Svijet ima osam milijardi stanovnika, a predviđa se da će globalna populacija do 2050. doseći 9,8 milijardi. Gotovo 70 posto te brojne populacije - 6,7 milijardi ljudi - živjet će u urbanim područjima, odnosno u velikim i već sada napučenim gradovima. Dramatičan rast broja ljudi nedvojbeno ostavlja negativne posljedice na okoliš te utječe na osiromašenje prirodnih resursa poput pitke vode, a posljedično dovodi i do povećanja siromaštva, što je sve samo tek mali dio problema s kojima će se buduće generacije suočavati. U isto vrijeme jednako ubrzano napreduje tehnologija, a inovacije i nova dostignuća primjenjuju se u svim segmentima, uključujući i urbanističke planove uređenja gradova. Gradovi budućnosti već su osmišljeni ili su u procesu izgradnje pa se planira da će neki od njih biti nastanjeni već do 2030., koja i nije tako daleko.
Vizuali koji prikazuju tech-gradove možda daju nagovijestiti drugačije - impresivne građevine i infrastrukture zamišljene su na površini mora ili pak usred pustinje i izgledaju baš kao da su za njih inspiracija bili neki klasici znanstvenofantastične kinematografije, poput "Blade Runnera" ili "Petog elementa". Pomalo zastrašujuće izgleda projekt The Line, planiran u Saudijskoj Arabiji, koji je smješten u pravilnu liniju dugu 170 kilometara i ograđen zrcalnim stijenama. Grad se zove Neom i trebao bi postati dom za devet milijuna ljudi, ali već izaziva brojne kontroverze, odnosno postavlja se pitanje je li uopće izvediv u ovom trenutku. Dok jedni smatraju da je projekt ovakve vrste sve samo ne zamišljen u sinergiji s prirodom, drugi ovakve futurističke gradove smatraju utočištima za milijardere i šaku svjetskih moćnika, dok će srednju i nisku klasu stanovništva ostaviti na milost i nemilost ozbiljno narušene prirode i postojećih gradova kojima se predviđa propadanje izazvano ekstremnim vremenskim uvjetima i podizanjem razine mora. Neovisno o tome kojem se mišljenju priklonili, po svemu sudeći futuristički gradovi mogli bi postati stvarnost i prije nego što očekujemo.
Neom, Saudijska Arabija
Mnogi su bili skeptični kada je saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman predstavio projekt The Line, linearni grad imena Neom koji će izmijeniti pojam tradicionalnog kružnog urbanističkog plana grada. Unatoč kritikama i skepticizmu saudijski princ ustrajan je u futurističkom pothvatu, a dronovi su već ove godine snimili iskapanja u pustinji na sjeverozapadu Saudijske Arabije, u provinciji Tabuk. Po nacrtima, linearnu strukturu grada čine dvije zrcalne zgrade, svaka visine 500 metara, dok se između njih nalazi prostor širok samo 200 metara u kojem obitavaju stanovnici.
The Line je dug 170 kilometara i zamišljen je kao grad na katove. Stanovnicima su sve usluge dostupne na pet minuta hoda, od parkova do rekreacijskih centara i ustanova, a s jedne strane grada na drugi moći će doputovati za samo 20-ak minuta koristeći superbrzi vlak. Infrastrukturom će upravljati umjetna inteligencija koja bi trebala unaprijediti život stanovnika. Grad bez automobila, prema najavi, napajat će se samo obnovljivom energijom, a za emisije ugljika koje su neizbježne koristit će se napredne tehnologije koje ih eliminiraju. Ambiciozni i kontroverzni projekt najavljen je kao "model za očuvanje prirode i poboljšanje života ljudi".
Smart Forest City, Meksiko
Talijanski arhitekt Stefano Boeri i njegov studio Stefano Boeri Architetti žele transformirati Cancun, narušen masovnim turizmom, u futuristički zeleni grad koji djeluje kao spoj urbanizma i prirode. Projekt je predstavljen kao šumski grad koji se proteže na 557 hektara i može biti dom za 130 tisuća stanovnika. Imat će 362 hektara biljnih površina s 350 različitih vrsta biljaka sa svakog dijela planeta.
Smart Forest City Cancun zamišljen je kao botanički vrt unutar suvremenog grada u kojem su priroda i urbanizam isprepleteni u jedan skladni organizam, a divlja vegetacija unutar grada temeljni je element. Planiraju se postrojenja za pročišćavanje vode, proizvodnju hrane te zimski vrtovi, sve kao spoj tradicije i inovacije. Voda se smatra ključnim elementom: otpadne vode proizvedene u gradu reciklirat će se i koristiti za navodnjavanje i poljoprivredu. Unutar grada smješteni su znanstveni i razvojni centri za studente i znanstvenike koji dolaze s meksičkih sveučilišta, ali i s ostalih svjetskih akademija, kako bi ponudili nova rješenja za održive načine življenja.
Floating City, Maldivi
Zbog porasta razine mora uzrokovanog klimatskim promjenama očekuje se da će veći dio Maldiva biti nenastanjiv do 2050. Vlada te zemlje zato se udružila s arhitektonskim studiom Waterstudio iz Nizozemske kako bi dizajnirali prvi plutajući grad koji će smjestiti 20 tisuća ljudi u laguni u blizini glavnog grada Malea. Plutajući grad imat će 5000 niskih plutajućih kuća i bit će izgrađen na nizu šesterokutnih struktura koje se uzdižu s morem.
Dizajniran je po uzoru na geometriju "moždanog koralja" (Platygyra), a ovaj umjetni greben koji oponaša prirodni trebao bi imati minimalni utjecaj na ekosistem oceana. Glavni cilj je pružiti lokalnom stanovništvu optimističnu budućnost stanovanja, uz smanjenje prenapučenosti. Restorani, trgovine, škole i bolnica, zatim hoteli i luksuzni butici, kao i prvoklasna marina trebaju biti dio plutajućeg grada koji se planira završiti već do kraja 2027.
The Orbit, Kanada
Arhitektonski studio Partisans iz Toronta predstavio je futuristički grad nadahnut oblikom orbite, a inspiriran idejom Garden Cityja, koncepta koji se početkom 20. stoljeća pojavio u Velikoj Britaniji. Koncept takozvanih vrtnih gradova temeljio se na stvaranju niza manjih zajednica koje su koristile najbolje od urbane i ruralne okoline i zanata korištenih u obradi zemlje. Zajednice okružuju središnji grad i odvojene su zelenim pojasevima, a suvremeni grad The Orbit ima slične ciljeve - postići ravnotežu suvremene tehnologije s postojećim agrarnim okruženjem i djelatnostima.
Zamišljen kao pametna zajednica smještena 60 kilometara sjeverno od Toronta, grad će koristiti mreže optičkih kabela koji brzo prenose informacije optičkom tehnologijom, a koristit će se za pružanje povezanosti, uz autonomna vozila i dronove. Umjetna inteligencija upravljat će infrastrukturom, a cilj je uravnotežiti prednosti života u urbanoj i ruralnoj zajednici, s nizom novih tehnologija, uz zadržavanje postojeće poljoprivrede i bujnog okruženja. "Grad budućnosti" u prvoj bi fazi trebao primiti 30 tisuća stanovnika, a očekuje se da će taj broj s razvojem rasti do 150 tisuća.
Telosa, SAD
Danski arhitekt Bjarke Ingels i njegov studio BIG planiraju futuristički grad Telosa, namijenjen za pet milijuna ljudi, a smješten na još uvijek nepoznatoj lokaciji u američkoj pustinji. Projekt poduzetnika i milijardera Marca Lorea za cilj ima izgraditi najodrživiji grad na svijetu. Lore je fasciniran mogućnostima koje su nam dostupne. Smatra da možemo izgraditi održiviji urbanistički model počevši od nule, što otvara više mogućnosti od rekonstrukcije postojećih gradova. U prvoj fazi izgradnje planira primiti 50 tisuća ljudi već 2030., a s rastućom populacijom u sljedećih 40 godina u Telosi bi moglo živjeti čak pet milijuna ljudi.
"Različite stambene mogućnosti" koje su "dostupne svima" te veliki vidikovac nazvan Equitism u središtu grada, okružen nizom blokovskih nebodera, čine vizuru Telose. Fotonaponski krovovi, povišeni spremnici vode i vertikalne farme, koje se pokazuju kao ekološki prihvatljivo rješenje jer ne zahtijevaju korištenje velike površine zemljišta, pa samim time ni velike količine vode i pesticida, planiraju se ugraditi u futuristički grad, a milijarder vjeruje kako će ovaj grad poslužiti kao primjer održivog i naprednog življenja generacijama koje dolaze.
