Zamislite kakvu priču u sebi skriva jedna vintage torbica ili dizajnerski kaput iz, primjerice, osamdesetih? Riječ je o djeliću vremena koji je prošao dug i zasigurno uzbudljiv put od krojača, prvog vlasnika pa do ruku novog vlasnika koji mu daje novi život.
Vintage šopingiranje nudi drugačije iskustvo kupovanja odjeće, potvrdit će svatko tko je uhvatio barem jedan takav dizajnerski komad. A čini se da se sve veći broj ljubitelja mode odlučuje na to i da se u ovoj godini "već korišteno" nalazi na pragu revolucije. Trebali smo doći do alarmantne situacije u kojoj se svijet nalazi da bismo u obzir uzeli sve prednosti shoppinga takve vrste.
Modna industrija trenutačno nije na dobrom glasu. Iza nje su godine hiperprodukcije, pojava brze mode, neprekidno nabavljanje nove odjeće, što ju je stavilo na drugo mjesto najvećeg zagađivača okoliša, odmah nakon industrije nafte. Krajnje je vrijeme za promjene pa se održivost u 2020. spominje više nego ikada, a pojam starog i već nošenog više ne nosi negativne konotacije. Vintage komadi tako su uhvatili svoj trenutak - umjesto novog, zašto ne uzeti najbolje od već korištenog?
Odvrtimo na trenutak film na početak ove godine, na siječanj i veljaču, razdoblje glamuroznih crvenih tepiha. Tada su se zvijezde, kao po dogovoru, odjenule u vintage kreacije - Margot Robbie, Kim Kardashian, Penelope Cruz izabrale su umjesto novih, stare, već viđene haljine. Jennifer Aniston je na dodjeli SAG nagrada nosila slip haljinu modne kuće Dior iz razdoblja Johna Galliana, zbog čega je u prvom kvartalu, prema istraživanju platforme Lyst, potražnja za vintage komadima znatno skočila.
Od modnih profesionalaca i aktivista pa do celebrity lica, na goruće probleme sve se više upozorava kroz godinu obilježenu pandemijom i promjenama. Slaže se s tim i stilistica Ivana Karapanđa, koja i sama uživa u dobrom ulovu starih komada, a kaže - u high street trgovine više ne ulazi.
"Kako je u posljednjih 20 godina fast fashion postao mjesto modne kupovine za većinu populacije, postavlja se pitanje gdje kupovati ako ne u nekom od takvih lanaca. Taj imperativ trendovske odjeće kroz tjednu ponudu novih odjevnih artikala stvorio je uvriježeno mišljenje da jedino kupujući novo možete biti moderni. Važno pitanje je i zašto nabavljati nekvalitetne proizvode izrađene od materijala koji su tretirani štetnim kemikalijama i kopije su nečijeg dizajna. Kako bi netko tko nosi takvu odjeću stvorio privid da ima high fashion, dok u stvarnosti nosi jeftinu repliku koja postaje passé već za koji tjedan", govori Ivana, kojoj se klijentice sve češće žale da nemaju što odjenuti, unatoč pretrpanom ormaru, najčešće s trendovskim komadima koji već nakon prvog nošenja gube svoju čar.
"Prije dvadesetak godina uvriježeno je mišljenje bilo da ste osviješteni ako ne trošite novac na 'beskorisne' ultrapopularne komade. Trend je označavao motiv koji bi se pojavio u više nezavisnih dizajnerskih kolekcija i kreatori su bili ti koji su ga stvorili. Danas je to dijametralno suprotno. Ako kupujete brzu modu, zapravo ste modno neosviješteni jer pridonosite ugrožavanju ovih u malom broju preostalih prirodnih resursa", smatra stilistica.
Dok je na površinu izlazila ružna strana modne industrije, paralelno smo se počeli sve više fascinirati arhivom, unatoč velikom broju aktualnih kolekcija i raskošnih editorijala. S povećanom proizvodnjom počela je patiti kvaliteta, što se osjeća i u prvi se plan stavlja imidž brenda umjesto same kolekcije odjeće.
"Zvijezde više nisu modne kreacije, već celebrityji koji ih nose i to utječe na globalnu prodaju nekog ruža, torbe ili jakne. To najbolje potvrđuje činjenica da su danas najuspješniji modni dizajneri oni koji razmišljaju poput stilista, a ne kreatori u klasičnom smislu. Zbog svega toga suvremeni dizajn nema vjerodostojnost i težinu koju su imali vintage komadi. Tada su se izrađivale manje kolekcije - dvije godišnje, a kreativci su imali vremena za razmišljanje i stvaranje", kaže Karapanđa, dodajući i da više nisu modni urednici i kritičari oni koji odlučuju o uspjehu ili propasti određene kolekcije. Sada je ta presuda prebačena na publiku koja preko svojih glasnogovornika - influencera - stvara digitalni hype oko novih linija. Nostalgično se zato prisjećamo nekih prošlih razdoblja i modnih artikala luksuznih kuća koji se pamte zahvaljujući dizajnu njihovih kreativnih direktora.
Svoje štovatelje i danas imaju Phoebe Philo za Celine od 2008. do 2018. ("old Celine"), Nicolas Ghesquière za Balenciagu, Tom Ford za Gucci, Stefano Pilati za YSL, Hedi Slimane za Dior Homme, Prada iz devedesetih godina... Ipak, od vintage dodataka posebno je na cijeni Chanel, čiji ćete crni model torbice 2.55, ako je dobro očuvana, platiti praktički isto kao i novu. Pravi vintage ulovi su investicija kojoj vrijednost s godinama može samo rasti. U koje vrijedi uložiti? Chanel, Hermès, Balenciaga, Celine, YSL, savjetuje stilistica.
Jedna od najpoznatijih online destinacija za vintage kupnju je Vestiaire Collective, shopping stranica osnovana 2009. u Parizu na kojoj danas više od pet milijuna korisnika svakodnevno izmjenjuje, kupuje i prodaje korištenu odjeću i modne dodatke. Mreže poput Instagrama također su sve češća platforma za vintage razmjenu. Naravno, i dalje su tu dobri stari buvljaci na kojima se skrivaju prava modna blaga. Možda je jednostavnije skočiti u high street dućan i pokupiti nekoliko cool jeftinih komada, ali baš kao i sve ostalo s prefiksom fast, i fast fashion znači nepotrebno gomilanje, "prejedanje" odjećom koju ćemo nositi jednom, možda nekoliko puta, možda niti jednom. Utjecala je na to i digitalna era koja vrši pritisak i mami nas na kupnju.
Nije rješenje ni u odricanju od shoppinga jer bi to potaknulo novi lanac problema, no osviještenost i savjesnost o utjecaju svakoga od nas pretjeranim i nepotrebnim gomilanjem odjeće već je prvi korak. Educiranje, istraživanje i promjena ustaljenih navika koje se tiču shoppingiranja "trendovi" su nove ere koje trebamo pratiti i koji, nadajmo se, neće biti brzoprolazni. Vintage se nameće kao jedan od njih.
