Čitanje je intimna gesta i, ako niste znali - u jednom istraživanju Sveučilišta Emory iz 2013., uspoređivan je rad mozga dviju skupina ljudi. Jedni su prije eksperimenta čitali neku knjigu, dok ljudi iz druge skupine nisu. Skeniranjem mozga stručnjaci su utvrdili da je čitanje knjiga probudilo osjećaje brige i empatije prema drugima, što se nije dogodilo kod ispitanika koji nisu čitali. Osim toga, tim njujorških psihologa došao je do zaključka da čitanje književnih fantazija budi sposobnost detekcije i razumijevanja emocija drugih ljudi. Dok čitamo knjigu upoznajemo mnoštvo novih likova, njihov karakter, ambicije, zapravo čitav njihov svijet. Sve te informacije mozak skuplja i čuva. Svako novo saznanje koje mozak skladišti u svojoj memoriji potiče razvoj novih i jača već postojeće moždane sinapse, što izravno utječe na jačanje naše memorije, osobito kratkoročnog pamćenja. Nije malo razloga za čitanje, zar ne?
Marija Škaričić (42) otkrila nam je da trenutno čita jednočinke Georgesa Feydeaua, u nadi da će rad na dramskom predlošku sa studentima u istoj prostoriji i uživo, ipak uskoro biti moguć. Naglašava da čita i vijesti, svakodnevno, kao i statuse na društvenim mrežama. Omiljeno štivo su joj smiješne foto-poruke tematskog sadržaja koje ju nasmijavaju do suza, što joj je trenutno (kao i svima) prijeko potrebno. Uz nju je stalno, već godinama, zbirka pjesama sufi pjesnika Hafiza, uvijek nova i sve prisnija - tvrdi. Planira se vratiti romanu "Čovjek bez sudbine" Imrea Kertésza, jednom od najpotresnijih svjedočanstava na koje je u životu naišla – objašnjava.
Hrvojka Begović (38) otkako je krenulo opsadno stanje kaže da osjeća otpor prema sveprisutnoj ideji da vrijeme u izolaciji treba provoditi kreativno i produktivno pa će preskočiti dio o preporukama drugima. Već neko vrijeme (još prije kućnog pritvora) čitala je knjigu Dalea Carnegiea "How to win friends and influence people" iz 1936., svojevrsnu preteču knjiga iz popularne psihologije, u kojoj autor razlaže osnove međuljudskih odnosa i postavke kvalitetne komunikacije. Dosta je spora – naglašava, pa čita isključivo kad joj se da. Povremeno otvori "Glumčeve zapise" Fabijana Šovagovića. Nakon što je završi, kaže da je nestrpljivo čekaju "Filozofija dosade" Larsa Svendsena i "Strah" istog autora (prigodno!) te dvije drame Espija Tomičića. Nakon toga na redu će biti, recimo, "Knjiga o jugu" Jurice Pavičića, "Proljeće Ivana Galeba" Vladana Desnice, "Peščanik" Danila Kiša, Nedžmin "Badem" i "Filosofija palanke" Radomira Konstantinovića. Boccacciov "Dekameron" cijelo to vrijeme stoji na stolu, simbolički, a Hararijev "Sapiens" čeka bolja vremena. – poručuje nam ZKM-ova glumica.
