Skandinavski način

Hygge i lagom u sjeni finske filozofije: jeste li čuli za sisu?

17. listopad 2020.
Fotografije: iStock

Osim što obožavamo njihov dizajn, saune, prirodu i visok stupanj demokracije, Finci na dalekom sjeveru skrivaju i jednu filozofiju zbog koje su među najsretnijim i najoptimističnijim narodima svijeta.

Unatoč činjenici da preko zime gotovo i nemaju dnevnog svjetla, a ni ljeta im nisu super topla, Finci su iznimno optimistični. U globalnom izvještaju o sreći, kojeg provode znanstvenici iz cijeloga svijeta na 160 zemalja, stanovnici Helsinkija najsretniji su ljudi na svijetu. U prvih 10 najsretnijih gradova našli su se i drugi skandinavski gradovi; danski Aarhus je na drugom, Kopenhagen na petom mjestu, norveški Bergen i Oslo na šestom i sedmom, a švedska metropola Stockholm je na devetom mjestu. Za usporedbu, Zagreb se nalazi na 110. mjestu, a ispred nas su Ljubljana, Beograd i Sarajevo. 

I dok smo za lifestyle filozofije Danaca, Šveđana i Norvežana već čuli - prisjetite se hyggea i lagoma - mnogi se pitaju u čemu je finska tajna? Pa čini se da se radi o filozofiji, odnosno načinu života koji nazivaju sisu. Riječ dolazi od pojma "unutarnje", a označava "unutarnju snagu" ili čak "intuiciju". 

Finci kažu kako se radi o stoičkoj upornosti, otpornosti na životne nedaće i hrabrosti da se s njima suočite, bez obzira na sve. Često se opisuje i kao finski nacionalni karakter ili mentalitet. 

"Riječ se prvi put spominje oko 1500. godine. Danas ona označava mindset okrenut prema rješavanju problema, akciji, shvaćanju prepreka u životu kao prilika za rast. Svi smo u životu imali trenutke kad smo se osjećali da smo došli do fizičkog i psihičkog limita, ali nemamo izbora nego ići naprijed. Ponekad, u takvim situacijama, iznenadimo i sami sebe svojom otpornošću i onime za što smo sposobni", opisuje ovu filozofiju Justyn Barnes, autor knjige "Sisu, volume 2: Find Your Resilience the Finnish Way". 

Za potrebe pisanja knjige razgovarao je s finskom znanstvenicom Emilijom Lahti, koja se bavi proučavanjem ovog fenomena, a koja mu je otkrila da se ne radi o "slijepom optimizmu, nego onom temeljenom na vlastitom iskustvu koje nam govori da se možemo nositi sa svime što nam život donese". Posebno u ovim neizvjesnim vremenima, sisu može biti jako koristan jer nam govori da ne treba očajavati ili odustajati, koliko god se činilo da su stvari nemoguće ili da nemamo izbora. 

Finci su inače poznati po tome što su jako povezani s prirodom - tko ne bi bio u zemlji s više od 1800 jezera - ali, istovremeno, i po otpornosti na hladnoću. Kupanje usred zime, na dubokim minusima i zaleđenom jezeru, za njih je potpuno normalno, a i vrlo je zdravo. To je samo jedan od načina na koji se brusi otpornost na moguće probleme. 

Sisu, naravno, nije ograničen samo na Fince - svi ga možemo potaknuti u sebi, a dobra vijest je da se slaže i s hyggeom, danskom filozofijom o tome da u životu treba uživati u malenim stvarima te da se treba okružiti udobnim i ugodnim predmetima koji nas usrećuju. Naravno, sve se kombinira i s lagomom, terminom koji na švedskom i norveškom jeziku znači "baš u pravom omjeru" ili jednostavnije - "taman". Radi se o filozofiji umjerenosti i nepretjerivanja u bilo čemu. Svi se ti lifestyle pokreti ili filozofije povezuju sa skandinavskom srećom i zadovoljstvom životom pa isprobajte onaj koji vam najviše odgovara.