Možda pomisao na žive bakterije u našim tijelima nije najugodnija, ali činjenica je činjenica - a ona glasi da u nama obitava i djeluje čak 39 bilijuna mikrobioma, dakle bakterija, virusa i gljivica. Nećemo se previše zadržavati na vizualizaciji spomenutog, od navedenog broja velik dio čine upravo dobre bakterije, odnosno one zaslužne za naše zdravlje, raspoloženje, imunitet, metabolizam, rad srca, zdravlje kože i reproduktivno zdravlje.
O probioticima su se provela mnoga istraživanja koja su dokazala da je riječ o sigurnim suplementima koji, ako se uzimaju na dnevnoj bazi, mogu značajno doprinjeti ukupnom zdravlju i jačanju imuniteta. Prirodno ih nalazimo u fermentiranim proizvodima (kiseli kupus, kobasice, jogurt, kefir, sirevi), a uzimati se mogu i tekućem obliku, kao i kroz tabletice ili prašak. Oni će uspostaviti ravnotežu između "dobrih" i "loših" bakterija koja se može narušiti nezdravim načinom života, uzimanjem antibiotika, pretjeranom konzumacijom alkohola ili jednostavno stresom ili bolešću. Prirodne bakterije koje u sebi nosimo od rođenja nisu nadomjestive i ako ih uništimo dugoročnim lošim odnošenjem prema vlastitom tijelu probiotici ih ne mogu u potpunosti zamijeniti, ali svakako mogu preuzeti na sebe njihovu ulogu dok se one postepeno i prirodno obnavljaju.
Probiotici, prije svega, doprinose zdravlju crijeva, a time utječu i na metabolizam. Zdravom održavaju i kožu, stvaraju vitamine, a dokazano je da utječu i na raspoloženje proizvodnjom dopamina i serotonina, čime ublažavaju i simptome stresa. Pozitivno utječu i na krvni tlak, kao i na rad srca odnosno razinu kolesterola u krvi. No neće svaki probiotik utjecati na sve navedeno. Dok birate koji ćete početi uzimati, imajte na umu svrhu koju želite postići i kvalitetu probiotika: tražite one koji sadrže najmanje milijardu bakterija na gram jer je to minimalna doza koja bi mogla ostvariti konkretne učinke. Obratite pozornost i na upute o skladištenju, jer neki se moraju držati u hladnim prostorima, kao i na rok trajanja.
