Svojedobno najveći krivac za činjenicu da generacija milenijalaca nema nekretninu u svom vlasništvu, avokado je u posljednjih nekoliko godina vjerojatno najpopularnije voće na svijetu. Na tostu, u poke zdjelama, sushiju, guacamoleu, salatama, kao ukras, volimo ovo egzotično voće u svemu, a da ne spominjemo da je jako instagramičan. Vole ga vegetarijanci i vegani jer je bogat oleinskom kiselinom, koja je odlična zamjena za masnoće životinjskog porijekla, a obiluje i vitaminima C, E i kalijem.
Ipak, brojni kuhari i chefovi diljem svijeta koriste ga sve manje i pokušavaju mu pronaći alternativu. Naime, avokado ostavlja golemi ugljični otisak, za uzgoj samo jednog potrebno je utrošiti 320 litara vode, a globalna potražnja je tolika da ljudi koji žive na mjestima gdje prirodno raste nemaju više mogućnost doći do njega.
Suosnivačica meksičkog lanca restorana Wahaca u Velikoj Britaniji, Thomasina Miers, pronašla je način da ga zamijeni u omiljenom umaku guacamole. Tzv. Wahacamole radi od fava graha, zelenog čilija, limete i korijandera. I nije jedina. Meksički chef Aldo Camarena iz Toronta radi svoju verziju s tikvicama i pastom od sjemenki bundeve, a chef Santiago Lastra od pistacija i fermentiranog ogrozda za svoj londonski restoran Kol. Irski kuhar JP McMahon radi svoj od korijena divljeg suncokreta, a avokado je nazvao "krvavim meksičkim dijamantima".
Promjenu nisu napravili samo chefovi i profesionalni kuhari, nego i food bloggeri i influenceri. Calum Harris nedavno je na TikToku predstavio svoj lažni guacamole od smrznutog graška, a hashtag #NoAvocado na Instagramu ima više od tri tisuće postova.
"Ovo bi konačno moglo biti buđenje gastro industrije i shvaćanje nekih velikih problema koji se stvaraju zbog intenzivne poljoprivrede. Avokado je postao globalna namirnica koju svi mogu imati u svakom trenutku i ovo što se sada događa savršen je primjer što se dogodi kad egzotično voće postane normalizirano bez razmišljanja o posljedicama. Problemi uključuju deforestaciju, gubitak bioraznolikosti i manjak vode, što znači da stanovništvo koje ga uzgaja nema dovoljno vode za higijenu", kaže Tim Lang, profesor na Sveučilištu u Londonu.
Iako se sad uzgaja u cijelom svijetu, avokado potječe iz Središnje i Južne Amerike, a Meksiko je i danas najveći proizvođač. Procjenjuje se da dva malena avokada ostavljaju ugljični otisak od 846,36 grama, što je dvostruko više od kilograma banana. S obzirom na to da se potrošnja u posljednjih nekoliko godina drastično povećala, i proizvodnja je morala pratiti. Rezultat su velike farme u Meksiku na kojima se avokado uzgaja kao jedina kultura, zbog čega se tlo mora tretirati snažnim pesticidima kako bi bilo plodno što duže, što je neodrživo i loše utječe na kvalitetu tla. Isto tako, kako bi se stvorile takve farme, sijeku se šume, a koristi se i golema količina vode za uzgoj. Avokado se primarno uzgaja za izvoz, cijene su sve veće iz godine u godinu, što znači da si lokalno stanovništvo ne može priuštiti voće koje je tradicionalno u njihovoj kulturi.
Sve u svemu, avokado je doživio svoj vrhunac i čini se da ćemo se morati okrenuti nekim drugim, lokalnim namirnicama koje su održivije, zdrave i ukusne - nije da nam ih nedostaje, samo je stvar navike.
