Koji su korijeni brenda Kogl?
- Christian i ja upoznali smo se tijekom studija na Nacionalnoj akademiji umjetnosti u Oslu. Prve godine smo radili odvojeno, ali uskoro smo shvatili da dijelimo interese pa smo odlučili osnovati dizajnerski studio i krenuli u etabliranje imena. Odabrali smo ime Kogl koje dolazi od starog norveškog glagola "kogle", što znači čarati, baviti se nadnaravnim, izvoditi trikove... Upravo to i želimo u svom radu - stvarati neočekivano, izazivati i revolucionirati polje dizajna. Želimo donijeti drugačiju perspektivu, otkrivati, razvijati i uvoditi nove materijale, proizvode i metode proizvodnje koje usmjeravaju dizajn i proizvodnju u ekološki prihvatljivijem smjeru.
Kako izgleda održivost od početka do kraja osmišljavanja novog proizvoda?
- Ona nije vezana samo za proizvod - moramo voditi računa o tome gdje nabavljamo materijale, gdje je proizvod proizveden, gdje se prodaje... Pravi izbor gotovo nikad nije najjeftiniji, ali se isplati. Nama je u fokusu održavati lokalni lanac opskrbe kako bi emisije bile niske, bez obzira na ekonomski gubitak. Ipak, to nam se pokazalo teže nego što zvuči jer su se proizvodni kapaciteti u Norveškoj znatno smanjili u posljednjih 60 godina zbog izmještanja na prostor istočne Europe i Azije gdje je proizvodnja jeftinija i dostupnija. Za 1⁄4 stolac uspjeli smo održati proizvodnju u Norveškoj, sa šperpločom iz Švedske.
Recite nam više o 1⁄4 stolcu - što vas je inspiriralo na njegovo kreiranje?
- Prosječna osoba trenutačno se suočava s velikim ekonomskim izazovima - kako u Norveškoj tako i globalno. Zbog toga smo htjeli stvoriti proizvod koji odražava nekadašnji procvat proizvodnje namještaja u Norveškoj, pokazujući da je još uvijek moguće proizvoditi lokalno po razumnoj cijeni. Stolac je izrađen od šperploče, materijala koji je često podcijenjen, ali ima velik potencijal. Primjerice, kod njezine proizvodnje iskorištenost trupca je gotovo 100 posto, za razliku od rezanja punog drva kada se iskoristi otprilike 60-70 posto. Uz šperploču, koristili smo i četvrtaste oblike od punog bora, izrađene od recikliranog drva, a jedino čemu još nismo doskočili je produženje vijeka trajanja svakog komada kroz zamjenjivost dijelova, što nam ograničava konstrukcija i činjenica da ne koristimo vijke. To je nešto što i dalje istražujemo, ali uspjeli smo stvoriti stolac čiji je procijenjeni ugljični otisak tijekom njegova životnog vijeka niži od ekvivalentnih stolaca na tržištu.
Jedan od upečatljivih dizajna je i stol Lichen, napravljen od lišaja - odakle ideja i postoji li interes za njegovu kupnju?
- On je rezultat istraživačkog projekta o različitim vrstama lišajeva u Norveškoj. Lišaj je nevjerojatan organizam širokog spektra tekstura i boja, a zainteresirao nas je jer je odličan pokazatelj promjena u okolišu. Naime, vrlo je osjetljiv na klimatske promjene i lako se prilagođava okolišu. Mi smo odabrali raditi s vrstom Cladonia stellaris, jednom od otpornijih koja se često nalazi u norveškim šumama.
Stol je izrađen za našu izložbu inspiriranu norveškom folklornom pričom o tri ovce koje prelaze most koji čuva trol, a cilj im je doći do pašnjaka s druge strane mosta. Stol Lichen je predstavljao taj pašnjak. Ispod lišajeva nalazi se konstrukcija od gipsa ojačanog odbačenim vunenim vlaknima, što je metoda koju smo razvili za ovaj projekt. Oblik stola je nastao intuitivno, pokušali smo stvoriti formu koja podsjeća na raznolikost šumskog tla, ali i na trolovski svijet. Taj stol je zapravo umjetničko djelo i nije prikladan za domove zbog svoje veličine, ali mogao bi biti središnji komad u poslovnim prostorima ili trgovinama. Bilo je interesa, ali još nema kupca.
Što biste izdvojili kao najveće izazove u održivom stvaranju?
- S obzirom na to da je naš glavni fokus na promjenama, izazovi su brojni. Iako se industrija polako kreće prema drugim rješenjima, i dalje se većinski drži dosadašnjih načina rada, a odgovornost se prebacuje na krajnjeg korisnika, odnosno vi i ja moramo donijeti ispravne odluke. Mi u Koglu smatramo da mogućnost izbora ne bi trebala ni postojati, odnosno tvornice ne bi smjele ni nuditi ništa osim održivih opcija. Ipak, u nastojanju da to postignemo, naišli smo na otpor jer je ekonomski aspekt i dalje u prvom planu proizvodnje pa se stalno prilagođavamo i tražimo načine za zaobilaženje tih prepreka.
Što mislite, čemu industrija namještaja treba težiti u idućim godinama?
- Prije svega, potrebno je potpuno promijeniti fokus s količine proizvedenih i prodanih proizvoda na kvalitetu i dugotrajnost. Drugi važan aspekt je lokacija proizvodnje, odnosno biranje lokalne proizvodnje jer je ona bolji izbor i dugoročno, kada se u obzir uzmu troškovi transporta i uvoza, ne košta puno više. Isto tako, treba smanjiti pritisak na lokalne ekosustave u smislu prekomjernog iskorištavanja resursa. Sve u svemu, vrijeme je za razmišljanje o novim načinima rada i budućnosti koju želimo stvoriti za nove generacije. Većina proizvodnje nije se promijenila u posljednjih 15 godina iako tehnologija napreduje nevjerojatnom brzinom. Iako je promjena velik trošak, treba gledati na novu tehnologiju kao alat koji može biti od velike koristi za većinu aspekata proizvodnje, a tu bi predvodnici trebale biti veće tvrtke. Iste one koje mogu testirati i implementirati nove materijale, metode i procese u industrijskom okruženju bez previše zastoja. I to se od njih apsolutno treba i očekivati.
Koje inovacije i novitete možemo očekivati od Kogla?
- Trenutačno radimo na nekoliko projekata vezanih uz inovacije materijala i nadamo se da ćemo uskoro, bude li sve po planu, imati ugljično neutralnu alternativu za pjenu koja se koristi u namještaju. Što se tiče drugih projekata, fokusirani smo i na namještaj i predmete za interijere kao što su lampe, police, stolci i slično, a sve s različitim pristupima u metodama, materijalima i funkcionalnosti. Kao studio koji je relativno nedavno osnovan, teško je reći gdje će nas sve ovo odvesti, ali odlučni smo napraviti promjenu, imati utjecaj i inspirirati prema boljoj budućnosti.