Dekonstrukcija luksuza

Maštamo o ovoj minimalističkoj oazi na Šri Lanki

23. travanj 2022.

Fotografije: Jonas Bjerre-Poulsen i Noah Sheldon/NORM Architects

Reducirana na kruti minimalizam, vila se u potpunosti predala egzotičnoj vegetaciji koja je okružuje. Čiste, ravne plohe i linije od čovjeka traže samo jedno - da bude prisutan u vremenu i prostoru.

Izuzev šarolikog, luksuznog i raskošnog dvorišta, kuća na prvu izgleda posve rudimentarno. Ravni prljavosivi zidovi, kosi krov od jednostavnih crjepova, drvene šalaporke... Sama gradnja ne ostavlja dojam bestežinske lakoće, naprotiv, kuća djeluje masivno i teško, kao da je odvaljena od stijene u jednom komadu i zatim oblikovana. Međutim, iza te neočekivane jednostavnosti kriju se luksuz i apstraktna filozofija življenja. Vila je smještena na jugu Šri Lanke, gdje je okružena netaknutom, jedinstvenom prirodom koju arhitektura kao da ne želi zasjeniti.

Sastoji se od dvije pojedinačne zgrade - jedna se otvara prema moru, a druga, malo uvučena, osigurava viši stupanj intime. Jedna na drugu nadovezuju se u oblik slova "L" te tako uokviruju vrt i bazen smješten u samom centru. Arhitekturu krase prirodni materijali: domaća tikovina, fasada od poliranog cementa i vanjske površine od lokalnog granitnog kamena. Čak je i krov izrađen od recikliranih terakota pločica. 

Mnogo je pažnje posvećeno eksterijeru. Ističu se brojni vanjski prostori za odmor, trijemovi i terase, a velika klizna vrata otvaraju se prema ključnim mjestima u dvorištu. I u interijeru je naglasak na prostranost, što naglašava i gotovo potpuni izostanak suvišnih predmeta. Namještaj je malobrojan ali luksuzan i načinjen po mjeri, a dvije kupaonice imaju izlaze na privatna dvorišta što ustvari privlači luksuz izvana prema unutra. Na svakom koraku čovjek se osjeća kao da je stopljen s okolnim zelenilom u funkcionalnu, nedodirljivu cjelinu.

Riječ je o svojevrsnoj dekonstrukciji luksuza za koju je zaslužna grupa NORM Architects koja kroz projekt pokazuje kako visoka kvaliteta i rafinirani dizajn ne moraju podrazumijevati konstantno iste motive - svjetlo, detalje i žarke boje - ali i da kvaliteta pobjeđuje kvantitetu. Upravo time što je prostor sveden na minimum, čovjeku se pruža mogućnost da se okrene prema sebi, pozabavi vlastitim identitom i priušti si kvalitetan, dubinski odmor.