Nakon što je ljude oduševila serija "Inventing Anna", a nakon nje i "Varalica s Tindera" te "Bad Vegan", mnoge su platforme prepoznale interes gledatelja za temu prevaranata i prilagodile svoj sadržaj upravo tome. Tako je na Appleovoj platformi prije nekoliko dana premijerno puštena prva epizoda podcasta intrigantnog naziva "Scamfluencers", koji se bavi ne samo varalicama raznih vrsta i oblika već i onima koji su se svojim prevarama proslavili - koji nisu težili samo bogatstvu, već i slavi.
Tako će u idućoj epizodi dvojac obraditi temu Zacha Averyja, poznatog glumca i prevaranta koji je prošle godine uhićen nakon što je dokazano da je prijevarom stekao čak 227 milijuna dolara. Takvi su ljudi gledateljima zanimljivi zbog njihove inteligencije i snalažljivosti. "Prijevare su skupe i zahtijevaju puno vremena koje se lako moglo uložiti i u nešto drugo", ističe Scaachi Koul. Sarah Hagi se slaže i objašnjava kako bi s jednako uloženog truda većina njih uspjela ostvariti svoje snove i na legalan način. "Nevjerojatno je koliko vremena i energije ti ljudi utroše u to - različiti identiteti, nekoliko mobitela, konstantno laganje svima oko sebe. To je teško! Očito su u pitanju pametni ljudi - zašto samo tu pamet ne primijene na nešto drugo!"
Promatračima - gledateljima, slušateljima, čitateljima - jednostavno je nevjerojatno da netko može svjesno izabrati živjeti na taj način, pogotovo zato što prevaranti ne staju na "dovoljno velikom" iznosu. Žele još, još i još, i velik bi se broj njih mogao i izvući, da su se samo zaustavili na vrijeme. Neki bi psihološki obrasci to okarakterizirali i kao želju za time da budu uhvaćeni, što dovodi do druge velike težnje takvih prevaranata - a to je slava.
Novac u materijalnom smislu nije im dovoljan jer većinu njih prati neki oblik kompleksa manje vrijednosti. Žele da se za njih čuje, da se o njima priča i da nekome budu zanimljivi. Autori ističu kako su prevaranti nerijetko već otprije žrtve sistema - ljudi koji smatraju da ne zaslužuju sudbinu koja ih je zapala, koji odbijaju prihvatiti osrednje životne prilike. Na taj način dolazi i do empatije s kriminalcima. Nisu uvijek u pitanju sociopati koji žele činiti zlo zbog zla samog, već nesretni ljudi odrasli u teškim okolnostima koji pokušavaju naći svoje mjesto pod suncem, makar ono bilo onkraj zakona. "Sve ovisi o priči i njenom kontekstu: istražujemo pozadine ljudi, njihova djetinjstva, podrijetlo, i što ih je točno dovelo do točke u kojoj su se odlučili počiniti neku prijevaru."
Za Dazeddigital intervju je dao i Symeon Brown, autor knjige naziva "Get Rich or Lie Trying: Ambition and Deceit in the New Influencer Economy" (prijevod: Obogati se ili laži pokušavajući: Ambicija i prijevara u novoj influencerskoj ekonomiji). Brown se ozbiljno pozabavio raznim (potencijalnim) oblicima prijevare - od multilevel-marketing kompanija i rastućeg tržišta kriptovaluta do samih influencera koji su dodatno zamutili već ionako upitnu granicu između prodaje i čiste, maligne laži. Raskrinkava glasovitu fake-it-till-you-make-it filozofiju na primjeru nekih "utjecajnika" koji su se pretvarali da žive luksuz da bi ga upravo tako jednog dana i stekli.
"Primijetio sam kako su ljudi iz radničke klase prigrlili ideju da žele i moraju sudjelovati u kapitalizmu. Piramidalne sheme doživljavaju pravu renesansu na Internetu. Način na koji ih se predstavlja često je vrlo rodno ili rasno orijentiran. Mnogi ciljaju na žene, ponekad mlade žene koje su upravo rodile i postale majkama, obećavajući im da mogu raditi od kuće. Ti mladi ljudi nikad prije nisu vidjeli toliko bogatstva oko sebe. A sve je toliko pristupačno - osjećaju se kao da bi trebali biti bogati, a ako nisu, onda je to karakterna mana."
Nije, dakle, rijetkost, da čovjek smatra kako zaslužuje bogatstvo i slavu. Otud dolazi i njegova spremnost da učini sve u to ime. Nekad će to napraviti potpuno nesvjesno - kako ističu Koul i Hagi - mislit će da pred sobom imaju problem koji traži rješenje i djelovat će u najboljoj namjeri, a nekad će zatvoriti oči pred onim što im se čini sumnjivo i nastojati ostvariti svoje snove pod svaku cijenu.
Svo se troje autora - Koul, Hagi i Brown - slažu oko jednog. Društvene mreže snose velik dio odgovornosti, koliko god se pretvarale da stoje mimo zakona i odmicale se od preuzimanja odgovornosti. Riječ je o platformama koje nagrađuju, potiču i generiraju laži. Dok je marketing kao takav (jumbo plakate, TV reklame, oglase u novinama) ipak puno lakše i zakonski i društveno regulirati, milijuni pojedinaca koji djeluju na društvenim mrežama izmakli su kontroli zakona. Zato uzbuđeno čekamo nove epizode "Scamfluencers" podcasta koje će nam dati dodatan uvid u mračnu stranu ljudskih ideala.
