim danom raste, što me jako veseli.
Kad gledam svoju profesiju, e tu moram priznati da je puno veća koncentracija žena. Iskreno mogu na prste nabrojati sve muške accounte koje znam u svojih sad već skoro 20 godina karijere.
Kad je riječ o diskriminaciji, unutar bilo kojega tima nikada nisam osjetila diskriminaciju, istu sam možda osjetila negdje na početku karijere, kod nekih klijenata, ali nisam sigurna da li je to bilo jer sam žena ili sam bila jako mlada, pa im nisam djelovala uvjerljivo. U svakom slučaju, većih neugodnosti nikada nisam imala.
Kako biste opisali svoj modni stil? Pratite li trendove?
Moj stil je dosta klasičan i jednostavan. Poznata sam po tome da sam često (da ne kažem gotovo uvijek u crnom). Obožavam sve boje i često odlazim u kupovinu gdje sama sebi kažem: "Sara, molim te, nemoj doći danas doma s ničim crnim…" I ako se jako potrudim, dođem doma s nečim sivim ili bijelim.
Štiklu ne posjedujem, ali imam i ja svoju opsesiju, a to su čizme, jakne i ruksaci! Trendove pratim jer imam kćer tinejdžericu tako da me ona svakako drži u toku.
Što čitate/gledate/slušate?
Trenutno čitam IKIGAI Hektora Garcije i Francesa Mirallesa – Japanska tajna dugog i sretnog života koju sam dobila od drage prijateljice za rođendan i hvala joj na tome… Super je knjiga.
Gledam najviše dokumentarce raznih tematika te putopise, jer bih voljela proputovati cijeli svijet, ali imam strah aviona i otvorenog mora, pa je gledanje dokumentaraca i putopisa iz udobnosti doma sigurnije! Kada se radi o filmovima i serijama, volim da su teme lagane i po mogućnosti sretnog završetka…
A kad je riječ o muzici moj trenutno najdraži bend je CLUTCH, otkrio mi ga je suprug poznat kao "Opac" prije dvije godine i za mene je to jednostavno najbolji bend koji sam do sada čula!
