I ja sam ove godine pokleknula - kupila sam si figuru Orašara. U planu mi je nabaviti još koju, možda neke manje ili čak ukrase za bor. Primjećujem da ih ove godine ima posvuda za kupiti i cijene su sve prihvatljivije, a nema tko nije postao opsjednut ovim likom u posljednjih nekoliko godina. Gigantski Orašari posvuda su po gradu, predstave u Hrvatskom narodnom kazalištu već su tradicionalno rasprodane i čini se kao da ne možemo pobjeći ovom liku koji simbolizira Advent i božićno vrijeme. No, što ili tko je zapravo Orašar, o kakvoj se tu tradiciji radi i zašto ih svi volimo?
Figura Orašara potječe iz Njemačke, gdje je dio tradicije. Za razliku od danas, radilo se o funkcionalnom predmetu - doslovce, drobilici oraha koja je bila ukrašena. Izrađivala se od drva u obliku vojnika. Figure potječu s kasnog 17. stoljeća iz pokrajine Rudna gora (Erzgebirge), a tijekom 19. stoljeća počele su se širiti na obližnje zemlje te je uskoro krenula masovna proizvodnja. Počele su se darovati djeci za Božić i tako su postali dio blagdanske tradicije, a simboliziraju nadu i smatra se da štite od zlih duhova.
Dodatnu popularnost donio je balet Petra Iljiča Čajkovskog, kojeg je napisao po narudžbi Ivana Vsevoložskog, direktora Carskih kazališta. "Ščelkunčik" je u postavci Mariusa Petipe prvi put izveden 19. prosinca 1892. Balet je nastao prema književnom predlošku pruskog pisca E.T.A. Hoffmana, "Orašar i Kralj miševa". Priča je objavljena 1816. i u njoj djevojčica Marie Stahlbaum pod bor dobije figuru Orašara, koji na Badnjak oživi i, nakon što porazi zločestog Kralja miševa, odvede Marie u čarobno kraljevstvo lutaka. Priču je za balet adaptirao Alexandre Dumas, a Čajkovski je napisao glazbu. No, prva izvedba nije bila veliki uspjeh, a popularnost je zapravo doživio puno kasnije.
Naime, nakon Drugog svjetskog rata američki su vojnici po povratku u SAD donosili figure kao suvenire, a zatim se i balet počeo izvoditi u Americi, i to u koreografiji rusko-američkog koreografa Georgea Balanchinea. Prva američka izvedba bila je u New Yorku 1954. i u nekoliko godina postao najpopularniji balet u blagdansko vrijeme. I tako se zapravo proširio lik Orašara u cijelom zapadnom svijetu, pa tako i kod nas, kao omiljena božićna figura i ukras.
