Bezalkoholna pića i barovi koji ih poslužuju
Kada je riječ o pićima i miksologiji, jedan od vodećih svjetskih trendova je priprema takozvanih mocktails koktela, odnosno koktela sa znatno umanjenom količinom alkohola ili u potpunosti bez njega. Oni su osmišljeni za sve koji ne žele konzumirati alkohol, neovisno o razlogu, ali i dalje žele uživati u okusima koktela i druženju u često atraktivnim barovima. Stoga je barmenima diljem svijeta postao pravi izazov osmisliti ukusne alternative popularnim klasicima, pri čemu koriste infuzirana gazirana pića i sode, razne slatke sirupe, kisele ili gorke pripravke, posebne efekte dima i slično.
Sve veća popularnost i potražnja za ovakvom vrstom pića dovela je prije korone do otvaranja barova od Tokija i Londona pa sve do New Yorka koji svojim gostima nude spoj zanimljivih okusa, aroma i tekstura u čaši bez kapi alkohola. Virgin kokteli odnosno mocktails nisu ništa novo, no ono što čini veliku razliku jest činjenica da ih se sada shvaća ozbiljno, a ne kao usputnu i često dosadnu sekciju karte koktela.
“Ružna” hrana
Sve veća osviještenost građana po pitanju otpada od hrane i nedovoljne iskorištenosti dostupnih resursa dovela je do povratka starih vrijednosti uslijed čega potrošači više ne traže savršenstvo u svojim košaricama - upravo suprotno. Činjenica da u Europskoj uniji postoji sustav procjene kvalitete voća i povrća isključivo na temelju savršenosti njihova izgleda dovodi do velikih gubitaka za proizvođače jer sve što odstupa od “norme” po svom izgledu, obliku ili boji puno se teže prodaje.
Zato se pažnja ponovno počinje pridavati nepravilnom, kvrgavom i naizgled neprivlačnom voću i povrću, djelomično jer njihov izgled signalizira kupcu da vjerojatno kupuje plodove koji nisu genetski modificirani niti kemijski tretirani, a djelomično i kako bi se smanjilo bacanje jestive hrane. Primjer projekta koji se bavi upravo takvim namirnicama danski je Eat Grim, usluga dostave hrane u čijim se paketima nađu i nesavršeni komadi voća i povrća koji su i dalje ukusni.
Odležavanje i fermentiranje
Nakon brojnih čudnovatih dijeta koje su imale svoje period popularnosti, bilježimo povratak namirnica koje imaju blagotvorni učinak na našu probavu te time pospješuju rad cijelog organizma. Pritom se ne radi o razvikanoj superhrani, nego o fermentiranom voću, povrću i napitcima pa se tako u posljednjih nekoliko godina na velika vrata vratio fermentirani kupus, vraća se izrada mliječnog, ali i vodenog kefira u kućnim uvjetima, fermentira se brojno povrće, a dolaze nam i nove “stare” namirnice poput kombucha čaja čije su varijante preplavile i naše tržište.
Proizvođači su se bacili i na odležavanje, koje nije rezervirano samo za uobičajene prehrambene namirnice poput vina, sira, skupocjenog mesa ili octa. I dok je u svijetu, primjerice, pojava odležanog gina malo češća, odnedavno se i u Hrvatskoj našlo nekoliko proizvođača koji stavljaju svoje ginove u bačve od vina ili viskija da odležavaju kako bi bili prožeti dodatnim okusima.
Izvor kolagena u tanjuru
Kozmetička industrija neprestano bilježi porast broja proizvoda koji se na neki način fokusiraju na kolagen, bjelančevinu odgovornu za elastičnost kože i vezivnog tkiva. No, osim što se njegova proizvodnja potiče kremama, u tijelo se može unijeti i pomoću hrane. I to ne govorimo o dodacima prehrani, nego o iskuhavanju bogatog temeljaca od kostiju koji se potom pije i koristi u pripremi druge hrane, a pritom čini jedan od važnih elemenata keto i paleo dijete, ali i o namirnicama poput rogača koji se u prehranu vraća na velika vrata.
Iako je 70-ih došao na loš glas jer ga se prozivalo “čokoladom za siromašne”, rogač je zapravo odličan za zdravlje jer sadrži hidroksiprolin, aminokiselinu koja je sastavni dio kolagena, što posebno pogoduje vegetarijancima koji ne konzumiraju hranu životinjskog podrijetla pa ne mogu uživati u blagodatima prethodno spomenutog temeljca. Pritom se rogač može koristiti u jelima i desertima u obliku brašna, kao dodatak kavi ili zdravim grickalicama bez šećera.
Meso iz laboratorija i zamjene za meso
Osim što je u posljednjih nekoliko godina porasla proizvodnja burgera od “lažnog” mesa brendova poput veganskih Beyond Burger i Impossible Burger čije su bezmesne alternative došle i u Hrvatsku, znanstvenici neumorno rade i kako bi omogućili svim obožavateljima mesa da zadrže sve njegove prednosti bez negativnih aspekata koje masovno svjetsko stočarstvo uzrokuje.
Istraživači su tako uspjeli uzgojiti meso in-vitro, sintetsko meso za koje se kaže da je bez majke (engl. motherless) i to tako što su uzeli matične stanice krave i potom ih razmnožili u laboratoriju. Kako će to utjecati na našu prehranu i na uzgoj stoke vrijeme će pokazati, ali napredak na tom polju je konstantan i uporan, s velikim kompanijama koje se utrkuju koja će prva tržištu ponuditi mesnu opciju koja ne uključuje ubijanje životinja radi hrane i masovno zagađenje.
